POSLOVNI PREGLED BROJ 304

POSLOVNI PREGLED broj 304 22. - 28. veljače 2003. SADRŽAJ: RAČAN: SAMO OBNOVLJENIM KONSENZUSOM MOŽEMO RIJEŠITI PROBLEME VLADA G. GRANIĆA I VIDOVIĆA ZADUŽILA ZA NASTAVAK PREGOVORA SA SINDIKATIMA RH ĆE DO 2006. GODINE ISPUNITI UVJETE ZA ČLANSTVO U EU LINIĆ NAJAVIO IZMJENE STEČAJNOG ZAKONA IDUĆI MJESEC VLADA NEĆE POVUĆI SVOJ PRIJEDLOG IZMJENA ZOR-A PRVI POPIS POLJOPRIVREDE U HRVATSKOJ KREĆE 1. LIPNJA RBANALIZE: U HRVATSKOJ EKONOMSKI RAST U 2003. OD 3,4 POSTO STAGNACIJA LEGSI INDEKSA STABILNOSTI U VELJAČI DEVIZNI DEPOZITI U POSLOVNIM BANKAMA 72 MILIJARDI KUNA USPJEŠNA 2002. ZA RAIFFEISENBANK I ČLANICE RAIFFEISEN GRUPE RIJEČKA BANKA U OBNOVU POSLOVNICA ULAŽE 72 MILIJUNA KUNA AZ MIROVINSKI FOND PREŠAO MILIJARDU KUNA IMOVINE NOVČANI FOND RAIFFEISEN CASH POČINJE S RADOM OBVEZNICE BINA-ISTRE U PRVOJ KOTACIJI ZAGREBAČKE BURZE JAMNICA OSVOJILA NAGRADU "EAUSCAR" ZA NAJBOLJU PRIRODNU MINERALNU VODU EBRD BEZ KOMENTARA O MOGUĆOJ PRODAJI DIONICA PODRAVKE FRANCK I SIEMENS POTPISALI UGOVOR O SURADNJI VRIJEDAN 4 MILIJUNA EURA HEP SE PRIPREMA ZA POVRATAK U POSJED NE KRŠKO VIKTOR LENAC: NOVI DOK ZA PREINAKE I NAJVEĆIH BRODOVA BRODOSPLIT ISPORUČIO TANKER GRČKOM BRODOVLASNIKU U BAKRU OTVOREN URED TVRTKE SEYBOLT CROATIA POČELA IZGRADNJA NOVOG POGONA KIO-A ORAHOVICA HP HRVATSKA PREDSTAVILA SVOJA E-GOVERNMENT RJEŠENJA VLADI I MINISTARSTVIMA POČELO UKLANJANJE RUŠEVINA "BOROVA" ZA BUDUĆU GOSPODARSKU ZONU POTPISANI UGOVORI O NABAVCI 70 NISKOPODNIH TRAMVAJA POČELA ISPORUKA PLINA PETROKEMIJI DOGOVOR O PRIVATIZACIJI OSJEČKOGA IPK-A SLJEME UVODI POSLOVNI SOFTWARE "JUPITER SOFTWARE" U SVOJE POSLOVANJE LRH: ULAGANJA U TURISTIČKE OBJEKTE OD 30 MILIJUNA KUNA HFP PRODULJIO JOŠ JEDNOM ROK ZA PODNOŠENJE PONUDA ZA KUPNJU VIŠE TVRTKI NADZORNI ODBOR ACI-A PRIHVATIO FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2001. GODINU "JASINJE" U STEČAJ INTERNETSAJAM POKRENUO HRVATSKI POSLOVNI SAJAM NA INTERNETU MINISTARSTVO OBRTA POZVAO TVRTKE NA SUDJELOVANJE U PROJEKTU DRAVA PROJEKTE EU VEZANE ZA CARDS PROGRAM HRVATSKA ĆE SAMOSTALNO VODITI RH POTPISALA SUGLASNOST ZA REGIONALNO TRŽIŠTE EL. ENERGIJOM U JIE ODRŽAN HRVATSKO-MAĐARSKI POSLOVNI SKUP HRVATSKA PRAVNA DATOTEKA ĆE KORISTITI AMERIKANCIMA PROTOKOL O SURADNJI I OSNIVANJU HRVATSKO-ŠPANJOLSKOG POSLOVNOG VIJEĆA SINDIKALCI PORUČILI DA NEĆE PRISTATI NA PREDLOŽENE IZMJENE ZOR-A VIDOŠEVIĆ: IZVOZ JE HRVATSKI IMPERATIV HOK PREDSTAVIO PROJEKT "2003. - GODINA PROIZVODNOG OBRTA" TREĆA MICROSOFTOVA WINDAYS KONFERENCIJA POČETKOM TRAVNJA INFOFORUMOVA KONFERENCIJA O UPRAVLJANJU SADRŽAJIMA I PORTALIMA 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA RAČAN: SAMO OBNOVLJENIM KONSENZUSOM MOŽEMO RIJEŠITI PROBLEME Premijer Ivica Račan založio se u srijedu za obnavljanje konsenzusa i partnerstva vezano uz izmjene radnog zakonodavstva. "Svi smo u istom brodu i samo obnovljenim konsenzusom i partnerstvom možemo riješiti probleme koji su pred nama i o kojima svi ovisimo", kazao je Račan govoreći na Danu poduzetnika Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), čija je tema "Izvozom do rasta i razvoja hrvatskog gospodarstva". Uvjeren je da će i sindikati koji su do sada načelno prihvaćali reformu tržišta rada i razumjeli potrebu za njome, ali i poslodavci, smoći dovoljno snage i odgovornosti da ne blokiraju taj proces. Izmjene radnog zakonodavstva u cilju fleksibiliziranja tržišta rada, premijer je nazvao "najgorčom pilulom" koja će se uskoro morati progutati, a bez koje neće biti ni konačnog ozdravljenja. Račan ističe potrebu efikasnije ekonomske politike i zaustavljanja kumuliranja trgovinskog deficita. Izvoz mora rasti po stopama većim od uvoza, a prihodi od rashoda. U strukturi porasta BDP-a domaću potražnju mora nadrasti inozemna. Stoga nema alternative izvoznoj orijentaciji hrvatskog gospodarstva i to kroz iskristaliziranu konkurentnu proizvodnju, poručio je. Premijer naglašava da se nastavlja s privatizacijom gdje god ona ima ekonomskog smisla, te da je jasno da neće biti političkih kompromisa u privatizaciji želi li se dobro građanima. Istaknuo je da Vlada čvrsto stoji iza projekta ekspanzije naših jakih tvrtki u regiju, da će pomoći i lakšem okrupnjavanju tih tvrtki unutar Hrvatske, u konkretnim zajedničkim projektima osvajanja drugih tržišta, pa i kroz privatizaciju. Premijer je istaknuo da se razmišlja o svođenju svih poticajnih mjera u Agenciju za poticanje izvoza, a podržao je HUP u ustrojavanju kvalitetne poslovne škole. Razmišlja se o produbljivanju postojećih poreznih olakšica za ulaganja u istraživanje, obrazovanje, tehnologiju, razmatra se odobravanje akvizicijskih kredita, pogodnosti kod preuzimanja poduzeća u stečaju. Razmatra se i koncept većeg sudjelovanja domaće prehrambene industrije u turističkoj ponudi, mogućnosti poticanja domaće proizvodnje kojom bi se nadomjestili pojedini uvozni proizvodi, strože kontrole kvalitete uvezene robe kako bi se zaštitili od prekomjernog uvoza nekvalitetnih proizvoda. VLADA G. GRANIĆA I VIDOVIĆA ZADUŽILA ZA NASTAVAK PREGOVORA SA SINDIKATIMA Vlada je zadužila potpredsjednika Vlade Gorana Granića i ministra rada i socijalne skrbi Davorka Vidovića za nastavak pregovora sa sindikatima oko izmjena Zakona o radu (ZOR). Goran Granić novinarima je potvrdio da je Vlada spremna popustiti oko nekih spornih instituta, oko otkaznog roka i otpremnina, jer to, kako je rekao, ne bi mijenjalo samu namjeru zakona. Očekuje da bi predložene izmjene ZOR-a mogle dobiti podršku u Saboru, ali ističe kako bi, osjeti li se, da se na tom pitanju špekulira, trebalo prekinuti cijeli proces i stvar ostaviti drugoj vladi. Ako ne postoji spremnost svih da se izmjene ZOR-a donesu brzo, bolje je to prekinuti i ostaviti drugoj vladi, i u tom slučaju ću u ime Libre i tako nešto predložiti, rekao je Granić novinarima. Dodao je da će se sa sindikatima razgovarati i o mogućnostima povoljnijih odredbi vezanih za naknadu za nezaposlene. Riječ je o produženju roka za isplatu tih naknada i o njihovoj visini, a kakav će se modalitet primijeniti, tek treba procijeniti, kazao je. Poseban problem ostaje pak pitanje rada na određeno vrijeme, oko kojega su stavovi Vlade i sindikata suprotni. Prijedlog sindikata je da se ništa ne mijenja i da se proširi lista razloga za rad na određeno vrijeme. Sindikalni stavovi tu su tvrdi jer smatraju da rad na određeno vrijeme onemogućava zaposlenima da riješe više drugih životnih problema. To je problem kojemu treba posvetiti posebnu pozornost, kazao je Granić. Upozorio je i na izražen problem strukture nezaposlenih te dodao da bez obzira na zakonske odredbe dio njih teško dolazi do posla, a kod novoga zapošljavanja veliki broj se zapošljava upravo na određeno vrijeme. Godišnje se prvi puta na Zavod za zapošljavanje prijavljuje prosječno 60.000 osoba. Ostali koji se prijavljuju već su bili zaposleni, a 