POSLOVNI PREGLED BROJ 302

POSLOVNI PREGLED broj 302 08. - 14. veljače 2003. SADRŽAJ: MEČELJU ROK DO KRAJA MJESECA DA ISPUNI ZAHTJEVE HRVATSKE VLADE HRVATSKA PODNOSI APLIKACIJU ZA ČLANSTVO U EU IZMJENE ZOR-A: VLADA SPREMNA PREGOVARATI I O SPORNIM ODREDBAMA UGOVOR O KONCESIJI ZA OSNIVANJE SLOBODNE ZONE BJELOVAR NASTAVLJA SE PROGRAM KREDITIRANJA MALOG GOSPODARSTAVA BEZ UPRAVNOG ODBORA HFP-A PARALIZIRANA PRIVATIZACIJA U HRVATSKOJ MINISTARSTVO: HRVATSKA NEMA NIJEDAN SLUČAJ KRAVLJEG LUDILA CIJENE NA MALO I TROŠKOVI ŽIVOTA U SIJEČNJU PORASLI ZA 0,4 POSTO PROIZVOĐAČKE CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA PORASLE 0,5 POSTO PROŠLOGODIŠNJI PROMET U TRGOVINI NA MALO 14,2% VEĆI NEGO 2001. U 2002. RAST IZVOZA 5 POSTO, A UVOZA 17,1 POSTO SAVJET HNB: KREDITI STANOVNIŠTVU DVOSTRUKO BRŽI NEGO PODUZEĆIMA DOSAD NAJBOLJE IZDANJE EUROOBVEZNICA ERICSSON NIKOLA TESLA - BRUTO DOBIT 168 MILIJUNA KUNA U LIPNJU 2003. U PROMETU UKUPNO 131,1 KILOMETAR NOVIH AUTOCESTA LICENCNA PROIZVODNJA PODRAVKE U BIH DTR: UZ USPJEŠNO POSLOVANJE, ŠIRENJE I U REGIJU CTN U SIJEČNJU PREVEZAO REKORDAN BROJ PUTNIKA SPLITSKA ŽELJEZARA PONOVNO BEZ STRUJE SLOVENCI OBNAVLJAJU PROIZVODNJU U VUKOVARSKOM POGONU "RUBIKA" TIS OIS PREUZEO HG INŽENJERING RAČAN ZAHTJEV ZA ČLANSTVO U EU PREDAJE 21. VELJAČE HGK OTVORILA PREDSTAVNIŠTVO U KOTORU HRVATSKA I MAĐARSKA DOGOVORILE SURADNJU U PODRUČJU KOMUNIKACIJA MOSKVA ZAINTERESIRANA ZA ULAGANJA U ZAGREBU I HRVATSKOJ HRVATSKA I OVE GODINE MEĐU ČESIMA PRVA INOZEMNA TURISTIČKA DESTINACIJA ŽELJEZARINA KOORDINACIJA SINDIKATA ZADOVOLJNA VLADINOM ODLUKOM HUP SMIRUJE PANIKU ZBOG DOLASKA STRANIH TRGOVAČKIH LANACA PREDSTAVLJEN PRVI ON-LINE REGISTAR HRVATSKIH ZADRUGARA "BUSINESS INTELLIGENCE" KONFERENCIJA U ZAGREBU GISDATA NA SVJETSKOJ IZLOŽBI TELEKOMUNIKACIJA U CANNESU DRŽAVNE POTPORE U HRVATSKOJ DVA I POL PUTA VEĆE OD ZEMALJA EU UVJETI ZA POSLODAVCE U HRVATSKOJ VRLO POVOLJNI 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA MEČELJU ROK DO KRAJA MJESECA DA ISPUNI ZAHTJEVE HRVATSKE VLADE Hrvatska Vlada očekuje da ruska tvrtka Mečelj do kraja ovog mjeseca promjeni tekst ugovora o kupnji sisačke Željezare, da ga napiše na hrvatskom jeziku te pribavi potrebna jamstva, kako bi nakon toga i Vlada mogla izvršiti svoje obveze prema ugovoru i ugovor mogao stupiti na snagu. Ruska strana pristala je na promjenu ugovora i davanje jamstva, izvijestio je ministar gospodarstva Ljubo Jurčić u četvrtak na sjednici Vlade. Mečelj je kupio sisačku Željezaru po ugovoru koji je Željezara sklopila s tvrtkom Conares Balkan, registriranom u Hrvatskoj. Njime je regulirano da se u slučaju spora primjenjuje englesko i velško pravo, da je u tom slučaju nadležan sud iz Pariza. Ugovor je napisan na engleskom jeziku. Stoga je ministar gospodarstva od ruske strane zatražio da se promjeni tekst ugovora s obzirom na ugovoreno pravo i jezik, te da se izdaju bankarska jamstva za izvršavanje posla. Ruski je partner pristao. Vlada insistira na realnoj garanciji kojom se osigurava puna zaposlenost radnika u idućih pet godina, a ukoliko se ruski partner odluči prekinuti taj posao, radnicima mora biti zajamčeno obeštećenje u visini njihovih šestomjesečnih plaća. Vlada traži poštovanje tih dvaju zahtjeva, zadovoljna je što je ruski partner spreman to ispuniti i ostavlja mu rok do kraja mjeseca kako bi nakon toga i Vlada mogla ispuniti svoje obveze, kazao je Račan. HRVATSKA PODNOSI APLIKACIJU ZA ČLANSTVO U EU Hrvatska Vlada u četvrtak je i formalno donijela odluku o podnošenju zahtjeva za članstvo Hrvatske u Europsku uniju. Taj zahtjev premijer Ivica Račan uručit će grčkom Predsjedništvu Europske unije u Ateni, 21. veljače ove godine. Zahtjevu će se priložiti saborska Rezolucija o pristupanju Uniji