LONDON, 3. ožujka (Hina/AFP) - Moguće svrgavanje s vlasti Sadama Huseina, za što se zalažu Sjedinjene Države, moglo bi povećati američki utjecaj u regiji, no to ne znači da bi se na taj način nužno povećala i dugoročna stabilnost
Iraka, kaže se u izvješću Kraljevskog instituta za međunarodna pitanja u Londonu.
LONDON, 3. ožujka (Hina/AFP) - Moguće svrgavanje s vlasti Sadama
Huseina, za što se zalažu Sjedinjene Države, moglo bi povećati
američki utjecaj u regiji, no to ne znači da bi se na taj način nužno
povećala i dugoročna stabilnost Iraka, kaže se u izvješću
Kraljevskog instituta za međunarodna pitanja u Londonu. #L#
U dokumentu objavljenom u ponedjeljak pod nazivom: "Irak:
Posljedice u regiji", ugledni londonski centar za istraživanja
razmotrio je tri moguća scenarija u slučaju izbijanja rata u Iraku:
brzu američku pobjedu nakon koje slijedi okupacija zemlje, državni
udar i svrgavanje s vlasti iračkog predsjednika ili odugovlačenje
sukoba kako je bilo za vrijeme vijetnamskog rata.
"Smjena režima u Bagdadu SAD-u donijela bi regionalni utjecaj, ali
i još važniji međunarodni, no ne bi utjecala na promjenu društveno-
političke dinamike u Iraku", smatraju stručnjaci londonskog
instituta.
"Vojni udar bi, jednako kao i američka pobjeda očuvali status quo u
regiji, no Irak kratkoročno i dugoročno ne bi bio ništa manje opasan
izvor mogućeg sukoba, nestabilnosti i oružja za masovno
uništenje", ocjenjuje se u izvješću.
Autori istraživanja smtraju da bi jedan dio iračkog stanovništa
mogao osjećati potrebu za osvetom novoj vlasti, s obzirom na to da
je bivši režim podupirala policija i vojska. Povratak mnogih
protjeranih disidenata i njihovo eventualno sudjelovanje u vladi
moglo bi također biti izvorom "razdora" među Iračanima.
Kada je riječ o posljedicama sukoba na ekonomiju zemlje, institut
ističe da bi prekidom gospodarske suradnje Iraka sa Sirijom i
Jordanom, koja je počela nakon uvođenja UN-ovih sankcija, te dvije
zemlje bile najviše pogođene, posebno kada je riječ o nafti.
Turska bi također osjetila ekonomske posljedice rata, a najveća
briga Ankare bila bi reakcija velikog broja turskih Kurda na sukob,
ukoliko bi irački Kurdi pokušali profitirati postizanjem političke
neovisnosti.
Sve susjedne zamlje Iraku, dakle, Iran, Sirija, Kuvajt, Jordan,
Saudijska Arabija i Turska, osjetile bi teret iračkih izbjeglica,
jer ih sigurno ne bi željele primiti na dulji period, ocjenjuje se u
britanskom istraživanju.
(Hina) mh sd