ZAGREB, 3. ožujka (Hina) - Možda će projekt Družba-Adria natjerati sve, tehničare, ekonomiste, geologe, ekologe, državu, da odrade svoj dio posla koji nalaže struka i regulative EU, ocijenio je danas predsjednik Znanstvenog vijeće za
naftu i Hrvatska udruga naftnih inženjera i geologa akademik Mirko Zelić.
ZAGREB, 3. ožujka (Hina) - Možda će projekt Družba-Adria natjerati
sve, tehničare, ekonomiste, geologe, ekologe, državu, da odrade
svoj dio posla koji nalaže struka i regulative EU, ocijenio je danas
predsjednik Znanstvenog vijeće za naftu i Hrvatska udruga naftnih
inženjera i geologa akademik Mirko Zelić. #L#
Tim riječima Zelić je zaključio i današnji okrugli stol "Što
projekt Družba-Adria donosi Hrvatskoj?", održan u Hrvatskoj
akademiji znanosti i umjetnosti, kojega su organizirali Znanstveno
vijeće i Udruga.
Sudionici okruglog stola iznijeli su različita mišljenja vezano za
projekt Družba-Adria, od njegovih gospodarskih prednosti i
uključivanja u europski sustav, do upozorenja na moguće štete i
opasnosti za okoliš, zbog čega bi štete mogle biti veće od koristi.
Projekt Družba-Adria predstavlja tehničku integraciju tih dvaju
naftovoda, koji spajaju ruski grad Samaru i tankersku luku i
terminal Omišalj. Projekt bi započeo s radom 2004., a hrvatski
partner u njegovoj realizaciji je Jadranski naftovod (JANAF). U
prvoj fazi, JANAF-om bi prolazilo 5 milijuna tona ruske nafte
godišnje, a u završnoj maksimalno 15 milijuna tona. Tehnička strana
posla odnosi se na dogradnju i modernizaciju postojećeg naftovoda,
osposobljavanje dionice Sisak-Omišalj za obostrani transport,
poboljšanje uvjeta pretovara u Omišlju, dogradnju rezervoarskog
prostora, i sl.
Budućnost JANAF-a je u njegovoj modernizaciji, ali uz mali
transport to nije moguće, istaknula je predsjednica Uprave JANAF-a
Vesna Trnokop Tanta. Realizacija projekta Družba-Adria omogućila
bi uz ostalo bolje korištenje kapaciteta JANAF-a, intenzivnije
uključivanje u europsku naftovodnu mrežu, kazala je Trnokop Tanta,
upozoravajući da postoje i potencijalni konkurenti tom projektu.
Predstavnici JANAF-a ističu da su njihove aktivnosti usmjerene i
zaštiti okoliša i minimiziranju mogućih šteta na okoliš.
Kod luke Omišalj najvažnije pitanje koje treba riješiti je
reguliranje upravljanja balastnim vodama, istaknula je Nada
Plešnik iz JANAF-a. Po njenim riječima, godišnje se u Jadran unese
oko milijun tona balastnih voda.
Općina Omišalj, kaže njen načelnik Josipa Šepčić, za sada podržava
projekt Družba-Adria, ali postavlja točno definirane uvjete koji
se trebaju ispuniti da bi projekt dalje podržavali. Lokalna
zajednica mora biti informirana o svemu, treba dobiti
kompenzaciju, potrebno je izraditi studiju utjecaja na okoliš.
Pitanje studije utjecaja na okoliš postavili su i drugi sudionici
koji upozoravaju na opasnosti koje projekt nosi, među njima i
predstavnica Eko-Kvarnera.
Zašto iz JANAF-a govore o strateškoj procjeni utjecaja na okoliš,
kada takvo što nije ni poznato u našem zakonodavstvu, a ne o studiji
utjecaja na okoliš koja onda mora biti dana na javni uvid i na javnu
raspravu, upitali su, pitajući i kako to da bi sam investitor, JANAF
radio studiju, a ne neovisna agencija.
Predstavnici JANAF-a uz ostalo su odgovorili kako iz Primorsko-
goranske županije više traže stratešku procjenu, te da resorno
ministarstvo treba odrediti koji dokument treba izraditi.
(Hina) bn ds