donijeta konsenzusom svih političkih stranaka u prosincu 2002. Zahtjev za članstvo Hrvatske u EU supotpisat će predsjednici države i Vlade Stjepan Mesić i Ivica Račan. Kada će Hrvatska biti primljena u Uniju ovisi o nama, našim reformskim naporima, ali i o EU i odnosima u njoj, izjavio je ministar vanjskih poslova Tonino Picula, dodajući da i najduže putovanje počinje prvim korakom. Unija je, istaknuo je, izuzetno dinamičan mehanizam, ali, nada se i otvoren. Nadam se da ćemo već ove godine primiti pozitivne signale koji se tiču naše kandidature, izjavio je Picula. Premijer Ivica Račan ističe da je podnošenje aplikacije priznanje Hrvatskoj, odnosno onome što je do sada učinjeno, ali i obveza koju taj korak stavlja pred nju. IZMJENE ZOR-A: VLADA SPREMNA PREGOVARATI I O SPORNIM ODREDBAMA Vlada je spremna pregovarati o svemu, pa i spornim odredbama prijedloga izmjena Zakona o radu (ZOR), rečeno je na današnjem sastanku tripartitne radne skupine za usuglašavanje otvorenih pitanja oko ZOR-a i prijedloga kompenzacijskih rješenja u okviru sustava socijalne i sigurnosti. Na sastanku u Uredu za socijalno partnerstvo Vladini predstavnici istaknuli su da Vlada "nema zacementirana stajališta" u vezi četiriju spornih institucija ZOR- a - otpremnina, otkaznih rokova, definicije malog poslodavca i izjednačavanja rada na određeno i neodređeno vrijeme. Po riječima sindikalnih predstavnika u tripartitnoj skupini, Vlada će do sjednice u četvrtak pripremiti odgovor što je s institutima ZOR-a koji su bili usuglašeni još tijekom pregovora u svibnju, a nisu ušli u sadašnji prijedlog izmjena ZOR-a. Radi se o odredbama vezanim uz rad na određeno vrijeme, zapošljavanje u skraćenom radnom vremenu, izjednačavanje prava sindikalnog povjerenika s pravima Radničkog vijeća itd. UGOVOR O KONCESIJI ZA OSNIVANJE SLOBODNE ZONE BJELOVAR Otvara se još jedna slobodna zona u Hrvatskoj, i to u Bjelovaru, nakon što su u utorak ministar gospodarstva Ljubo Jurčić i gradonačelnica Bjelovara Đurđa Adlešić potpisali ugovor o davanju koncesije za njezino osnivanje. Osim mogućeg zapošljavanja oko 300-tinjak novih radnika u samoj zoni, čija će ukupna površina iznositi više od 221 tisuće četvornih metara, ovaj projekt stvara i mogućnost otvaranja još 150-ak radnih mjesta izvan zone. Nositelj koncesije je tvrtka Poslovni park Bjelovar d.o.o, koju je osnovao grad Bjelovar. Adlešić je naglasila kako će ova slobodna zona imati značajnu prednost u svom položaju. Naime, biti će locirana uz obilaznicu Bjelovara na prometnici Zagreb - Osijek, a dodatnu prednost daje i činjenica da je Bjelovar ne samo u blizini Zagreba, već i hrvatskim granicama s Mađarskom i Bosnom i Hercegovinom. Za realiziranje ovog projekta potrebno je oko 11 milijuna kuna. Pojašnjavajući potrebu za otvaranjem novih slobodnih zona, Jurčić je rekao kako je do kraja 2002. u osnivanje 12 zona u Hrvatskoj uloženo oko 50 milijuna američkih dolara, a posao je u njima našlo više od tri tisuće ljudi. U petak, 14. veljače bit će otvorena i Slobodna zona Vukovar koja predstavlja primjer angažiranja proizvodnih resursa i područjima od posebne državne skrbi, rekao je. NASTAVLJA SE PROGRAM KREDITIRANJA MALOG GOSPODARSTAVA Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo (MOMSP) raspisalo je tijekom siječnja i početkom veljače ove godine natječaje za nastavak provođenja kreditnih programa za razvoj malog gospodarstva. Uz smanjenje kamatnih stopa za pojedine programe iz prošlih godina novost je i pokretanje Programa za dodjelu bespovratnih sredstava za novoosnovane proizvodne zadruge. Tako je u Programu kreditiranja uvoza, kako su izvijestili iz MOMSP-a, kamatna stopa smanjenja sa prošlogodišnjih 5,5 na 4,5 posto, dok je u Programu kreditiranja novih