50 posto ih je radilo na određeno vrijeme, naveo je. RH ĆE DO 2006. GODINE ISPUNITI UVJETE ZA ČLANSTVO U EU Hrvatska će do kraja 2006. ispuniti uvjete za članstvo u Europskoj uniji, kazao je u utorak na konferenciji za novinare u Zagrebu ministar za europske integracije Neven Mimica. "Hrvatska može biti spremna postati članicom EU do kraja 2006. godine", kazao je Mimica dodajući da će Zagreb sljedeće godine ispuniti uvjete Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju RH s EU, što je prva stepenica do pridruženog članstva. Podnošenje zahtjeva za članstvo u EU, koji je hrvatski premijer Ivica Račan prošlog tjedna predao Grčkoj koja trenutačno predsjeda EU, dio je procedure i Hrvatska još puno toga mora napraviti na svome putu prema EU, kazao je Mimica. LINIĆ NAJAVIO IZMJENE STEČAJNOG ZAKONA IDUĆI MJESEC Potpredsjednik Vlade Slavko Linić najavio je u srijedu na sjednici Hrvatskog sabora da bi Vlada idući mjesec trebala Saboru predložiti izmjene Zakona o stečaju, kako bi se smanjili troškovi stečajnog postupka i skratili stečajni rokovi te osposobile najstručnije osobe za vođenje stečajnog postupka. Na pitanje zastupnika hoće li Vlada otvoriti stečajeve u otprilike 50 tisuća blokiranih poduzeća te je li utvrdila mjere za skrb radnika, Linić je odgovorio da se stečajem ne zatvaraju radna mjesta te da ostanak oko 40.000 radnih mjesta u "ugroženim" poduzećima ponajprije ovisi o njihovu poslovanju i mjestu na tržištu. Linić je najavio da će Vlada u ožujku Hrvatskom saboru predložiti izmjene Stečajnog zakona kako bi se smanjili troškovi stečajnog postupka, kvalitetno prerasporedili troškovi na najveće vjerovnike te radnici uvrstili u prvu vjerovničku skupinu. Također, rekao je Linić, nužno je osposobiti najstručnije ljude za stečajne upravitelje te jasnije urediti odnose između vjerovnika. VLADA NEĆE POVUĆI SVOJ PRIJEDLOG IZMJENA ZOR-A Vlada neće povući svoj prijedlog izmjena Zakona o radu (ZOR) jer želi unaprijediti i fleksibilizirati radno zakonodavstvo, te zaštititi radna prava, rekao je u srijedu u Saboru premijer Ivica Račan odgovarajući na zastupničko pitanje. "Tema o radnom zakonodavstvu je prisutna već dugo na hrvatskoj političkoj sceni i tamo će ostati sve dok ne pokažemo sposobnost da u fleksibilizaciji rada i neophodnoj promjeni radnog zakonodavstva napravimo očekivani i potrebni korak dalje", istaknuo je Račan. Tome u prilog, smatra, ide i rasprava o izmjenama ZOR-a, "koju pojedini socijalni partneri pokušavaju potpomoći i nekim argumentima koji ne pripadaju dijalogu, ali to je njihovo legitimno pravo". Izrazio je nadu da će rasprava o izmjenama ZOR-a, koja će uskoro doći na prvo saborsko čitanje, završiti dogovorom i zajedničkim rješenjem Vlade i socijalnih partnera dodavši kako je Vlada spremna razmotriti i bolja rješenja. PRVI POPIS POLJOPRIVREDE U HRVATSKOJ KREĆE 1. LIPNJA Državni zavod za statistiku (DZS) provesti će u razdoblju od 1. do 15. lipnja ove godine Popis poljoprivrede 2003., a riječ je o prvom Popisu poljoprivrede koji će se u Hrvatskoj provesti od njezina osnutka, istaknuto je na konferenciji za novinare u DSZ-u. Zadnji cjelovit i samostalni Popis poljoprivrede proveden je 1960. godine, a 1969. je bio proveden na uzorku. Cilj je popisa, istaknuo je ravnatelj DZS-a Marijan Gredelj, dobiti što preciznije podatke o hrvatskoj poljoprivredi te utvrditi važnost ove djelatnosti za hrvatsko gospodarstvo. Dobiveni podaci bit će pokazatelj preko kojeg će državna i lokalna vlast moći točnije definirati probleme poljoprivrede i u skladu s tim planirati i donositi odluke za njezin razvoj. Gredelj je naglasio kako se očekuje da će rezultati Popisa biti objavljeni do kraja godine, dakle u istoj godini kada se i provodi popis. Troškovi popisa iznosit će nešto manje od 100 milijuna kuna, dodao je. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI RBANALIZE: U HRVATSKOJ EKONOMSKI RAST U 2003. OD 3,4 POSTO Gospodarski rast u Hrvatskoj bi u 2003. godini mogao iznositi 3,4 posto, a taj će se porast jednim dijelom generirati prijenosom pozitivnih impulsa iz prošle godine te rastom investicija i potrošnje, očekuju analitičari Raiffeisenbank koji ujedno ocjenjuju da su napori na približavanju Hrvatske Europskoj uniji vrlo značajni za povećanje političkog i ekonomskog kredibiliteta zemlje. Po njihovim će očekivanjima realni rast BDP-a u Hrvatskoj u 2002. iznositi 4,7 posto. Najznačajniji impuls gospodarskom rastu Hrvatske u ovoj godini, po ocjenama iz RBAnaliza, dat će investicije koje će država usmjeriti u izgradnju prometne infrastrukture i energetskih postrojenja. Premda će osobna potrošnja i u 2003. imati važnu ulogu u kreiranju rasta, njen će doprinos biti sve manji, dijelom zbog toga što su iscrpljeni potencijali za veliki i ubrzani rast potrošnje, a dijelom zbog ograničenja rasta kreditnog potrfelja banaka. Istodobno će državna potrošnja imati negativnu realnu stopu rasta zbog nastojanja države da smanji fiskalni deficit i udio države u BDP-u. Najveći negativni doprinos BDP-u dolazit će pak iz deficita tekućeg računa platne bilance koji će, nakon umjerenog prošlogodišnjeg deficita od 3,2 posto BDP-a, po očekivanjima iz RBAnaliza, u 2002. zabilježiti visok deficit od 6 posto BDP-a, dok se u 2003. očekuje pad tog manjka na 4,7 posto BDP-a. STAGNACIJA LEGSI INDEKSA STABILNOSTI U VELJAČI LlEGSI indeks stabilnosti za Hrvatsku za veljaču je ostao na siječanjskoj vrijednosti i iznosi 58, izvijestili su iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). Stagnaciju indeksa, procjenjuje konzultantska kuća Lehman Brothers, izazvala je kombinacija negativnih utjecaja nastavka koalicijskih trvenja između SDP-a i HSS-a, liječničkog štrajka, kraha privatizacije Sunčanog Hvara, napetosti oko donošenja izmjena Zakona o radu i nezadovoljstva Zakonom od HRT-u te pozitivnih utjecaja aplikacije Hrvatske za ulazak u EU i odobravanja novog stand by aranžmana MMF-a. Hrvatska je u veljači napredovala za jedno mjesto u poretku po vrijednosti LEGSI indeksa i sada je na desetom mjestu. Ispred nje su Mađarska, Poljska, Meksiko, Bugarska, Brazil, Tajland, Kina, Južna Afrika i Rusija. Iza Hrvatske su Filipini, Turska, Egipat, Ukrajina, Argentina, Saudijska Arabija, Indonezija, Uzbekistan, Kolumbija, Venezuela, Azerbejdžan i Nigerija. