ŽENEVA, 3. ožujka (Hina/AFP) - Uzimati malo masnoća i šećera te jesti najmanje 400 grama voća i povrća na dan, uz barem jedan sat tjelesne aktivnosti na dan najbolji je način borbe protiv kroničnih bolesti, kaže se u izvješću
neovisnih stručnjaka koje su naručili Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i UN-ova organizacija za hranu i poljodjelstvo (FAO).
ŽENEVA, 3. ožujka (Hina/AFP) - Uzimati malo masnoća i šećera te
jesti najmanje 400 grama voća i povrća na dan, uz barem jedan sat
tjelesne aktivnosti na dan najbolji je način borbe protiv kroničnih
bolesti, kaže se u izvješću neovisnih stručnjaka koje su naručili
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i UN-ova organizacija za
hranu i poljodjelstvo (FAO). #L#
Nove preporuke o prehrani i o tjelesnoj aktivnosti morale bi pomoći
u sprječavanju smrtnih ishoda i invaliditeta zbog najčešćih
kroničnih bolesti.
Od kroničnih bolesti - kardiovaskularnih bolesti, raka, šećerne
bolesti i pretilosti - "svake godine umire sve više osoba",
upozoravaju WHO i FAO.
Te su bolesti 2001. godine "bile uzrok oko 59 posto smrti u svijetu i
46 posto bolesti", kažu u tim dvjema ustanovama.
Velik dio kroničnih bolesti sa smrtnim ishodom posljedica je rizika
koji se lako mogu izbjeći, kao što je povišen krvni tlak, povišena
masnoća u krvi, pretilost i nedovoljna tjelesna aktivnost.
Uzrok tih kroničnih bolesti nije samo pretilost, nego i
neuravnotežena prehrana. Na krvni tlak znatno utječe velika
uporaba soli, a zasićene masnoće djeluju na povećanje kolesterola u
krvi, ističe se u izvješću.
Sve veći broj ljudi u zemljama u razvoju pati od kroničnih bolesti,
dok se prije samo desetak godina ta vrsta bolesti povezivala s
bogatim zemljama.
Urbanizacija ima veliku ulogu u tim promjenama, jer stanovnici
gradova općenito jedu hranu bogatu zasićenim masnim kiselinama i
rafiniranim šećerima.
"Nagle promjene u ishrani povezane s nedovoljnim kretanjem opasne
su za zdravlje siromašnih stanovnika u gradovima", dodaju WHO i
FAO. Uz to, izvješće poziva vlade da daju jednostavne, realne i
konkretne naputke za prehranu. Kao primjer navode se Finska i
Japan, gdje su, zahvaljujući upornom nastojanju da se promijene
prehrambene navike, smanjeni čimbenici rizika i postotak oboljelih
od kroničnih bolesti.
(Hina) vrad dgk