tehnologija kamatna stopa smanjena sa 7,5 na 6 posto. Dosadašnje mjere poticanja malog gospodarstva, ocjenjuju iz tog ministarstva, pokazale su se vrlo uspješnima, što ilustriraju podacima o 40 tisuća novozaposlenih u malom gospodarstvu u protekle tri godine, te povećanjem broja poslovnih subjekata (obrta, zadruga, malih i srednjih tvrtki) kojih je lani bilo 16.254 više nego u 1999. BEZ UPRAVNOG ODBORA HFP-A PARALIZIRANA PRIVATIZACIJA U HRVATSKOJ Nakon prošlotjedne Vladine odluke o razrješenju dužnosti svih pet članova Upravnog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP), privatizacija velikog dijela državnog portfelja je 'paralizirana', jer se bez Upravnog odbora ne može donositi više od 90 posto odluka vezanih uz privatizaciju, doznaje se u HFP-u.Vlada je, u sklopu slučaja Sunčani Hvar, prošlog tjedna razriješila Slavka Linića, Matu Crkvenca, Pavu Župan Rusković, Ljubu Jurčića i Božidara Pankretića članstva u UO HFP-a. Vlada je istodobno zaključila da treba preustrojiti HFP i u okviru toga naći nova kadrovska rješenja, te za te poslove zadužila resorno Ministarstvo gospodarstva. Razrješenjem Upravnog odbora izravno je blokiran rad HFP-a i cijela privatizacija, jer UO "upravlja HFP-om, donosi Statut, utvrđuje poslovnu politiku, donosi odluke o prodaji dionica, udjela, stvari i prava, o restrukturiranju, osnivanju, kupnji i prodaji trgovačkih društava, donosi financijski plan i završni račun HFP-a te druge odluke značajne za rad HFP-a". Bez odluka Upravnog odbora, dakle, ne mogu se raspisivati novi natječaji, jer taj odbor definira uvjete natječaja. Za natječaje koji su u tijeku (a za neke je već sada produljeno trajanje) po završetku roka za predaju ponuda u HFP-u mogu otvoriti ponude, ali o najboljem ponuđaču opet nema tko odlučivati budući je i to djelokrug Upravnog odbora. Kod privatizacija veće vrijednosti odluku donosi Vlada, a prijedloge je pripremao UO HFP-a. MINISTARSTVO: HRVATSKA NEMA NIJEDAN SLUČAJ KRAVLJEG LUDILA U Hrvatskoj nema nijednog slučaja kravljeg ludila, odnosno sve dosadašnje pretrage na tu bolest bile su negativne, izvijestilo je u ponedjeljak Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva. Hrvatski je veterinarski institut do 30. siječnja ove godine proveo 27.000 pretraga na GSE (kravlje ludilo) i sve su bile negativne, navodi Ministarstvo u priopćenju. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI CIJENE NA MALO I TROŠKOVI ŽIVOTA U SIJEČNJU PORASLI ZA 0,4 POSTO Cijene na malo u Hrvatskoj su u siječnju ove godine u prosjeku bile više za 0,4 posto u odnosu na prošlogodišnji prosinac, a za isti postotak, 0,4 posto, poskupili su i troškovi života, objavio je u ponedjeljak Državni zavod za statistiku. U odnosu na siječanj prethodne godine maloprodajne su cijene porasle za 1,6 posto, dok se kod troškova života za isto razdoblje iskazuje porast od 0,8 posto. PROIZVOĐAČKE CIJENE INDUSTRIJSKIH PROIZVODA PORASLE 0,5 POSTO Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u Hrvatskoj su u siječnju bile 0,5 posto veće nego u mjesecu ranije, dok su prema siječnju lani porasle 2,9 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. PROŠLOGODIŠNJI PROMET U TRGOVINI NA MALO 14,2% VEĆI NEGO 2001. Promet u trgovini na malo u prošloj je godini zabilježio visoke stope rasta. Tako je ukupni promet poduzeća kojima su trgovina na malo ili prodaja, održavanje i popravci motornih vozila pretežna djelatnost, u 2002. godini u odnosu na prethodnu godinu nominalno povećan za 14,2, a realno za 13,5 posto. Po podacima Državnog zavoda za statistiku nominalni rast prometa zabilježen je pritom u svim djelatnostima, izuzev u trgovini na malo tekstilom, odjećom, obućom i proizvodima od kože, gdje je zabilježen pad prometa od 4,8 posto, te