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE DEVIZNI DEPOZITI U POSLOVNIM BANKAMA 72 MILIJARDI KUNA Devizni depoziti u hrvatskim poslovnim bankama na kraju prošle godine iznosili su ukupno nešto više od 72 milijarde kuna ili 72.054 milijuna kuna, najnoviji je podatak iz Hrvatske narodne banke. U odnosu na prošlogodišnji studeni ukupni je iznos deviznih depozita (po viđenju i oročenih) krajem prosinca lani manji za 236 milijuna kuna ili za 0,32 posto. U usporedbi pak sa prosincem 2001. devizni su depoziti u poslovnim bankama u istom mjesecu 2002. veći za 218 milijuna kuna ili za 0,3 posto. Kod kunskih štednih i oročenih depozita zapaža se izraženiji rast, doduše sa znatno nižih razina. Tako su ukupni štedni i oročeni depoziti u poslovnim bankama na kraju 2002. godine iznosili 13 milijardi kuna. Iz raspoloživih podataka HNB-a proizlazi da su kunski depoziti u prosincu u odnosu na studeni 2002. porasli za 2,6 posto ili za 327 milijuna kuna. U usporedbi pak sa krajem 2001. na kraju prosinca prošle godine ukupni su štedni i oročeni depoziti veći za gotovo 2,8 milijardi kuna ili za 27,3 posto. USPJEŠNA 2002. ZA RAIFFEISENBANK I ČLANICE RAIFFEISEN GRUPE Aktiva Raiffeisenbank (RBA) u 2002. povećana je 4,5 milijarde kuna (47 posto) na 14,1 milijardu kuna, dionički je kapital povećan sa 240 na 423,5 milijuna kuna, a dobit poslije oporezivanja iznosi 128,7 milijuna kuna, istaknuo je u utorak predsjednik Uprave RBA Zdenko Adrović na susretu s novinarima. Ističući zadovoljstvo što je RBA treću godinu zaredom dobitnica Zlatne kune kao najbolja banka u Hrvatskoj, Adrović naglašava da se banka učvrstila na trećem mjestu hrvatskih banaka, s tržišnim udjelom od 8,1 posto. Poslovanje u 2003. neće biti s tako visokim stopama rasta i bit će vezano uz mjere Hrvatske narodne banke, kazao je Adrović ocijenivši da će te mjere biti privremene. I cijela Raiffeisen grupa uspješno je lani poslovala, a na razini grupe dobit je iznosila 119 milijuna kuna. Raiffeisen stambena štedionica i dalje je tržišni leader sa sklopljenih više od 141.500 ugovora i 850 milijuna kuna depozita, od čega su u prošloj godini sklopljena 41.000 novih ugovora, s ugovornim iznosom od 345 milijuna eura. Predsjednica Uprave Mandica Zulić za 2003. najavljuje novih 45.000 ugovora, te da će 4000 štediša ostvariti pravo na stambeni kredit. Tržišni udjel Raiffeisen obveznog mirovinskog fonda (RMD) stalno se povećava i sada iznosi 32,3 posto, sa više od 300.628 članova. Imovina Fonda premašila je 700 milijuna kuna, a gleda li se prinos na godišnjoj razini premašio je 16,61 posto, istaknuo je predsjednik Uprave RMD- a Damir Lamza. RBA je osnivač prvog i zasad jedinog dobrovoljnog mirovinskog fonda u Hrvatskoj, kao i pratećeg mirovinskog osiguravajućeg društva. U fond je do sad pristupilo 1800 članova, vrijednost imovine fonda je 4 milijuna kuna, kazala je predsjednica Uprave Renata Kašnjar Putar. RIJEČKA BANKA U OBNOVU POSLOVNICA ULAŽE 72 MILIJUNA KUNA Riječka će banka u obnovu i preuređenje 34 poslovna objekta do kraja 2003. uložiti 72 milijuna kuna, priopćeno je u utorak iz te banke. Značajnije preuređenje bit će obavljeno u prostorima središnje zgrade Banke u na Jadranskom trgu u Rijeci i poslovnog prostora u Ulici Grada Vukovara u Zagrebu. U središtu Rijeke planira se otvaranje posebne "poslovnice za mlade". Do lipnja ove godine bit će obnovljeno 20 poslovnica Riječke banke u Primorsko-goranskoj, Istarskoj i Ličko-senjskoj županiji, a do kraja 2003. planira se obnova još šest objekata. U skladu sa standardima Erste Bank Grupe obnovu prostora zajednički financiraju Erste banka, Riječka banka i Erste&Steiermarkische banka. AZ MIROVINSKI FOND PREŠAO MILIJARDU KUNA IMOVINE AZ obvezni mirovinski fond prešao je vrijednost neto imovine od milijardu kuna pod upravljanjem - na dan 21. veljače neto imovina članova AZ fonda iznosila je 1,01 milijardu kuna, ili 42,14 posto imovine svih fondova, izvijestili su u utorak čelnici AZ fonda na konferenciji za novinare. AZ, mirovinski fond Allianza i Zagrebačke banke, osim u imovini bilježi i najveći broj upisanih članova, uz stabilan visoki tržišni odjel, istaknuo je predsjednik Uprave AZ obveznog mirovinskog fonda Boris Galić. Na dan 21. veljače u AZ fondu registrirano je 376.740 osiguranika, što je udio od 39,63 posto. Od doprinosa osiguranika u AZ fond se mjesečno u prosjeku slije oko 80 milijuna kuna. Kako je istaknuo, prinos AZ fonda na godišnjoj je razini bio 16,5 posto. Poslovnu 2002. godinu Galić je ocijenio izuzetno uspješnom za mirovinske fondove, a očekuje da će ova godina biti teža. U ovoj godini mirovinski fondovi, kaže, ne očekuje puno novih dionica u koje bi mogli ulagati. Galić ističe kako fondovi očekuju i izmjene Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, koje su već prošle prvo čitanje, ali još nisu upućene u drugo saborsko čitanje. Trebaju nam izmjene Zakona kako bi mogli dodatno zaštiti svoju imovinu, kako bi fondovi dobili mogućnost korištenja dodatnih instrumenata zaštite od rizika, kazao je. Na pitanje da li su Allianz i Zagrebačka banka zainteresirani i za ulazak u treći mirovinski stup i osnivanje dobrovoljnog mirovinskog fonda, Galić je odgovorio potvrdno. NOVČANI FOND RAIFFEISEN CASH POČINJE S RADOM Novčani fond Raiffeisen Cash, čiji je rad odobrila Komisija za vrijednosne papire 7. veljače, u utorak započinje s operativnim poslovanjem, doznaje se iz Raiffeisen Investa - društva za upravljanje investicijskim fondovima. Osnivač novčanog fonda Raiffeisen CASH je Raiffeisen Invest, koji već upravlja obvezničkim i mješovitim fondom. Raiffeisen CASH je novčani fond koji prema svojoj strategiji, propisanoj prospektom i Statutom fonda, imovinu pretežno ulaže u depozite i kratkoročne vrijednosne papire. Fond je namijenjen onim ulagačima koji ponajprije žele očuvanje i stabilan rast vrijednosti uloženih sredstava ili im je pristup sredstvima potreban u skorijoj budućnosti, a procjenjuju da je fond optimalno rješenje za upravljanje novcem svakog poduzeća. Minimalni ulog u fond je pet tisuća kuna, a ulaznih i izlaznih naknada nema. Depozitna banka fonda je Raiffeisenbank (RBA) koja je i osnivač Investa. Do 1. travnja ulazne se naknade za fondove neće naplaćivati OBVEZNICE BINA-ISTRE U PRVOJ KOTACIJI ZAGREBAČKE BURZE Korporativne obveznice tvrtke Bina-Istra od utorka su uvrštene u Kotaciju I Zagrebačke burze, izvijestili su s Burze. Vrijednost izdanja obveznica je 210 milijuna eura s kamatnom stopom od osam posto godišnje i dospijećem plaćanja 15. prosinca 2022. godine. Istodobno s domaćim uvrštenjem, obveznica je uvrštena i na Luksemburškoj burzi. Globalni agent izdanja je Deutsche Bank AG London, glavni manager UBS Warburg, a hrvatski agent uvrštenja je Zagrebačka banka. Pokrovitelj prvog uvrštenja jednog stranog izdanja na Zagrebačku burzu su ZB Brokeri. 