IVAN GRUJIĆ ZAVRŠIO SVJEDOČENJE PROTIV MILOŠEVIĆA

DEN HAAG/ZAGREB, 4. ožujka (Hina)- Predstojnik vladina Ureda za zatočene i nestale Ivan Grujić završio je u utorak svjedočenje na suđenju bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY).#L# Tužiteljica Hildegard Uertz-Retzlaff ispitivala je svjedoka o zatočeničkim logorima u Srbiji, Crnoj Gori, BiH i na okupiranim područjima Hrvatske u kojima su držani hrvatski zarobljenici. Vojni zatvori u Beogradu i Šidu, KPD Sremska Mitrovica, Zrenjanin, Bileća, Manjača, Stajićevo, Begejci, Knin i Dalj samo su neki od logora koje je spomenuo Grujić, govoreći o "neljudskim uvjetima držanja zatvorenika, zlostavljanju i ubojstvima". "O fizičkom zlostavljanju zatvorenika u gotovo svim logorima postoji medicinska dokumentacija načinjena nakon razmjena", rekao je, precizno navodeći vrijeme rada logora, broj zatočenika koji je kroz njih prošao te broj i imena dijela ubijenih zatočenika. Optuženi Milošević, koji se u procesu brani sam, u protuispitivanju je pokušao narušiti kredibilitet svjedoka optuživši ga za povezanost s ubojstvom načelnika osječkog MUP-a Josipa Reihl-Kira 1991. Grujić je s indignacijom odbacio tu optužbu, rekavši da mu je Reihl-Kir bio dobar prijatelj i blizak suradnik. Iako ga je glavni sudac Richard May upozorio da se u ispitivanju mora držati okvira glavnog svjedočenja, Milošević je izbjegavao bilo kakva pitanja povezana s ekshumacijom masovnih grobnica u RH, materijalnim dokazima pojedinačnih zločina za koje je optužen. Umjesto toga u dvosatnom je ispitivanju osporavao vjerodostojnost rada hrvatskog Ureda za zatočene i nestale, tvrdeći da se Ured ne bavi žrtvama i izbjeglima među hrvatskim Srbima. "To nije točno. Ured se bavi svim žrtvama bez obzira na nacionalnost", rekao je Grujić i dodao kako se "Hrvatska vrlo ozbiljno bavi srpskim izbjeglicama. Njih 130 tisuća ih se vratilo, a 30 tisuća je u procesu povratka". Milošević je Grujićev podatak o 11.803 poginula u Hrvatskoj od 1991. do 1995., među kojima je evidentirano 298 Srba, pokušao pobijati s podatkom beogradske udruge Veritas, o 6.744 poginulih Srba u RH, uključivši i akcije Bljesak i Oluja. Grujić je osporio točnost Veritasovog popisa, dokazujući primjerom pojedinih osoba da su na njemu i oni koji su umrli prirodnom smrću, koji su još živi ili su nestali na Kosovu i u BiH. Naveo je da se još radi na popisu poginulih i nestalih u akcijama Bljesak i Oluja i nakon njih, te da zato ti podaci nisu obuhvaćeni. Rekao je da je u Oluji bilo oko 1.000 poginulih, od kojih je 500 ekshumirano, i 800 nestalih građana srpske nacionalnosti. Milošević je pitao i to kako da je prve ekshumacije srpskih žrtava Ured organizirao tek 2001. i to na zahtjev ICTY-a, što je Grujić demantirao primjerima ranijih ciljanih ekshumacija srpskih žrtava u jami Golubnjača i masovnoj grobnici kod Snjegovića. Milošević je u ispitivanju nabrojao niz lokacija i žrtava povezanih s navodnim hrvatskim zločinima kao što su 40 ubijenih na Miljevačkom platou '92., 88 ubijenih u Medačkom džepu '93., Paulin dvor, Lori i druge, pretvarajući se na trenutke od optuženoga u tužitelja, što mu sudac May nije zabranjivao. Milošević je spominjao i dokumentarni film o "Paviljonu 26 Zagrebačkog velesajma kroz koji je prošlo na stotine Srba", te Pakračku poljanu i Marino selo, gdje je, po njemu, "ubijeno više od 300 Srba". Svjedok je rekao da je tamo ekshumirano 19 tijela. Pukovnik Grujić rekao je da hrvatsko pravosuđe vodi postupke o tim događajima, da su neke osobe optužene i u pritvoru, a za neke je događaje rekao da nema saznanja. Suđenje Miloševiću prekida se do idućeg ponedjeljka, zbog četvorodnevnog odmora optuženoga po preporuci liječnika. (Hina) dh ps