u trgovini na malo hranom pićima i duhanskim proizvodima u specijaliziranim prodavaonicama, u kojoj je djelatnosti promet u 2002. u odnosu na 2001. bio manji za 1,4 posto. U 2002. RAST IZVOZA 5 POSTO, A UVOZA 17,1 POSTO Tijekom prošle godine Hrvatska je na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti od 4,9 milijardi američkih dolara, dok je vrijednost uvoza dosegla 10,7 milijardi dolara, pri čemu je izvoz u odnosu na 2001. godinu povećan za 5 posto, a uvoz za 17,1 posto. Tako je, prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, vanjskotrgovinski deficit zabilježen u prošlog godini dosegnuo rekordnih 5,8 milijardi dolara, dok je pokrivenost uvoza izvozom smanjena na tek 45,7 posto. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE SAVJET HNB: KREDITI STANOVNIŠTVU DVOSTRUKO BRŽI NEGO PODUZEĆIMA Članovi Savjeta HNB-a u srijedu su na sjednici izrazili mišljenje da su poduzete restriktivne mjere središnje banke za ograničavanje kreditne ekspanzije banaka bile potrebne i da ih ne bi bilo opravdano duže odgađati. Tijekom prosinca zabilježen je nastavak vrlo visokog rasta kredita, po godišnjoj stopi 30,5 posto, uz istodobno smanjenje inozemne neto aktive banaka. Pritom su krediti poduzećima rasli po stopi 22,7 posto, a krediti stanovništvu gotovo dvostruko brže (43 posto). Preliminarni podaci govore da je uzlazni trend nastavljen i u siječnju - mjesečni prirast kreditnih plasmana od oko 1,6 posto, manji je nego u prosincu (2,3 posto), ali ipak neuobičajeno visok za prvi mjesec u godini. Savjet Hrvatske narodne banke razmotrio je najnovija gospodarska i novčana kretanja. Istaknuto je kako je kraj protekle godine obilježen dinamičnom gospodarskom aktivnošću. Bruto domaći proizvod povećan je u trećem tromjesečju za 6,5 posto, tako da je godišnja kumulativna stopa rasta dosegla 5 posto. Nastavljen je rast industrijske proizvodnje, prometa u trgovini i građevinarstvu. Cijene na malo bile su u siječnju 0,4 posto veće nego u prošlom mjesecu, a 1,6 posto veće nego u siječnju prošle godine. Tečaj kune prema euru bio je krajem siječnja 1,52 posto nominalno slabiji nego mjesec dana prije i podjednak onome na kraju lanjskog siječnja. DOSAD NAJBOLJE IZDANJE EUROOBVEZNICA Ministar financija Mato Crkvenac, koji s predstavnicima Vlade i Hrvatske narodne banke ovog tjedna na europskim financijskim tržištima predstavlja investitorima novo izdanje euroobveznica u vrijednosti od 500 milijuna eura, očekuje kako će to biti do sada najbolja emisija hrvatskih obveznica. Ponude investitora (od oko dvije milijarde eura) četiri su puta veće od predviđene emisije, pa vjerujemo da ćemo imati do sada najbolje izdanje eurooveznica te da će kamatna stopa biti niža u odnosu na sve prethodne emisija zadnjih godina. Nadamo se godišnjoj kamatnoj stopi od oko 5 posto i nižoj od 5 posto, izjavio je Crkvenac u četvrtak nakon predstavljanja hrvatskih euroobveznica u Londonu. Crkvenac je istaknuo kako je predstavljanje hrvatskih obveznica u više europskih financijskih središta pokazalo da nas investitori shvaćaju vrlo ozbiljno i da posebno cijene ostvareni ekonomski napredak Hrvatske. Pritom je spomenuo ocjene investitora o uravnoteženoj platnoj bilanci, stabilnom vanjskom dugu, da smo dobar dužnik koji na vrijeme vraća svoje dugove, da nam je inflacija niža nego u zemljama u tranziciji u Europi, a i niža nego u Europskoj uniji, dok je istodobno stopa gospodarskog rasta u Hrvatskoj viša nego u zemljama EU. Predstavljanje novog izdanja hrvatskih euroobveznica počelo je u ponedjeljak u Ateni, slijedili su Frankfurt, Muenchen, više gradova u Nizozemskoj te London. Voditelji izdanja obveznica, s dospijećem od 7 godina, su Deutsche bank i Salomon Smith Barney. 