4. TVRTKE JAMNICA OSVOJILA NAGRADU "EAUSCAR" ZA NAJBOLJU PRIRODNU MINERALNU VODU Na sajmu "Aqua Expo" u Parizu, prirodna mineralna voda Jamnica osvojila je nagradu "Eauscar", kao najbolja gazirana prirodna mineralna voda. Ovu nagradu, prema ocjenama međunarodnog stručnog žirija, Jamnica je osvojila u konkurenciji četrdesetak najpoznatijih svjetskih mineralnih voda, objavili su iz Jamnice. Aqua Expo najveći je europski sajam posvećen vodi, a održava se već četvrtu godinu zaredom. Tvrtka Jamnica, iz sastava koncerna Agrokor, ove je godine prvi put sudjelovala na tom sajmu. Nagradu Eauscar za aromatizirane vode osvojio je Perrier, a za negazirane Nestle Aquarel. EBRD BEZ KOMENTARA O MOGUĆOJ PRODAJI DIONICA PODRAVKE Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) nije željela komentirati novinske napise o navodnoj prodaji dionica koje EBRD ima u koprivničkoj prehrambenoj industriji Podravka. Pozivajući se na činjenicu da su dionice Podravke izlistane na Zagrebačkoj burzi, iz Ureda za odnose s javnošću EBRD-a u Londonu naglasili su da je politika kuće da se ne komentiraju takve eventualne transakcije. U hrvatskim je novinama objavljeno kako se EBRD povlači, odnosno prodaje svojih 636.000 povlaštenih dionica koje čine 10,53 posto udjela u Podravci. Sukladno ugovoru s Podravkom, EBRD je već, nagađa se, zatražio od Podravke da otkupi te dionice. Podravka, u kojoj također nisu željeli komentirati novinske napise, ima 2,7 posto vlastitih trezorskih dionica, a može ih imati najviše 10 posto. U novinskim se krugovima, iako bez službenog izvora, spominje i da se na posljednjoj sjednici Nadzornog odbora Podravke bilo govora o mogućnosti da dionice kupe Privredna banka Zagreb i DOM fond, čija dva čelna čovjeka sjede u Nadzornom odboru Podravke. No ni iz Privredne banke Zagreb ni iz Dom fonda nisu željeli ništa komentirati vezano uz Podravku. FRANCK I SIEMENS POTPISALI UGOVOR O SURADNJI VRIJEDAN 4 MILIJUNA EURA Predsjednici Uprava tvrtki Franck i Siemens Hrvatska Milan Artuković i Mirko Barišić potpisali su u srijedu ugovor o poslovnoj suradnji, vrijedan četiri milijuna eura o izgradnji novog automatskog visokoregalnog skladišta s prostorom za komisioniranje robe u roku godinu dana. Izgradnja skladišta znači osuvremenjavanje Francka, rekao je Artuković te dodao kako će skladište omogućiti ekonomičnost cjelokupnog sustava skladištenja i fleksibilnost prilikom promjena proizvodnog programa. Prvi zajednički projekt Francka i Siemensa rezultirat će izgradnjom skladište koje će imati zapremninu od 5.150 paletnih mjesta, dizajnom će se uklopiti uz postojeću infrastrukturu Francka, a primjenom najsuvremenijih tehnologija i europskih standarda neće imati nikakav štetan utjecaj na okoliš. HEP SE PRIPREMA ZA POVRATAK U POSJED NE KRŠKO Uprava Hrvatske elektroprivrede (HEP) izražava zadovoljstvo činjenicom da je HEP-u nakon gotovo pet godina omogućena realizacija vlasničkog statusa u Nuklearnoj elektrani Krško, priopćio je HEP u povodu ratifikacije ugovora o Krškom u slovenskom parlamentu. "U ovom trenutku Uprava HEP-a izražava zadovoljstvo činjenicom da je HEP-u nakon gotovo pet godina omogućena realizacija vlasničkog statusa u NE Krško, odnosno ponovno stupanje u posjed ovog sigurnog, pouzdanog, energetski značajnog i proizvodnom cijenom konkurentnog izvora električne energije", navode iz HEP-a. Slovenski je parlament ratificirao Međudržavni ugovor o uređenju statusnih i drugih pravnih odnosa vezano uz ulaganje, iskorištavanje i razgradnju NE Krško. Ugovor je Hrvatski sabor ratificirao 3. srpnja 2002. godine. VIKTOR LENAC: NOVI DOK ZA PREINAKE I NAJVEĆIH BRODOVA U riječkom brodogradilištu Viktoru Lencu, u moru ispred uvale Martinšćica obavljeno je sidrenje novog plovnog objekta za složenije preinake i gradnje brodova - Doka 11, koji može primiti najveće brodove koji uplovljavaju u Mediteran, do 170.000 tona nosivosti, priopćeno je u utorak iz tog brodogradilišta. Brodogradilište Viktor Lenac kupilo je taj dok od američke tvrtke Bath Iron Corporation 1999. te je polovicom 2001., u dva dijela, dok dopremljen u brodogradilište. Dvije godine trajali su radovi na osuvremenjavanju i obnovi doka izgrađenog 1943. Produljen je na 261 metara, svijetli otvor je proširen na 53 m, a visina mu je 18 m. Prvi remonti brodova na Doku 11 vjerojatno će biti obavljeni polovicom ove godine. Do tada će biti obavljeno spajanje doka s kopnom pontonskim mostom. Po procjeni Uprave, novi dok, nakon završetka svih radova vrijedit će oko 35 milijuna dolara. BRODOSPLIT ISPORUČIO TANKER GRČKOM BRODOVLASNIKU Splitsko brodogradilište Brodosplit isporučio je u ponedjeljak peti izgrađeni tanker iz iste serije grčkom brodovlasniku Spyrosu Karnessisu, vrijednosti od gotovo 27 milijuna dolara. Tanker tipa "chemical carier" za prijevoz nafte i kemikalija dobio je ime Elka Glory, nosivosti je 45.000 dwt. Brod je dužina 183 metara, širina 32, a visina 18 metara. Tanker pokreće stroj tipa MAN maksimalne snage od 9.200 kw, a postiže brzinu od 15,6 čvorova. Ovo je peti od ukupno 10 brodova koji se grade za ovog grčkog brodovlasnika, što je dokaz dobre suradnje, ali i kvalitete koju ovo brodogradilište nudi svjetskom tržištu, rečeno je pri isporuci tankera koje je bilo radno bez posebnih svečanosti. U BAKRU OTVOREN URED TVRTKE SEYBOLT CROATIA Novi ured tvrtke za kontrolu roba i nafte "Euroinspekt - Naftainspekt, Saybolt Croatia" u utorak je svečano otvoren u Bakru. Tvrtka Euroinspekt - Naftainspekt, Saybolt Croatia pravni je sljednik tvrtke Jugoinspekt Zagreb - sektor nafte i kemije. Korisnik je franšize međunarodne kompanije Saybolt International B.V. sa sjedištem u Rotterdamu koja je specijalizirana za poslove nadzora, procjene i laboratorijske analitike raznih roba i nafte. Na osnovi franšiznog ugovora Saybolt Croatia obavlja naftni, rafinerijski i petrokemijski nadzor te laboratorijske analize nafte, rasutih tereta, metala i legura. Ured u Bakru četvrti je ured kojega je ta tvrtka otvorila u Hrvatskoj. Iz ureda u Zagrebu, Splitu, Pločama, sada i Bakra, pokretni timovi obavljaju poslove nadzora u Hrvatskoj, BiH, Sloveniji i Crnoj Gori. POČELA IZGRADNJA NOVOG POGONA KIO-A ORAHOVICA Izgradnja novog pogona Keramičke industrije Orahovica d.d. (KIO), vrijedna 7,5 milijuna eura, prva je velika investicija financirana sredstvima Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) i Fonda za zapošljavanje. Svečanosti početka njegove izgradnje bili su nazočni ministar financija Mato Crkvenac, predsjednik Fonda za zapošljavanje Milan Stojanović i drugi. "Treba pozdraviti poslovanje KIO-a koji 80 posto svojih proizvoda izvozi, a postat će nositelj aktivnosti u ovoj regiji pa i šire", kazao je ministar Crkvenac. U novom će se pogonu zaposliti postojeći višak od 15 radnika te još 30 novih radnika. Direktor KIO-a Darko Krmpotić najavio je da će pogon biti završen i opremljena za šest mjeseci. Novi će pogon povećati proizvodni kapacitete za čak 30 posto, odnosno godišnje će se proizvoditi 5,5 milijuna četvornih metara pločica vrhunske kvalitete. Riječ je o visokosofisticiranoj tehnologiji tzv. ekstrudiranju, kakvu primjenjuju samo još tri tvornice pločica u Europi. U kreditnim sredstvima za izgradnju novog pogona sa 60 posto sudjeluje HBOR, a Fond za zapošljavanje sa 40 posto. HP HRVATSKA PREDSTAVILA SVOJA E-GOVERNMENT RJEŠENJA VLADI I MINISTARSTVIMA Hrvatska podružnica informatičke kuće Hewllet