ZAGREB, 7. ožujka (Hina) - HSLS-ov prijedlog da se ništavnim proglasi ugovor o Nuklearnoj elektrani Krško, podijelio je danas saborske klubove zastupnika - predstavnici vladajuće koalicije odbacuju HSLS-ov prijedlog, a oporba
ocjenjuje da je ratifikacija ugovora o nuklearki bila pogrešna i štetna za Hrvatsku, te da ugovor treba proglasiti nevažećim i pokrenuti međunarodna arbitraža.
ZAGREB, 7. ožujka (Hina) - HSLS-ov prijedlog da se ništavnim
proglasi ugovor o Nuklearnoj elektrani Krško, podijelio je danas
saborske klubove zastupnika - predstavnici vladajuće koalicije
odbacuju HSLS-ov prijedlog, a oporba ocjenjuje da je ratifikacija
ugovora o nuklearki bila pogrešna i štetna za Hrvatsku, te da ugovor
treba proglasiti nevažećim i pokrenuti međunarodna arbitraža. #L#
"Ugovor o Krškom najkrupniji je promašaj ove Vlade, za što
odgovornost snose oni koji su u tome sudjelovali, a Hrvatsku
oštetili za milijardu dolara", rekao je Anto Đapić (HSP).
Drži da se ugovor mora hitno odbaciti i pokrenuti međunarodna
arbitraža, ali čim prije, jer 1. srpnja 2003. nastupa zastara.
Oporbeni zastupnici izrazili su sumnju u mogućnost da iza svega
stoje određeni interesi.
"Nitko me ne može uvjeriti kako je ugovor o Krškom dobar i kako se
iza svega ne kriju nečiji osobni ili interes nekog lobija",
izjavila je Zdravka Bušić (HB).
Slično ocjenjuje i Đapić, rekavši da se hrvatski ustupci ničim ne
mogu opravdati, odnosno da se ne može zanemariti ni sukob interesa
hrvatskih pregovarača.
I Zlatko Kramarić iz koalicijskog LS-a primjećuje da ima onih koji
vrlo vješto partikularne interese uspijevaju "transferirati na
nacionalnu potenciju".
Ljubo Ćesić Rojs (HDZ), opetujući optužbe o podjeli 300 milijuna
dolara, tvrdi da su u sve bili uključeni i bivši slovenski i
aktualni hrvatski premijer.
Oporbeni zastupnici postavili su pitanje zašto 1. siječnja 2003.
nije pokrenut postupak odbacivanja ugovora, s obzirom da je
Hrvatski sabor zaključio da će se, ako Slovenija ne ratificira
ugovor do kraja 2002., razmotriti mogućnost da ga se proglasi
ništavnim.
Također su uvjereni da Slovenija, koja je tek osam mjeseci nakon
Hrvatske ratificirala ugovor, ima razloga za zadovoljstvo. No
oporba ne predbacuje susjedima, nego smatra da je problem na
Hrvatskoj.
"Slovenija je zadovoljna jer je izbjegla arbitražu, greška je
Zagreba što je Ljubljani dao priliku da poentira na izgubljenom
slučaju", ocijenio je Damir Kajin (IDS).
U prilog ocjeni da je ugovor o Krškom štetan, oporba navodi da je
činom ratifikacije Hrvatska pristala na otpis 300 milijuna dolara
slovenskog duga za neisporučenu struju te da se obvezala na
zbrinjavanje nuklearnog otpada, na što dotad nije bila obvezna.
Hrvatska se, upozorava Marina Matulović Dropulić (HDZ), ugovorom
obvezala utrošiti oko 200 milijuna dolara za zbrinjavanje polovice
otpada iz nuklearke i to bez ikakvog prethodno utvrđenog plana.
Klub HSP-a od Vlade traži da od Slovenije ishodi plan razgradnje
nuklearke koji neće uključivati uvoz radioaktivnog materijala na
teritorij Hrvatske.
"HSS stoji iza ratifikacije, ali želi da se problemi proizišli od 1.
srpnja 2002., postave u pravi okvir i dobiju odgovori na otvorena
pitanja, npr. zašto Hrvatska još nije ušla u posjed NE Krškog i
zašto ne sudjeluje u izradi poslovnog plana", rekao je Ante
Markov.
"SDP drži da je hrvatski položaj u vezi s nuklearkom Krško pravno
jači s ratificiranim ugovorom, koji izričito navodi da se prihodi
od ulaganja u Krško dijele 50:50. Tim ugovorom osigurana je sudska
zaštita imovinskih i svih drugih prava na temelju naših ulaganja",
rekao je Mato Arlović.
Mladen Godek (Libra) tvrdi da bi poništenje ugovora moglo dovesti u
pitanje dignitet Hrvatskog sabora i međunarodni ugled Hrvatske te
naštetiti dobrosusjedskim odnosima sa Slovenijom.
Na to je žestoko reagirao Željko Glavan (HSLS) rekavši da nakon
Godekovih navoda "ima dojam da se nalazi u slovenskom, a ne
hrvatskom parlamentu", zbog čega je zaradio opomenu.
Sjednica Hrvatskog sabora nastavljena je daljnjom raspravom o NE
Krško.
(Hina) um/tr sp