4. TVRTKE ERICSSON NIKOLA TESLA - BRUTO DOBIT 168 MILIJUNA KUNA Kompanija Ericsson Nikola Tesla (ETK), proizvođač telekom opreme, u 2002. ostvarila je ukupne prihode od 1,4 milijarde kuna te bruto dobit u iznosu od 168 milijuna kuna, istaknuo je predsjednik kompanije Ake Enell u petak na konferenciji za novinare. Za ovu godinu najavio je rast prodaje te smanjenje operativnih troškova za 20 posto. Dobit je u odnosu na 2001. smanjena za oko 23 posto, što je ponajviše posljedica pada tečaja američkog dolara, s obzirom da gotovo 80 posto svoje proizvodnje kompanija plasira u izvoz gdje se prodaja realizira u dolarima. U Hrvatskoj je prošle godine kompanija zabilježila rast prodaje od 29 posto, a izvoz na inozemna tržišta porastao je 17 posto. Najveća pojedinačna tržišta u prošloj su godini uz Hrvatsku, bili Ruska Federacija, Švedska, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sudan i Ukrajina. U LIPNJU 2003. U PROMETU UKUPNO 131,1 KILOMETAR NOVIH AUTOCESTA U lipnju ove godine u promet će biti pušten ukupno 131,1 kilometar autocesta, a do kraja 2003. ukupno 144,74 kilometara, izvijestilo je u četvrtak Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Tako bi u lipnja 2003. na autocesti Zagreb-Split tvrtka Hrvatske autoceste (HAC) trebala u promet pustiti ukupno 96,6 novih kilometara - i to 35,6 kilometara dvaju dionica na potezu Bosiljevo-Tunel Mala Kapela i oko 61 kilometar na potezu Čvor Gornja Ploča-Benkovac. Taj se potez sastoji od pet dionica - Čvor Gornja Ploča-Čvor Sveti Rok sa spojem na Udbinu, Čvor Sveti Rok- Tunel Sv. Rok-Maslenica, Maslenica-Zadar 1, Zadar 1-Zadar2, te Zadar 2-Benkovac. Na autocesti Rijeka-Zagreb u lipnju će biti pušteno u promet ukupno 25 novih kilometara i to dionica Vukova Gorica-Bosiljevo, dužine 7,5 kilometara i Kupjak-Vrbovsko, duljine 17,5 kilometara, priopćili su iz Ministarstva, ujedno time reagirajući na, kako navode, netočne podatke iznesene na prvoj ovogodišnjoj sjednici Povjerenstva za pripremu turističke sezone. Na autocesti Zagreb-Goričan u lipnju 2003. HAC će pustiti u promet 9,5 kilometara dionice Breznički Hum-Novi Marof, dok bi u studenom trebalo biti pušteno u promet 13,64 kilometra dionice od Novog Marofa do Varaždina. LICENCNA PROIZVODNJA PODRAVKE U BIH Podravkina mesna industrija Danica potpisala je nedavno ugovor o licencnoj proizvodnji s tvrtkom "Levita-Proteinka" iz Bosanske Gradiške, zbog nedostatne količine i nemogućnosti uvoza goveđeg mesa u Hrvatsku. Proizvodnjom Podravkinih proizvoda u Bosanskoj Gradiški održati će se tržišna pozicija Podravkinih mesnih konzervi unaprijedit će se suradnja te omogućiti proširenje proizvodnje, kazali su u toj prehrambenoj industriji. Prve količine proizvedenih konzervi isporučene su preko "Podravke" Sarajevo na prodajna mjesta tržišta BiH, a Podravkini su tehnolozi vodili računa o zadovoljavanju standarda Podravke. Mesna industrija Danica je tijekom prvih šest mjeseci 2001. ostvarila prihod od prodaje u iznosu od 105,7 milijuna kuna, što predstavlja udio od 8,6 posto u ukupnoj prodaji grupe Podravka. Od toga je na domaćem tržištu ostvarila 76,5 milijuna kuna prihoda, a ostatak prihoda od prodaje proizvoda u iznosu od 29,2 milijuna kuna ostvarila je na inozemnim tržištima. DTR: UZ USPJEŠNO POSLOVANJE, ŠIRENJE I U REGIJU Vodeći hrvatski proizvođač košulja Deteer (D.T.R.) poslovnu je 2002. završio uspješno, ostvarivši oko 40 milijuna kuna prihoda, pri čemu bi dobit trebala biti na razini dva milijuna kuna, istaknuo je u utorak direktor tvrtke Tomislav Družak. Cilj tvrtke u narednom razdoblju širenje je trgovačke mreže na domaćem tržištu, ali i širenje na prostore bivše Jugoslavije, odnosno otvaranje prodavaonica u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Sloveniji. Tako