Packard (HP) predstavila je u utorak svoja e-government rješenja predstavnicima hrvatske Vlade i nekoliko ministarstva u sklopu turneje te tvrtke po više od 10 zemalja istočne Europe i Bliskog istoka. Direktor HP Hrvatska Alojzije Jukić kazao je da su predstavili mogućnosti vlastitih računalnih rješenja na temu e-governmenta koja su u primjeni u nekim zemljama regije i zapadne Europe predstavnicima Vlade. Reakcije je ocijenio "vrlo pozitivnima" prema prikazanim rješenjima i mogućnostima poboljšanja rada državnih organa koje nude. Jukić je kazao da do sada nisu obavljali poslove instalacije e-government rješenja u Hrvatskoj, ali da se natječu u nekoliko poslova na području zdravstva i poljoprivrede koji su, kazao je, trenutno u fazi vrednovanja i procjene ponude. POČELO UKLANJANJE RUŠEVINA "BOROVA" ZA BUDUĆU GOSPODARSKU ZONU Radnici vinkovačkog poduzeća "Eurcoa" počeli su u ponedjeljak uklanjati ruševne zgrade "Borovo-commerca" u južnom dijelu tvorničkog kompleksa vukovarskog "Borova". Uklanjanje ruševina "Borovo-commerca" u budućoj Gospodarskoj zoni s 3,4 milijun kuna financira Ministarsvo javnih radova, obnove i graditeljstva, a radovi trebaju biti završeni za 60 dana. Zgrada "Borovo-commerca", u kojoj se u tijeku srpske agresije na Vukovar nalazio ratni stacionar vukovarske Opće bolnice, samo je jedan od objekata u južnom kompleksu "Borova" uz rijeku Dunav koji su predviđeni za rušenje kako bi se omogućila gradnja Vukovarske gospodarske zone. Zona će se na otprilike 330.000 četvornih metara graditi po Zakonu o Vukovaru i dio je Plana i Programa obnove i razvoja grada Vukovara za 2002. i 2003. koji je u listopadu prošle godine prihvatila Vlada. U Fondu za obnovu i razvoj grada Vukovara, koji je nositelj posla osnivanja Gospodarske zone, predviđaju kako će u njoj poslovati dvadesetak tvrtaka i u prvoj godini dana zaposliti oko 250 ljudi. Prošli tjedan u Vukovaru je u rad puštena Podunavska slobodna zona. U pogonima dviju talijanskih tekstilnih tvrtaka zaposlilo se 150 ljudi a još toliko se kani zaposliti u drugoj fazi proizvodnje. POTPISANI UGOVORI O NABAVCI 70 NISKOPODNIH TRAMVAJA Pet ugovora o nabavci 70 niskopodnih tramvaja u Zagrebu u ponedjeljak je svečano potpisano u gradskoj palači Dverce. Ugovor o kreditu od 111,9 milijuna eura na 15 godina između Zagrebačkog električnog tramvaja i Hrvatske banke za obnovu i razvoj potpisali su direktor ZET-a Julijus Pevalek i predsjednik te član Uprave HBOR-a Anton Kovačev i Krešimir Leko. Jamstvo HBOR-u u ime Grada Zagreba potpisala je gradonačelnica Vlasta Pavić. Prvi niskopodni tramvaj na gradskim će se ulicama moći vidjeti za dvije godine, a proizvest će ga hrvatski konzorcij Crotram u kojem su tvrtke "Končar", "Gredelj" i "Đuro Đaković", rečeno je na svečanosti potpisivanja ugovora. Direktor ZET-a Julijus Pevalek je naglasio da će tramvaji biti izrađeni po najmodernijoj tehnologiji dodajući da će Zagreb dobiti uslugu prijevoza kakvu zaslužuje kao europska metropola. Napomenuo je da se tim projektom u Zagreb vratila proizvodnja tramvaja koja je uvozom čeških tramvaja 1976. zamrla. Potpisani su i Ugovor između HBOR-a te Zagrebačke i Privredne banke o ustupanju dijela kredita iz Ugovora o kreditu između ZET-a i HBOR- a, Ugovor o uputi između HBOR-a, ZET-a i Končar - Inženjeringa za energetiku i transport i Ugovor o isporuci 70 niskopodnih tramvaja TMK 2200 između ZET-a i Crotrama. Novi tramvaj bit će dugačak 31,5 metar, širok 2,30 metra, a visok 3,40 metra. Imat će 43 mjesta za sjedenje i 265 za stajanje (6,66 osoba na četvorni metar), a najveća brzina vozila bit će 70 km/h. POČELA ISPORUKA PLINA PETROKEMIJI Nakon četrnaestodnevnog zastoja u četvrtak je, po nalogu ministra gospodarstva Ljube Jurčića, kutinskoj Petrokemiji počela isporuka plina, osnovnog energenta za proizvodnju mineralnih gnojiva, priopćeno je iz te tvtrke. Petrokemija bi početkom idućega tjedna mogla proizvesti nove količine gnojiva nužne za proljetnu sjetvu. Hrvatski plinski energetski sustav ozbiljno je bio ugrožen niskim temperaturama ove hladne veljače, a problem je dodatno otežan manjom dobavom ruskog plina i nedostatkom tog energenta iz poduzemnog skladišta Okoli. Prednost je u tim uvjetima dana širokoj potrošnji, a plin je uskraćen Petokemiji. Sa zatopljenjem plinoopskrba se normalizirala. Zastoj je Petrokemiji nanio štetu od 30 milijuna kuna. Vjerujemo da ćemo ipak udovoljiti potrebama proljetne sjetve, priopćio je predsjednik Uprave Boris Mesarić. DOGOVOR O PRIVATIZACIJI OSJEČKOGA IPK-A Uprava osječkog poljoprivrednog kombinata "IPK" dd i Slavonska banka, kao suvlasnik, postigli su dogovor oko modela restrukturiranja i privatizacije poduzeća koji je dostavljen na razmatranje Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP), kao većinskom vlasniku, izvijestila je u ponedjeljak Uprava IPK-a. Model predviđa isti model privatizacije za sva poduzeća u sustavu IPK, rješavanje pitanja potraživanja unutar i izvan kombinata te rješavanje viška zaposlenika i pitanje otpremnina, kazao je predsjednik Uprave IPK Zvonko Erak na konferenciji za novinare. "Uprava je predložila, a Slavonska banka prihvatila model cjelovitog rješavanja pitanja restrukturiranja i privatizacije IPK koji predviđa i osiguravanje obrtnih sredstava za neka poduzeća. Rješavanje pitanja potraživanja i dugovanja uzrokovat će i promjene u vlasničkoj strukturi i Banka je spremna ovakav program pratiti sa 150-170 milijuna kuna novih sredstava", rekao je Erak, dodavši kako se stručno mišljenje HFP-a očekuje u idućih 15 dana. Kazao je i da se s tvrtkom "Pioneer" vode "vrlo ozbiljni razgovori" glede mogućih ulaganja u IPK-ovu tvrtku "Oranica" dd. Osim stajališta HFP-a, očekuje se očitovanje Ministarstva poljoprivrede te Vlade RH, kako bi se privatizacija mogla što prije obaviti. SLJEME UVODI POSLOVNI SOFTWARE "JUPITER SOFTWARE" U SVOJE POSLOVANJE Mesna industrija Sljeme predstavila je u četvrtak poslovni software "Jupiter software" koji uvodi u cjelokupni sustav poslovanja, a koji će poslovodstvu tvrtke omogućiti planiranje poslovanja kroz uvid i kontrolu ključnih podataka i informacija u bilo koje vrijeme i s bilo kojeg mjesta. Projekt je ukupno vrijedan 600 tisuća eura, od čega je već počela implementacija prve faze vrijedna 200 tisuća eura. Implementaciju sustava "Jupiter software" provodi tvrtka Spin Informatica, a čitav bi posao trebao biti dovršen do kolovoza ove godine. Proces osuvremenjivanja informatičkog sustava, kazali su u Sljemenu, omogućit će im brže reagiranje na tržišne promjene, i zadovoljiti sve potrebe svojih kupaca - od trgovačkih lanaca, malih trgovaca, ugostiteljskih objekata do građana. LRH: ULAGANJA U TURISTIČKE OBJEKTE OD 30 MILIJUNA KUNA Opatijski Liburnia Riviera Hoteli d.d. ostvarili su u 2002. ukupno 203,9 milijuna kuna prihoda ili 2 posto manje nego godinu prije te 