US-IQ-IL-SAD-IRAK-REGIJA-Ratovi-Vlada-Obrana-Diplomacija šv 8. III. NZZ: sad se moraju iskazati u poslijeratnoj arhitekturi regije ŠVICARSKANEUE ZUERCHER ZEITUNG8. III. 2003.Istinski izazov za SAD i međunarodnu zajednicu bit će
poslijeratni projekt političkog preustroja regije, konstatira uvodničar Hugo Buetler:"Hoće li rat čiji je cilj svrgavanje režima u Bagdadu otvoriti više pitanja no što će ih riješiti? Ili će se dogoditi upravo suprotno jer će nasilno svrgavanje diktature u Bagdadu otvoriti nove šanse i perspektive za ugnjetavane etničke skupine u samom Iraku ali i u procesu rješavanja velikih sukoba na Bliskom Istoku općenito? Nema sumnje da 'preventivni vojni udar' otvara važna međunarodnopravna pitanja i rasprave. (...) No, poput tijela UN, i Europljani - s obzirom na vlastitu povijest - imaju puno razloga za razmišljanje o primjerenom političkom odnosu prema diktaturama. Jesu li se dovoljno i pravodobno obranili od Hitlera odnosno Miloševića? U tom bi kontekstu bilo kratkovidno i politički glupo previdjeti činjenicu da su Amerikanci u ulozi osloboditelja više puta pritekli u pomoć Starom kontinentu kada se našao u nevolji s vlastitim nasilnim režimima. Istočnoeuropski intelektualci, tek nedavno oslobođeni pritiska sovjetskog režima, višestruko jasnije uzimaju
ŠVICARSKA
NEUE ZUERCHER ZEITUNG
8. III. 2003.
Istinski izazov za SAD i međunarodnu zajednicu bit će poslijeratni
projekt političkog preustroja regije, konstatira uvodničar Hugo
Buetler:
"Hoće li rat čiji je cilj svrgavanje režima u Bagdadu otvoriti više
pitanja no što će ih riješiti? Ili će se dogoditi upravo suprotno
jer će nasilno svrgavanje diktature u Bagdadu otvoriti nove šanse i
perspektive za ugnjetavane etničke skupine u samom Iraku ali i u
procesu rješavanja velikih sukoba na Bliskom Istoku općenito? Nema
sumnje da 'preventivni vojni udar' otvara važna međunarodnopravna
pitanja i rasprave. (...) No, poput tijela UN, i Europljani - s
obzirom na vlastitu povijest - imaju puno razloga za razmišljanje o
primjerenom političkom odnosu prema diktaturama. Jesu li se
dovoljno i pravodobno obranili od Hitlera odnosno Miloševića? U tom
bi kontekstu bilo kratkovidno i politički glupo previdjeti
činjenicu da su Amerikanci u ulozi osloboditelja više puta pritekli
u pomoć Starom kontinentu kada se našao u nevolji s vlastitim
nasilnim režimima. Istočnoeuropski intelektualci, tek nedavno
oslobođeni pritiska sovjetskog režima, višestruko jasnije uzimaju
u obzir te aspekte u raspravi o Iraku no što je slučaj s diskursom u
drugim zemljama - obilježenim pacifizmom i razumljivim strahovima
od rata", upozorava Buetler.