će, uz otvaranje 'košuljarne' (La chemiserie) u zagrebačkoj Importane Galeriji, ovih dana otvoriti sličnu trgovinu u središtu Sarajeva, a u tijeku su pregovori za otvaranje dva dućana u Beogradu i Ljubljani. Od rujna prošle godine, kazao je Družak, započeli su sa investicijama u modernizaciju strojnog parka, informatizaciju poslovanja te razvoj trgovačke mreže, u što se planira uložiti oko milijun eura i to do kraja ožujka ove godine. Budućnost tvrtke Družak vidi u snažnoj trgovačkoj mreži pa je za ožujak najavio i otvaranje prodavaonica u Vinkovcima i Rijeci. Također, do ljeta bi se trebalo otvoriti još pet ili šest novih prodavaonica. U tvrtki je zaposleno 550 zaposlenih, a većinski vlasnik im je tvrtka Ceufin brokers, sa 65 posto vlasničkog udjela. CTN U SIJEČNJU PREVEZAO REKORDAN BROJ PUTNIKA Nacionalni zračni prijevoznik Croatia Airlines u prošlom je mjesecu prevezao 19 posto više putnika nego u lanjskom siječnju ili 66.833 putnika u međunarodnom i domaćem prometu, što je rekordan broj prevezenih putnika u mjesecu siječnju. Samo u prva tri mjeseca, od studenog 2002. do prošlog mjeseca, primjene tog sustava prevezeno je zrakoplovima CTN-a ukupno 91.620 putnika ili 38 posto više u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije. SPLITSKA ŽELJEZARA PONOVNO BEZ STRUJE Splitska željezara u Kaštel Sućurcu ponovno je ostala bez struje jer do subote nije plaćen dug od 1,7 milijuna kuna Hrvatskoj elektroprivredi (HEP). Direktor Željezare Jakov Miljak kaže da nova uprava, koja je na čelu tvornice od 3. veljače, radi na tome da se jedan obrok duga, i to za 12 mjesec u iznosu od 700.000 kuna, plati što prije kako bi struja bila uključena i kako bi se moglo nastaviti s proizvodnjom. Dodao je kako ih je HEP obavijestio da će struja biti isključena, tako da su se mogli pripremiti i priključiti na agregate. Što se tiče ostalog dijela duga, Miljak ističe da će Željezara svojom proizvodnjom sama u budućnosti financirati svoje tekuće potrebe, te da se radi na tome da se velik dio duga, koji je nastao do 1. prosinca prošle godine, riješi kompenzacijom između Hrvatskog fonda za privatizaciju i HEP-a. Ukupan dug splitske Željezare prema HEP-u iznosi 7,6 milijuna kuna. SLOVENCI OBNAVLJAJU PROIZVODNJU U VUKOVARSKOM POGONU "RUBIKA" Skupina slovenskih poduzetnika iz Murske Sobote, okupljenih u tvrtku "GUM-ECO" d.o.o. koja je ovih dana registrirana na Trgovačkom sudu u Osijeku, obnovit će program reciklaže otpadnih guma i plastike u vukovarskom pogonu zagrebačke tvrtke "Rubik" koja je od sredine prošle godine u stečaju. Razgovore o obnovi proizvodnje u bivšem pogonu "Rubika" u vukovarskoj četvrti Borovu naselju slovenski poduzetnici, predvođeni nositeljem cijelog projekta Karelom Gaberom i stečajnim upraviteljem "Rubika" Petrom Popovićem, obavili su u Fondu za obnovu i razvoj grada Vukovara i vukovarskoj Slobodnoj zoni u okviru koje će pogon i raditi. Svoje mišljenje, s obzirom na to da je riječ o prljavoj industriji, dala je i inspekcija Ministarstva zaštite okoliša. Po Karelu Gaberu, u obnovu proizvodnje u sada već bivšem vukovarskom pogonu "Rubika" novoosnovana tvrtka "GUM-EKO" planira u početnoj fazi uložiti oko 500.000 eura. Gaber ističe da im je prioritet pokrenuti liniju za preradu plastike koja je, uz liniju za preradu guma, također trebala biti uključena u pogon, ali taj projekt nije bio realiziran. "Bez te linije došla bi u pitanje isplativost proizvodnje cijeloga pogona", kaže Gaber dodajući da će pri plasmanu gotovih proizvoda od velike koristi biti slovensko pridruživanje EU, čije će tržiše biti i odredište gotovih proizvoda tvtke GUM-ECO. TIS OIS PREUZEO HG INŽENJERING Zagrebačka tvrtka TIS Objektni Informacijski Sustavi (TIS OIS) objavila je u utorak da