4 milijuna kuna gubitka. U usporedbi s 2001. gubitak je manji za 3,8 milijuna kuna ili 48,7 posto, kazala je za Hinu predsjednica Uprave Mirjana Mogorić. Naglasila je da je riječ o privremenim podacima jer je završni račun poslovanja tvrtke u izradi. U 2002. ostvareno je 771.102 noćenja ili 1 posto manje nego prethodne godine. U LRH-u predviđaju ove godine u svoje objekte uložiti oko 30 milijuna kuna. Prema Strateškom razvojnom planu i Planu upravljanja imovinom LRH- a do 2010. koje je izradio Institut za turizam, LRH-i će na prodaju ponuditi imovinu vrijednu 19,9 milijuna eura. Taj novac trebao bi biti uložen u preostalu, "čvrstu" jezgru LRH-a od 10 objekata, kazala je Mogorić. HFP PRODULJIO JOŠ JEDNOM ROK ZA PODNOŠENJE PONUDA ZA KUPNJU VIŠE TVRTKI Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) odlučio je još jednom produljiti rokove za podnošenje ponuda za kupnju dionica više tvrtki, među kojima najviše turističkih kao i PIK-ova, i to uglavnom do kraja travnja ove godine. Za četiri hotelsko- turističke tvrtke - Hotele Jelsa d.d., Hotele Podgora d.d., Hotele Vodičanka d.d. i Hotele Živogošće d.d., za koje je već prvo produljenje bilo sa 4. na 25. veljače ove godine, novi je rok za prikupljanje ponuda 23. travnja. Za Iločke podrume i Željezaru Split ponude trebaju stići do 28. travnja, dok za nekoliko PIK-ova - Kutjevo, Orahovicu i Đakovčanku rok za prihvat ponuda produljen je do 24. travnja, doznaje se u HFP-u. Iako je do sada već otkupljeno nekoliko ponudbenih dokumentacija za te tvrtke, rok za podnošenje ponuda je produljen i zbog želje da se javljanje na natječaj omogući što većem broju mogućih zainteresiranih investitora. No, činjenica je da i kad se otvore ponude, jer su veće vrijednosti, nema o njima tko odlučivati. Naime, razrješenjem Upravnog odbora HFP-a proces privatizacije državnog portfelja je paraliziran, jer 90 posto odluka vezanih uz privatizaciju nema tko donijeti. NADZORNI ODBOR ACI-A PRIHVATIO FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 2001. GODINU Nadzorni odbor ACI-ja u četvrtak je usvojio financijsko izvješće za 2001. po kojem gubitak ACI-ja u toj godini iznosi 25,7 milijuna kuna, a pokrit će se iz budućeg poslovanja. Uz to izviješće, zaključeno je da bi trebalo napraviti snimku imovine ACI-ja kako bi se mogla utvrditi njena prava ekonomska i upotrebna vrijednost, a kako bi se u narednom razdoblju obračunavao pravi iznos amortizacije, izjavio je nakon završetka sjednice ministar gospodarstva i predsjednik NO ACI-a Ljubo Jurčič. Sve što se sada radi u ACI-ju, napominje Jurčić, usmjereno je tome da se to društvo financijski i organizacijski restrukturira, te smanji trošak ukupnih kreditnih zaduženja koji su u ACI-ju prešlo 30 posto ukupnih prihoda, a pitanje je kuda su krediti bili usmjereni, jer nisu išla u razvoj ACI-ja. "JASINJE" U STEČAJ Nadzorni odbor "Jasinja" iz Slavonskoga Broda predložio je Upravi pokretanje stečajnog postupka nad tom tvrtkom, iako je Jasinje jedan od osam poljoprivrednih kombinata u kojemu je odlukom Vlade pokrenut program restrukturiranja i konsolidacije. Prijedlog za pokretanje stečajnog postupka Nadzorni odbor donio je nakon što je na posljednjoj sjednici ocijenio neprovedivim petogodišnjim program rada kojega je predložila Uprava. "Odlukama nekih općinskih vijeća o raspolaganju zemljom Jasinje je ostalo bez zemlje koju je obrađivalo na istočnom dijelu Brodsko-posavske županije. Kako je i Hrvatski fond za privatizaciju odustao od nekih mjera financijske konsolidacije, predložili smo stečaj", pojašnjava predsjednik Nadzornog odbora "Jasinja" Franjo Katanić. U "Jasinju", koje je nekada zapošljavalo više od dvije tisuće radnika i obrađivalo gotovo 15.000 hektara, sada radi svega njih oko 120. U njegovu su sastavu, nakon prodaje dijela imovine, ostali još "Berava", "Velika Kopanica" i "Lug", radna jedinica Silos i određene nekretnine. INTERNETSAJAM POKRENUO HRVATSKI POSLOVNI SAJAM NA INTERNETU Zagrebačka tvrtka InternetSajam pokrenula je hrvatski poslovni sajam na Internetu, koji je već počeo s radom na području općine Bistra s ciljem omogućavanja malim i srednjim poduzetnicima izravno i brzo poslovanje putem Interneta bez posrednika i troškova. Osim općine Bistra, taj je projekt proveden u Zaprešiću i općini Brdovec, dok su u Svetoj Nedjelji uspješno provedene prve tri etape projekta, izvijestili su iz tvrtke. InternetSajam je privatno poduzeće kojem je osnovna djelatnost pružanje Internet usluga, a projekt istoimena imena je informatički adresar tvrtki koji se sastoji od sedam korisničkih servisa: online-poslovanje, turizam, kompenzacija, osiguranje, banke, oglašavanje i prezentacija. Akciju prezentiranja gospodarskih potencijala u cijeloj Hrvatskoj tvrtka je počela u listopadu 2001. s ciljem, kako su kazali, trajne informatizacije gospodarskih i drugih subjekata i suradnje s lokalnom upravom ili samoupravom. MINISTARSTVO OBRTA POZVAO TVRTKE NA SUDJELOVANJE U PROJEKTU DRAVA Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo pozvalo je u četvrtak da mu se jave male i srednje tvrtke koje mogu isporučivati komponente, dijelove, tehnologiju ili dodatne usluge u zbrinjavanju otpada i odvodnji voda kao potencijalni podizvođači radova na Projektu bazena rijeke Drave. Riječ je o projektu Europske unije, a u čijem sufinanciranju, uz EU, sudjeluju Hrvatska, Austrija i Mađarska. Radove će izvoditi i austrijske tvrtke koje u Hrvatskoj traže podizvođače, a o realizaciji projekta razgovarat će se 2. travnja u Grazu. Završetak projekta, vrijednog 19,2 milijuna kuna (2,6 milijuna eura), predviđen je do 31. prosinca 2005. godine. 5. MEĐUNARODNA SURADNJA PROJEKTE EU VEZANE ZA CARDS PROGRAM HRVATSKA ĆE SAMOSTALNO VODITI Sve projekte Europske unije vezane uz CARDS program Republika Hrvatska će ubuduće samostalno voditi, a Memorandum o tome, koji je rijetkost među državama nečlanicama EU, bit će potpisan u utorak u Zagrebu. Memorandumom između Europske komisije i hrvatske Vlade utemeljuje se Središnja jedinica za financiranje i ugovaranje (CFCU) u okviru Ministarstva financija, Uprave za financiranje programa i projekata pomoći EU, na čijem je čelu pomoćnik ministra financija Tihomir Domazet. Središnja će jedinica, pojasnio je u razgovoru za Hinu Domazet, biti nadležna za provedbu programa i projekata na decentralizirani način, odnosno samostalno nadležna za natječajne postupke, zaključivanje ugovora i plaćanje po projektima financiranima od strane EU, zbog čega će biti otvoren i poseban račun Uprave. Pomoć iz Cards-a ne ostvaruje se izravnim doznakama novca, već izradom projekata na temelju kojih se novac odobrava. Na natječajima za dobavljače u tim projektima natjecati se mogu svi iz EU, zemalja kandidata za ulazak u EU i država jugoistočne Europe. Po proceduri koju provodi EU, Središnja će jedinica u Hrvatskoj početi odmah