ZAGREB, 4. ožujka (Hina) - Predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić danas nije želio potvrditi ni opovrgnuti da je Vrhovni sud odbio zahtjev za tajno prisluškivanje obitelji i prijatelja haškog optuženika u bijegu generala Ante Gotovine
jer bi time prekršio državnu tajnu.
ZAGREB, 4. ožujka (Hina) - Predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić
danas nije želio potvrditi ni opovrgnuti da je Vrhovni sud odbio
zahtjev za tajno prisluškivanje obitelji i prijatelja haškog
optuženika u bijegu generala Ante Gotovine jer bi time prekršio
državnu tajnu.#L#
Na upit je li Vrhovni sud odbio zahtjev Protuobavještajne agencije
(POA) uz obrazloženje da njegovo uhićenje nije od važnosti za
nacionalnu sigurnost, kao što piše jedan hrvatski tjednik, Crnić je
odbio odgovoriti. Uskratio je odgovor i na pitanje je li o toj
odluci obavijestio Vladu. Kazao je za Hinu da se odgovori na ta
pitanja nalaze u Zakonu o sigurnosnim službama.
Taj Zakon izričito propisuje da je predsjednik Vrhovnog suda dužan
samo Hrvatskom saboru dati informaciju o nadzoru nad radom tajnih
službi, odnosno o poduzetim mjerama tajnog prikupljanja podataka
prema određenoj osobi.
Predsjedništvo Sabora odlučuje o kojim podacima o radu tajnih
službi se može raspraviti na javnoj sjednici, a o kojima na sjednici
Odbora za nacionalnu sigurnost zatvorenoj za javnost.
Prijedlog i nalog za poduzimanje mjera predstavljaju državnu tajnu
i službene osobe koje sudjeluju u postupku odlučivanja i
poduzimanja mjera dužne su kao državnu tajnu čuvati podatke koje su
saznale, stoji u Zakonu.
Iz toga proizlazi da bi Crnić zaista prekršio državnu tajnu da je
Vladu obavijestio o eventualnom postupanju u vezi zahtjeva POA-e.
Uz to, o zahtjevu za tajnim prisluškivanjem odlučuje za to
ovlašteni sudac Vrhovnog suda, a ne njegov predsjednik.
Ako ovlašteni sudac odbije izdati pisani nalog za provođenje mjera
o razlozima odbijanja sudac mora obavijestiti Vijeće za nacionalnu
sigurnost, koje još nije osnovano, i saborski Odbora za nacionalnu
sigurnost.
Pravni stručnjaci, koji su željeli ostati neimenovani, Hini su
kazali kako je nepotrebno i suvišno da se radi zaštite nacionalne
sigurnosti pokreće izvanredno postupanje tajnih službi kada se
protiv Gotovine pred Županijskim sudom u Zagrebu vodi kazneni
postupak radi izručenja Haškom sudu.
Smatraju, naime, da su se mjere tajnog prisluškivanja mogle
zatražiti od istražnog suca prema Zakonu o kaznenom postupku (ZKP),
a ne od Vrhovnog suda.
ZKP propisuje da se radi pribavljanja podataka i dokaza za provedbu
kaznenog postupka mogu privremeno ograničiti ustavna prava i
slobode. Na zahtjev državnog odvjetnika istražni sudac može protiv
osobe za koju se sumnja da je počinila kazneno djelo, ali i protiv
osoba za koje se sumnja da joj pomažu, propisati mjere tajnog
nadzora, od snimanja telefonskih razgovora do tajnog praćenja.
Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić rekao je da Državno
odvjetništvo nije podnijelo zahtjev za primjenom mjera tajnog
nadzora, ali da su "poduzeli sve potrebne mjere iz svoje
nadležnosti vezane uz kazneni postupak protiv Ante Gotovine".
(Hina) ggrb so