je preuzela zagrebačku tvrtku HG Inženjering i njezine informatičke poslovne sustave "Znalac" i "Riznica". Poslovni sustav "Znalac" internet je aplikacija koja objedinjuje sve segmente poslovanja tvrtke u jedinstven i cjelovit računovodstveni sustav, dok je "Riznica", namijenjena arhiviranju podataka. Iz tvrtke TIS OIS ističu kako u narednom razdoblju namjeravaju uložiti oko 3 milijuna kuna u daljnji razvoj ERP (integriranih poslovnih aplikacija) sustava "Znalac", kojega, među ostalim, koriste HAZU, Janaf, Končar elektroindustrija i Vjesnik. Direktora TIS OIS-a Ninoslav Šimunović kazao je da je preuzimanje tvrtke HG Inženjering rezultiralo dobivanjem snažnog razvojnog tima, softverskog proizvoda "Znalac" te njegovih velikih korisnika. Šimunović napominje kako žele postati jedan od vodećih ponuđača poslovnih sustava na tržištu u regiji, a da prostora ima pokazuje, kaže, i podatak da je veličina ERP tržišta u Hrvatskoj 2001. bila 27 milijuna dolara. 5. MEĐUNARODNA SURADNJA RAČAN ZAHTJEV ZA ČLANSTVO U EU PREDAJE 21. VELJAČE Premijer Ivica Račan predat će zahtjev za punopravno članstvo Hrvatske u EU 21. veljače u Ateni, doznaje se u utorak iz krugova izaslanstva koje prati predsjednika Mesića u posjetu Bruxellesu. Račan je zahtjev trebao predati 18. veljače, no posjet Ateni odgođen je u ponedjeljak zbog obveza grčkog ministra vanjskih poslova Georgiosa Papandreoua. Grčko predsjedništvo EU, naime, 17. i 18. veljače u Bruxellesu organizira izvanredni sastanak šefova i država vlada EU posvećen iračkoj krizi. HGK OTVORILA PREDSTAVNIŠTVO U KOTORU Hrvatska gospodarska komora otvorila je u ponedjeljak svoje predstavništvo u Crnoj Gori, sa sjedištem u Kotoru. Predstavništvo je otvorio predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević, a na prigodnoj svečanosti bili su predsjednik vlade Crne Gore Milo Đukanović i hrvatski veleposlanik u Srbiji i Crnoj Gori Davor Božinović. Obraćajući se okupljenima Nadan Vidošević kazao je kako je predstavništvo u Kotoru šesto po redu kojim će se, uz ured u Subotici koji će biti otvoren do kraja godine, zaokružiti proces povratka Hrvatske na tradicionalna tržišta. "Nedostatak tržišta ključni je problem hrvatskog gospodarstva pa iako Crna Gora nije veliko tržište intenziviranje gospodarske suradnje bit će u funkciji i razvijanja dobrosusjedskih odnosa koji su uvjet stabilnosti regije", naglasio je Nadan Vidošević. HRVATSKA I MAĐARSKA DOGOVORILE SURADNJU U PODRUČJU KOMUNIKACIJA Ministar pomorstva, prometa i veza Roland Žuvanić i mađarski ministar informatike i komunikacija Kalman Kovacs potpisali su u srijedu u Nagykanizsi Memorandum o razumijevanju u informatičkoj suradnji u području komunikacija, priopćilo je Ministarstvo pomorstva, prometa i veza. Ministri su se dogovorili da će Hrvatska i Mađarska zajedno raditi na razvoju poštanskih i telekomunikacijskih usluga, te kulturnoj suradnji nacionalnih manjina kroz informatičke projekte. Ministar Žuvanić izvijestio je o planovima hrvatske Vlade usmjerenima prema liberalizaciji i razvoju telekomunikacijskog tržišta. Najavio je uvođenje novih operatora u fiksnoj i mobilnoj telefoniji u Hrvatskoj, te donošenje novih zakona o telekomunikacijama i informatičkoj tehnologiji i o pošti. MOSKVA ZAINTERESIRANA ZA ULAGANJA U ZAGREBU I HRVATSKOJ Grad Moskva i njezine tvrtke zainteresirani su za ulaganje u Zagreb i Hrvatsku i posebno u razvoj hrvatskog turizma, izjavio je u srijedu poslijepodne gradonačelnik Moskve Jurij Luškov na razgovorima sa svojom gošćom, gradonačelnicom Zagreba Vlastom Pavić. HRVATSKA I OVE GODINE MEĐU ČESIMA PRVA INOZEMNA TURISTIČKA DESTINACIJA Hrvatska je i ove godine, petu godinu za redom, na prvom mjestu među Česima pri odabiru inozemnih destinacija za ljetovanje. Najave dobrih rezultata sa češkog tržišta za odmor u Hrvatskoj izrečene su u četvrtak po otvaranju jednog od najznačajnijih međunarodnih turističkih sajmova srednje Europe za poslovnu publiku "Holiday World 2003", koji se do 16. veljače održava u Pragu, a na kojemu je Hrvatska ove godine zemlja-partner. 