BBC 3. III. TISAK

BRITANSKI RADIO - BBC 3. III. 2003. Tisak The Guardian objavljuje da je čelnik oporbenih konzervativaca Ian Duncan Smith posjetio britanske postrojbe na položajima u Kuvajtu i da je, na zaprepaštenje vladinih glasnogovornika koji žele kontrolirati informacije koje stižu do medija, tu priliku iskoristio samo za političku kampanju. Njegova slika u rovu pored vojnika sa strojnicom pojavila se u svim dnevnim listovima, a list drži da je ovom posjetom dobio bitku u jedinom ratu koji se trenutno vodi - medijskom. The Times piše da su britanske bolnice i škole dobile naputak da se pripreme za predstojeći rat. Ministarstvo obrane je zatražilo od 28 ključnih ljudi britanskog zdravstva da rasporede ekipe toksikologa i plastičnih kirurga blizu zračnih luka zbog što brže reakcije u slučaju biološkog ili kemijskog napada na postrojbe u Zaljevu. Pozvane su i crkve da se pripreme za pomoć eventualnim ratnim invalidima, njihovim obiteljima, kao i obiteljima poginulih u očekivanom ratu. Britanski ministar financija Gordon Brown odgodio je usvajanje godišnjeg budžeta s ožujka na kraj travnja upravo zbog neizvjesnosti oko rata u Iraku. The Daily Telegraph piše o pravoj zbrci oko zamrznutih računa koje su u Britaniji imali navodni financijeri Al Kaide. Saudijac Halid Al Fauaz, uhićen je 1998. godine zbog sumnji da je povezan s napadima na američka veleposlanstva u istočnoj Africi. Tvrdilo se da na računu u Londonu ima 23,19 milijuna funti. Predstavnici vlade sada su priopćili da je riječ o pogrešno postavljenom zarezu i da na računu ima samo 23,19 funti. Međutim ne niječu mogućnost da su računi u Britaniji korišteni za transakcije, ali priznaju da je od 70 milijuna funti za koje se sumnjalo da služe za financiranje Al Kaide, zamrznuto tek nešto manje od 350 tisuća. The Financial Times također piše o sumnjivim novčanim transakcijama. Ovoga puta riječ je o prevarantima iz zapadne Afrike, najčešće iz Nigerije, koji su razvili nevjerojatne sustave da se infiltriraju u banke, ukradu novac s računa i prebace ga na anonimne naloge. Ovi kriminalci uspijevaju zaposliti svoje ljude u bankama, i to na mjestima gdje mogu doći do informacija o klijentima, poput telefonskih centara unutar banaka. Istodobno oni nastoje korumpirati i druge službenike unutar banaka da bi došli do važnih informacija o sustavima zaštite. Iako je riječ o milijardama dolara koji su ovako opljačkani, banke nerado daju informacije zbog straha za vlastiti imidž, što značajno otežava istragu i obračun s takvim kriminalom. (BBC)