FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

IMOVINA FONDOVA NA HRVATSKOM TRŽIŠTU 7,5 MILIJARDI KUNA

ZAGREB, 7. ožujka (Hina) - Na hrvatskom financijskom tržištu početkom 2003. djelovala su 24 aktivna (od 27 registriranih) otvorena investicijska fonda, šest zatvorenih i dva PIF-a te sedam mirovinskih fondova, koji su upravljali imovinom većom od 7,5 milijardi kuna.
ZAGREB, 7. ožujka (Hina) - Na hrvatskom financijskom tržištu početkom 2003. djelovala su 24 aktivna (od 27 registriranih) otvorena investicijska fonda, šest zatvorenih i dva PIF-a te sedam mirovinskih fondova, koji su upravljali imovinom većom od 7,5 milijardi kuna.#L# Imovina mirovinskih fondova premašila je dvije milijarde kuna, a na otvorene i zatvorene fondove odnosi se ostalih 5,47 milijardi kuna. Krajem siječnja u 24 otvorena investicijska fonda bilo je 2,65 milijardi kuna imovine, što je porast za 230 milijuna kuna u odnosu na zadnji dan lani. U samo godinu dana, u usporedbi veljača ove s veljačom lani, broj fondova povećan je za 12, a imovina fondova je udvostručena, sa 1,3 milijarde na 2,65 milijardi kuna, podaci su koje je u posebnom izdanju "Fondovi" objavio mjesečnik Banka. Fondovska industrija u četiri je godine pokazala znatan rast. I dok je tako 1999. imovina otvorenih investicijskih fondova bila tek 25,3 milijuna, 2000. godine 169,5 milijuna kuna, krajem 2001. skočila je na 1,3 milijarde, da bi 2002. završila s imovinom od 2,4 milijarde kuna. U Hrvatskoj djeluju obveznički, mješoviti, novčani i dionički fondovi. Po tržišnim udjelima, po podacima Komisije za vrijednosne papire, najveći su novčani fondovi, koji s više od 1,53 milijarde kuna drže 63,56 posto udjela među fondovima u Hrvatskoj. Na obvezničke fondove, koji su sve popularniji i koji su raspolagali imovinom od 628,7 milijuna kuna, odnosi se 25,99 tržišnog udjela. Treći su po udjelu na tržištu, sa 7,4 posto, mješoviti fondovi koji su krajem prošle godine upravljali s imovinom vrijednom 179 milijuna, a najmanji udjel na tržištu, 3,05 posto, imali su dionički fondovi. Zašto se najviše ulagalo u novčane fondove - riječ je o najsigurnijim tipovima fondova, jer sredstva ulažu u visoko likvidne instrumente, kao što su trezorski zapisi Ministarstva financija, državne obveznice, inozemni vrijednosni papiri i sl. Stopa povrata na takva ulaganja je relativno (i u usporedbi s drugima) niska, ali je u pitanju siguran i stabilan rast. Prvi fond koji je krenuo na hrvatskom tržištu bio je PBZ Novčani fond, a danas je aktivno ukupno sedam fondova novčanog tipa - tri PBZ-a, s dva upravlja ZB Invest Zagrebačke banke, jedini nebankarski novčani fond je I.C.F.-ov Money Market, a u veljači ove godine startao je i Raiffeisen Cash fond. Prinos šest fondova lani kretao se od 2,22 post do 10,21 posto, koliko je ostvario PBZ Euro novčani fond. Obveznički fondovi, kako im i samo ime kaže, ulažu u domaće i inozemne obveznice. U svih šest koji su djelovali u 2002. ostvaren je prinos iznad 6,87 posto, a najveći kod Raiffeisen Bonds fonda 13,54 posto. Mješoviti fondovi ulažu i u domaće i u strane obveznice, kao i u domaće i strane dionice, a razvidno je da su povećanjem udjela portfelja u korist stranih dionica povrati fondova za prošlu godinu sve lošiji. Pad prinosa kretao se u četiri fonda od 2,79 do 29,02 posto, a dva su - PBZ Global i Raiffeisen Balanced ostvarili pozitivne prinose. Od pet dioničkih fondova jedino je Victoria Fond ostvario prinos od čak 25,96 posto, dok su tri imala dvoznamenkasti minus. Više od 78 posto imovine otvorenih fondova otpada na dvije financijske grupacije - Zagrebačku i Privrednu banku Zagreb. Pritom su tržišni leader u fond industriji u Hrvatskoj fondovi Zagrebačke banke na čiju imovinu otpada 53,22 posto ukupne imovine otvorenih fondova, odnosno 1,3 milijarde kuna. Uz tri fonda koja još nisu aktivna (imaju sva odobrenja Komisije za vrijednosne papire za poslovanje) - Galilei Fond, Orbis Fond i PBZ International Bonda Fond, početak rada Raiffeisen Cash fonda te novčani i obveznički fond Erste Investa kao i novčane fondova CAIB Investa i Hypo Alpe-Adria-Investa, koji su u pripremi, broj fondova bit će oko 30. I to će, smatraju analitičari, biti broj fondova koji se neće znatnije povećavati tijekom ove godine, a naglasak u radu bit će na kvaliteti proizvoda. (Hina) db ds

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