voditi 7 projekata, ukupno vrijednih 7,5 milijuna eura, a koja pokrivaju dva projekta Ministarstva poljoprivrede i šumarstva te po jedan program ministarstva prosvjete, znanosti i tehnologije, zdravstva, gospodarstva te zapošljavanja, zaključio je Domazet. Rijetkost je da jedna zemlja koja nije članica ni službeni kandidat za EU dobiva takvu ovlast, kaže Domazet, naglasivši da je to i prvi značajan konkretni korak u razvoju odnosa između RH i EU nakon što je Hrvatska podnijela zahtjev za kanditaturu u EU. Sporazum o financiranju programa CARDS za 2002. za Hrvatsku, vrijedan 59 milijuna eura, potpisan je krajem prošle godine u Zagrebu. Program Cards (Community Assistance for Reconstruction, Development and Stabilization) instrument je tehničko- financijske pomoći EU za obnovu, razvoj i stabilizaciju namijenjen za pet zemalja Procesa stabilizacije i pridruživanja - Hrvatskoj, BiH, Makedoniji, Albaniji i SR Jugoslaviji. Osim Hrvatske, preostale četiri države neće imati samostalnost u provođenju postupaka vezanih uz CARDS program, već će to činiti EU iz ureda u Solunu. RH POTPISALA SUGLASNOST ZA REGIONALNO TRŽIŠTE EL. ENERGIJOM U JIE Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula potpisao je u utorak u Bruxellesu Pismo suglasnosti o regionalnom tržištu električnom energijom u jugoistočnoj Europi. Riječ je o dokumentu koji je usuglašen pod okriljem Pakta o stabilnosti s ciljem uspostave regionalnog tržišta električnom energijom u jugoistočnoj Europi i njegovim integriranjem u tržište EU. Dokument je potpisan u hrvatskoj Misiji pri EU u Bruxellesu u nazočnosti predstavnika Europske komisije i Pakta o stabilnosti. "Nakon što smo analizirali što bi bio hrvatski interes kao zemlje koja ovoga trenutka prilagođava svoj energetski sustav i kako bi se to odrazilo na liberalizaciju domaćeg elektroenergetskog sustava, odlučili smo pristupiti ovome Projektu", rekao je ministar Picula nakon potpisivanja. Potpisnici Pisma suglasnosti obvezuju se da će otvoriti svoja nacionalna tržišta električnom energijom do 2005. godine. ODRŽAN HRVATSKO-MAĐARSKI POSLOVNI SKUP U organizaciji Mađarske agencije za poticanje ulaganja i razvoj trgovine u srijedu je u Zagrebu održan hrvatsko-mađarski poslovni skup na kojem su predstavnici 22 mađarske tvrtke mogli uspostaviti kontakte i ugovarati poslove sa 70 hrvatskih tvrtki. Voditelj Ureda za trgovinu mađarskog veleposlanstva u Zagrebu Tibor Suelt kazao je da su poslali više od 1100 poziva hrvatskim tvrtkama, te da se razgovorima odazvalo oko 70, što smatraju vrlo dobrim odazivom. Među njima su od većih bili tvrtka Autocesta Rijeka-Zagreb (ARZ), Belje, Astra, Konzum, Veterinaria i Zračna luka Osijek. Sutra bi sličan skup trebao biti održan u Varaždinu, a za njega se prijavilo oko 25 hrvatskih tvrtki. Napomenuo je da danas prisutne mađarske tvrtke mogu imati čak 1.500 potencijalnih poslovnih partnera u Hrvatskoj, gledano prema profilu tvrtki koje traže. Tako su predstavnici ARZ-a razgovarali s predstavnicima mađarske tvrtke Euro MACC koja nudi softver za sustave naplate pre i post paid telekomunikacijskih usluga, a u Hrvatskoj traže zastupnika. Predstavnici tvrtke Konzum su pak razgovarali s vodećim mađarskim proizvođačem sokova Sio-Eckesom koji je tražio kontakt s hrvatskim veletrgovcima. HRVATSKA PRAVNA DATOTEKA ĆE KORISTITI AMERIKANCIMA Hrvatska pravna datoteka Intelectio Iuris je vrlo dobra i moći će je koristiti američka akademska zajednica, poslovni ljudi i svi oni koji imaju interesa za hrvatske zakone i pravo, rekla je u utorak Mirela Roznovschi, profesorica na Pravnom fakultetu Sveučilišta New York. Ona je u Bostonu na Pravnom fakultetu Sveučilišta Harvard predstavila prvu on-line hrvatsku pravnu datoteku Intelectio Iuris. "Datoteka Intelectio Iuris je vrlo dobar akademski proizvod", rekla je Roznovschi u razgovoru za Hinu. "Njime će se najviše koristiti američki profesori i studenti prava, kao i poslovni ljudi koji žele ući u poslovne odnose s Hrvatskom", rekla je ona. Datoteku Intelectio Iuris proizveo je i održava je Centar za pravna istraživanja iz Zagreba. Datoteka sadrži hrvatske zakone, sudske slučajeve i indeks svih pravnih članaka od 1950. do danas. PROTOKOL O SURADNJI I OSNIVANJU HRVATSKO-ŠPANJOLSKOG POSLOVNOG VIJEĆA Generalni direktor Visokog vijeća Španjolske gospodarske komore Fernando Gomez Aviles i predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Nadan Vidošević potpisali su u četvrtak Protokol o suradnji i osnivanju zajedničkog poslovnog Vijeća, s ciljem poboljšanja gospodarske suradnje dvije zemlje. Zajedničko poslovno Vijeće (Joint business Committee), kako je istaknuto, bit će otvoreno svim članicama španjolskih gospodarskih komora i HGK, a s ciljem promoviranja međusobne suradnje tvrtki i institucija za poticanje trgovine između Hrvatske i Španjolske te poticanja ekonomske, trgovačke i tehnološke suradnje. Potpredsjednik hrvatske Vlade Goran Granić istaknuo je kako je dugoročni hrvatski cilj biti otvorena, konkurentna i stabilna država. Nakon potpisivanja Protokola započeli su poslovni susreti predstavnika sedam španjolskih i desetak hrvatskih tvrtki, koje razgovaraju o područjima moguće suradnje. Španjolci su, rečeno je, posebice zainteresirani za suradnju u području turizma, naročito nautičkog turizma te na području infrastrukturnih objekata. 6. SINDIKATI SINDIKALCI PORUČILI DA NEĆE PRISTATI NA PREDLOŽENE IZMJENE ZOR-A Čelnici sindikalnih središnjica i najvećih autonomnih sindikata poručili su u četvrtak s prosvjednog skupa na Markovu trgu da neće pristati na predložene izmjene Zakona o radu (ZOR), jer bi se njima obespravilo hrvatsko radništvo. Protiv predloženih izmjena ZOR-a glasno je prosvjedovalo preko 6.000 sindikalnih izaslanika koji su na Markov trg došli iz zagrebačkoga kluba Tvornica, gdje je održan prvi hrvatski svesindikalni sabor. Sindikalci, odjeveni u pregače i okićeni sindikalnim obilježjima, parolama i zastavama, poručili su izvršnoj i zakonodavnoj vlasti da jesu za izmjene ZOR-a, ali po mjeri radnika, a ne kapitala Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke. Sindikalni izaslanici, koji su doputovali iz čitave Hrvatske, više su puta glasno izviždali Vladu i Hrvatski sabor, čije su zastupnike pozvali da ne prihvate predložene izmjene ZOR-a. "Mijenjajući ZOR bez suglasnosti sindikata Vlada kani smanjiti radnička prava na najnižu razinu", ustvrdio je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever. Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Davor Jurić upozorio je da će se na idućem prosvjedu okupiti 60.000 ljudi, ako Vlada ne osigura ravnotežu rada i kapitala."Učinit ćemo sve da dijalogom dođemo do te ravnoteže, ali i da se Vlada obveže na socijalnu zaštitu radnika", rekao je Jurić. Pozvao je sindikalce na nastavak zajedničke borbe protiv smanjenja radničkih prava, te na organiziranje drugog svesindikalnog Sabora na 1. svibnja, Međunarodnog praznika rada. Predstavnik autonomnih sindikata izvan središnjica Stjepan Kolarić napomenuo je da strane investicije nisu dolazile u zemlje s jeftinom radnom snagom, nego u gospodarski i socijalno stabilne zemlje. Predstavnik Međunarodne konfederacije slobodnih sindikata za jugoistočnu Europu Jurgen Buxbaum kritizirao je Svjetsku banku zbog podrške izmjenama ZOR-a. "Zar će smanjivanje otpremnina i skraćivanje otkaznih rokova smanjiti siromaštvo - kada bi to bila istina tada bi zemlje s najnižom razinom prava bile najbogatije, no stvarnost je potpuno suprotna", rekao je Buxbaum. Sindikalni čelnici nisu spominjali mogućnost organiziranja općeg štrajka, no na saboru u Tvornici odlučeno je da će sindikati u slučaju štrajka pružiti svu potrebnu zaštitu radnicima. Svesindikalni sabor, koji je 2003. proglasio "Godinom borbe za dostojanstvo hrvatskog radništva" odlučio je također pokrenuti inicijativu za raspisivanje referenduma među hrvatskim građanima o smjeru gospodarsko-socijalne politike. Po policijskim procjenama, na prosvjedu koji je protekao bez ikakvih izgreda okupilo se oko 6.000 ljudi. Skup je završio iza 13 sati kada su se sindikalci razišli s Markova trga. 7. UDRUGE VIDOŠEVIĆ: IZVOZ JE HRVATSKI IMPERATIV Izvoz je imperativ hrvatskog gospodarstva u trenutku kada je vanjski dug dosegao iznos od 14 milijardi dolara, rekao je u ponedjeljak predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević na raspravi u Čakovcu o stanju hrvatskog i međimurskog gospodarstva. U tome veliku ulogu mora odigrati HBOR, kao i razvojna agencija, a također je važno da se izgradi i institucionalna infrastruktura. Vidošević je pohvalio Račanovu Vladu koja je otvorila Hrvatsku prema svijetu, ukazavši na brojne zaključene ugovore o slobodnoj trgovini. Naglasio je i veliko značenje prometne, energetske i komunalne infrastrukture, a upozorio je i na važnost ekoloških aspekata naftovoda Družba Adria. "O nama samima najviše će ovisiti kada ćemo biti primljeni u Europsku uniju", naglasio je predsjednik HGK. Na skupu je Nadica Jelaš, članica Izvršnog odbora Udruge ekonomista Međimurske županije, navela podatak da je ukupni prihod međimurskih poduzetnika lani bio za 11,8 posto veći nego prethodne godine. Najviše je uznapredovalo malo poduzetništvo, ali su u njemu i plaće najniže. Prema službenim podacima prosječne plaće u međimurskom gospodarstvu bile su lani za 23,7 posto niže od hrvatskog prosjeka. U prvih devet mjeseci lani prosječna je neto plaća u međimurskom gospodarstvu iznosila 2.436 kuna, a u gospodarstvu na razini države 3.192 kune. Jelaš je naglasila da je izvozna orijentacija sadržana i u studiji o stanju poduzetništva u Međimurju koju su izgradili stručnjaci zagrebačkog Instituta "Ivo Pilar". Dodala je i da u nekim gospodarskim elementima Međimurje "živi na staroj slavi". HOK PREDSTAVIO PROJEKT "2003. - GODINA PROIZVODNOG OBRTA" U Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK) u utorak je predstavljen projekt "2003 - Godina proizvodnog obrta", s naglaskom na važnosti inovacija i novih tehnologija u proizvodnji. Kako je istaknuo predsjednik HOK-a Stjepan Šafran, cilj je projekta poticanje domaće proizvodnje te skretanje pozornosti na važnost proizvodnje kao osnove gospodarstva. U ovoj godini, kazao je Šafran, HOK će organizirati niz aktivnosti s ciljem razvoja proizvodnog obrta kojim se otvaraju mogućnosti za nova zapošljavanja, nove programe te osvajanja novih tržišta. O značaju obrtništva govori i podatak da je u posljednje tri godine u obrtu otvoreno 35 tisuća novih radnih mjesta, kazao je Šafran. Također je istaknuo značaj povezivanja obrtnika sa velikim sustavima, odnosno tvrtkama, jer, kako je pojasnio, hrvatski inovatori osvajaju visoka priznanja na svjetskim izložbama, a onda njihovi patenti završe u ladicama jer nema interesa da ih se otkupi ili pokrene proizvodnja. 8. KONFERENCIJE, SAJMOVI TREĆA MICROSOFTOVA WINDAYS KONFERENCIJA POČETKOM TRAVNJA Početkom travnja u Opatiji će se održati, treći put zaredom, središnja tehnološka konferencija Microsofta u Hrvatskoj, Microsoft Windays 2003, na kojoj se očekuje više od 120 predavača, od kojih ih deset dolazi iz same korporacije, a bit će organizirano i 40 stručnih radionica. Kako je objavljeno iz Microsofta Hrvatska, očekuje se da i ove godine ta konferencija bude najveće i najznačajnije okupljanje informatičkih stručnjaka u Hrvatskoj. Tijekom četiri dana konferencije, sudionici će moći pratiti predavanja iz ukupno osam područja: administracija i upravljanje sustavima, arhitektura sustava i razvoj, poslovna produktivnost, sigurnost, messaging i mobilnost, metode i procesi, integracije sustava, SQL i business intelligence, te Internet i intranet rješenja. Bit će organizirano više od 80 predavanja, 40 radionica, te nekoliko "shoot the expert" sastanaka na kojima će sudionici pitanja moći postaviti stručnjacima za Microsoftove tehnologije. INFOFORUMOVA KONFERENCIJA O UPRAVLJANJU SADRŽAJIMA I PORTALIMA Konferencija Infoforuma o upravljanju sadržajima i portalima na Internetu započela je u utorak, a u slijedeća tri dana brojni će predavači govoriti o upravljanju multimedijskim sadržajima, dinamičkom radnom mjestu, te kako prodati i naplatiti sadržaj portala. Ivan Vidaković iz IBM Hrvatska govorio je pred oko 170 sudionika o dinamičkom radnom mjestu, ustvrdivši da nije problem u tehnologiji, već u organizaciji posla prilikom transformacije poduzeća ka poslovanju na Internetu. Ulazak korporacije u upravljanje portalima i sadržajima je puno složenije od pukog postupka otvaranja Internet stranice i instaliranja dvije ili tri aplikacije, kazao je Vidaković, dodajući da je za to bitnija vizija i strategija razvoja, dok je za transformaciju u poslovanju ključna podrška "top managmenta". Put prema dinamičkom radnom mjestu počinje s vizijom i radionicama za izvršno poslovodstvo, kazao je Vidaković, dodajući da je strah od krađe pinova i broja kreditnih kartica jedan od inhibitora rasta Internet poslovanja. Profesor na splitskom Ekonomskom fakultetu Nikša Alfirević govorio je o tome kako steći prednost pred konkurencijom znanjem i boljom uporabom portala. GAST OD 5. DO 9. OŽUJKA NA ŽNJANU Osmi po redu Međunarodni sajam prehrane, pića i ugostiteljske opreme GAST 2003. održat će se u Splitu od 5. do 9. ožujka uz sudjelovanje više od 600 izlagača iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Austrije, Mađarske, Srbije i Crne Gore. Ovogodišnji GAST, koji će se održati u nekoliko sajamskih šatora na Žnjanu, bit će 70 posto veći od svih dosadašnjih i po broju izlagača i po izložbenom prostoru. Izvijestio je to na u utorak konferenciji za novinare Igor Bagarić, direktor tvrtke Sajam Split koja je organizator ove najveće sajamske manifestacija te vrste u regiji.