HRVATI LANI NAJVIŠE UZIMALI LIJEKOVE PROTIV DEPRESIJE

Piše Tamara Marinković ZAGREB, 9. ožujka (Hina) - Hrvatski građani najviše su lani uzimali lijekove koji utječu na mentalno zdravlje, pokazalo je istraživanje Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje.#L# Riječ je o lijekovima iz skupine psihofarmaka, a najčešće su trošeni zbog depresije. Drugi su po potrošnji antibiotici a tek potom slijede lijekovi za kardiovaskularne bolesti, od kojih u Hrvatskoj umire najveći broj ljudi. Četvrta skupina koja se izdvaja po velikoj potrošnji su antidijabetici. Na lijekove na recept Hrvatska godišnje potroši oko 2 milijarde kuna, a samo na te četiri skupine prošle je godine potrošeno oko 750 milijuna kuna. Skupina psihofarmaka po prvi je puta u nas došla na prvo mjesto po količini propisivanja. Lani je tako potrošeno više od pet milijuna pakiranja različitih lijekova iz te skupine, što je više od kutije po stanovniku. Istraživanje je pokazalo da ni jedan među 30-ak tih lijekova s liste HZZO-a nije propisivan u velikim količinama. Najviše se troše anksiolitici (protiv tjeskobe) kao što su apaurin i normabel, te antidepresivi - prozak, portal, fluval. Stručnjaci tvrde da se Hrvatska po potrošnji psihofarmaka 2002. uklopila u svjetski trend, budući da se ti lijekovi i u svijetu najviše troše. Predsjednica Hrvatskog društva za kliničku psihijatriju prof. dr. Vera Folnegović-Šmalc drži da je tako velika potrošnja psihofarmaka zabrinjavajuća činjenica, no ističe kako je to reakcija na težak i stresan život. "U svijetu sve više ljudi pati od tjeskobnosti (anksioznosti) za koju se smatra da će obilježiti 21. stoljeće. Druga je bolest depresija, pa je u uporabi sve više antidepresiva", kaže prof. dr. Folnegović-Šmalc. Druga najpropisivanija skupina lijekova su antibiotici. U prošloj je godini u Hrvatskoj tako potrošeno gotovo pet milijuna pakiranja različitih vrsta antibiotika, pokazuje istraživanje. "To je izrazito loše, budući su ti lijekovi u nama sličnim zemljama po zdravstvenoj slici ispod pet mjesta po potrošnji", naglašava prof. dr. Stipe Orešković, član Upravnog vijeća HZZO-a i direktor zdravstvene reforme. Orešković upozorava da velika potrošnja dovodi do opasnosti da se kod stanovništva izazove otpornost (rezistentnost) na antibiotike. "U najkraćem roku to će se pokazati kao još veći problem, jer ćemo morati trošiti dodatne količine novca za liječenje." Skupina lijekova iz područja kardiovaskularnih bolesti, koje primjerice služe za kontrolu razine tlaka, kolesterola i sličnih, tek su na trećem mjestu po potrošnji, iako su kronične nezarazne bolesti najčešći uzrok smrti u Hrvatskoj. Antidijabetici su pak u odnosu na 1996., kada su bili deveti po potrošnji, došli 2002. na četvrtu poziciju. "To ukazuje da nešto nije u redu s programom prevencije i liječenja dijabetesa, koji su kao model upravo razvili hrvatski liječnici, te će se morati prići njegovu preispitivanju", kaže Orešković. Hrvatska će u ovoj godini potrošiti 2,2 milijardi kuna za lijekove, ali bi mogla prijeći i tri milijarde kuna, s bolničkim lijekovima i lijekovima na otvorenom tržištu koji nisu na listi HZZO-a, smatra Orešković. S obzirom da Hrvatska ima visoku hospitalizaciju za sve spomenute bolesti, usprkos velikim troškovima za lijekove, Orešković smatra da je problem očito u učinkovitosti politike lijekova, što će se morati mijenjati, smatra Orešković. HZZO će stoga najavljuje izradu analizu trošenja svakog pojedinog lijeka a pratit će i propisivanje lijekova kod svakog liječnika obiteljske medicine. Paralelno s time provodit će se edukacija liječnika te izraditi smjernice za propisivanje 10-15 najpropisivanijih skupina lijekova. (Hina) mt vl