ZAGREB, 4. ožujka (Hina) - Žestoki nastup i optužbe HSP-ovca Tončija Tadića na saborskom Odboru za gospodarstvo "pretvorile" su današnju, relativno mirnu, raspravu o ugovoru o nuklearci Krško u verbalni incident.
ZAGREB, 4. ožujka (Hina) - Žestoki nastup i optužbe HSP-ovca
Tončija Tadića na saborskom Odboru za gospodarstvo "pretvorile" su
današnju, relativno mirnu, raspravu o ugovoru o nuklearci Krško u
verbalni incident. #L#
Raspravljajući o HSLS-ovu zakonskom prijedlogu da prestane
vrijediti zakon o ratifikaciji ugovora o nuklearci Krško, Tadić je
izjavio da se sve što je (oko Krškog) učinila hrvatska Vlada,
posebice Goran Granić (potpredsjednik Vlade) i Roman Nota
(pomoćnik ministra gospodarstva za energetiku) "može opisati kao
kolaboracionizam".
"Da smo na vlasti, mi bismo vam sudili, imate puku sreću da nije rat,
jer znate kako bi tada prošli", poručio je Tadić Noti praćen
negodovanjem članova i mlakom reakcijom predsjednice Odbora
Dragice Zgrebec (SDP).
No, Tadića to nije pokolebalo pa je, "izražavajući zgroženost"
činjenicom da je ratifikacija tako prošla i da vladajuća koalicija
nije učinila ništa u zaštiti nacionalnih interesa, u znak prosvjeda
napustio sjednicu Odbora.
Bez prilike da odgovori Tadiću, dvoranu je napustio i vidno
uznemireni Nota, ne želeći novinarima komentirati optužbe HSP-ova
zastupnika. Mislio sam to učiniti na sjednici Odbora, no Tadić je
odmah otišao, rekao je kratko Nota.
Dražen Budiša (HSLS) podsjetio je da su se promijenile okolnosti
otkako je HSLS krenuo sa svojom inicijativom - slovenski parlament
u međuvremenu je ratificirao ugovor o nuklearci.
Tvrdi i da je već mjesecima na djelu "fingirana neratifikacija" što
Hrvatsku dnevno stoji 1,5 milijuna kuna.
Kao uvjet za argumentiranu raspravu o nuklearci, Budiša traži da
Vlada dostavi diplomatsku notu upućenu Slovencima nakon što je
Sabor ratificirao ugovor o Krškom, te HEP-ovo pismo od 10. veljače
2003. kojim se traži deratifikacija ugovora.
Bez tih dokumenata, argumenata struke i suvlasnika NEK-a teško bi
se moglo kvalitetno raspravljati, ocijenio je Budiša, o čijim se
prijedlozima Odbor, zbog nedostatka kvoruma, nije izjasnio.
Odbor je raspravio i okolnosti prodaje Sunčanog Hvara, a ta je tema
otvorila pitanje ima li Hrvatska model privatizacije turizma.
U ime HSLS-a, predlagatelja rasprave, Joško Kontić tvrdi da je
slučaj Sunčani Hvar pokazao da svi, a posebno hrvatska vlast, ne
mogu voditi razvojne procese bez konflikta, a to pak koči
napredak.
Pita se nije li Sunčani Hvar tema koja nadilazi Sabor, odnosno ne
trebaju li se njome baviti i druge institucije. Kontić drži da
prodaja te tvrtke otvara i pitanje kakav nam model privatizacije
treba.
Zlatko Mateša (HDZ) smatra da je privatizacija bila i bit će glavno
područje političkih obračuna u zemlji. Mateša, kao i vanjska
članica Odbora Barbara Jelčić, drže da je nužan konsenzus oko
modela privatizacije.
Tadić drži da je buka oko Sunčanog Hvara svojevrsna "dimna zavjesa"
za prodaju drugih nekretnina tog poduzeća, među njima i atraktivnih
teniskih terena, ali i za prodaju drugih hotela diljem Jadrana.
SDP-ovac Zorko Vidiček, kao i ministrica turizma Pave Župan
Rusković drže da je odluka da se Sunčani Hvar proda Termama Čatež
bila najbolja. Ta je odluka bila najbolja, no zabrinjava tendencija
da politikantstvo potuče argumente i činjenica da je pod pritiskom
politike ta odluka povučena, ustvrdio je Vidiček.
(Hina) bm mć