6. SINDIKATI ŽELJEZARINA KOORDINACIJA SINDIKATA ZADOVOLJNA VLADINOM ODLUKOM Koordinacija sindikata za opstojnost sisačke željezare zadovoljna je vladinom odlukom o daljnjoj sudbini tog poduzeća, izjavio je njezin predstavnik, glavni povjerenik željezarine podružnice Hrvatskog sindikata metalaca Ivica Kenda. U izjavi za Hinu Kenda je, u ime koordinacije, "pozdravio i pohvalio angažiranje Vlade oko razrješenja svih spornih stvari oko prodaje željezare", ocijenivši da će se "angažiranjem Vlade i njezinom odlukom osnažiti pozicija i sigurnost radnika u slučaju obustave poslovanja od strane kupca, 'Conares Tradinga AG' i ruskog 'Mečelja', što je koordinacija i tražila". 7. UDRUGE HUP SMIRUJE PANIKU ZBOG DOLASKA STRANIH TRGOVAČKIH LANACA Na u hrvatskim medijima najavljen dolazak novih inozemnih novih trgovačkih lanaca na domaće tržište, spominju se njemački Lidl i austrijski Spar, reagirali su u četvrtak poslodavci okupljeni u Udruzi trgovine pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP). "Očekivane probleme zbog dolaska stranih trgovačkih lanaca na hrvatsko tržište nije moguće riješiti zabranama i restrikcijama već samo promišljenom državnom politikom", istaknuli su. Dolazak stranih trgovačkih lanaca, kako kažu poslodavci, "nije razlog za histeriju", već ih treba objektivno i smireno rješavati, pri čemu se zalažu za sveobuhvatno rješavanje pitanja tržišne politike i politike razvoja domaće trgovine. Udruga je u krajem prošle godine napravljenom izvješću "Trgovina - zatečeno stanje, predvidivi razvoj" procijenila neminovno propadanje dijela postojeće maloprodajne mreže, ali je ujedno istaknuta nužnost izgradnje novih i velikih prodajnih mjesta po naseljima, ovisno o veličini i gustoći naseljenosti. Kao posebno veliki problem ističu suradnju s tijelima državne vlasti, koja, kako tvrde, ne prihvaćaju nikakvu sugestiju i prijedlog, bez obzira koliko on bio stručan i objektivan. Takvo ponašanje, drže u Udruzi, pridonijelo je "sadašnjem stvaranju panike" koja ima realne uzroke, ali ne nudi rješenja. PREDSTAVLJEN PRVI ON-LINE REGISTAR HRVATSKIH ZADRUGARA Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo (MOMSP) i Hrvatski savez zadruga (HSZ) predstavili su u srijedu prvi hrvatski on-line registar i pretraživač podataka o zadrugama i zadrugarima. Kako je istaknuto na konferenciji za novinare u HSZ-u, dosad su uneseni podaci o 37 zadruga, a potpuna evidencija trebala bi biti gotova u prvom kvartalu ove godine. U registru će biti evidentirane sve zadruge i zadružni savezi u Hrvatskoj, u obliku baze podataka koja će omogućiti stalno praćenje stanja o njima. U Hrvatskoj trenutačno ima 740 zadruga i devet zadružnih saveza, a 60 posto zadruga su poljoprivredne zadruge, rečeno je na konferenciji za novinare. 8 KONFERENCIJE, IZLOŽBE "BUSINESS INTELLIGENCE" KONFERENCIJA U ZAGREBU Hrvatsko tržište softverskih rješenja za Business Intelligence (BI) u 2001. vrijedilo je oko 800 tisuća američkih dolara, a prema preliminarnim podacima za 2002. tvrtke IDC Hrvatska koja prati kretanje na domećem tržištu informacijskih tehnologija (IT), poraslo je za više od 50 posto u odnosu na 2001. Ti su podaci izneseni na u ponedjeljak otvorenoj dvodnevnoj konferenciji "Business Intelligence" čiji cilj prikazati presjek stanja na tom tržištu u Hrvatskoj i prikazati primjere uvođenja BI sustava - prikupljanja, obrade, analize i upotrebe informacija u poslovne svrhe - u vodećim hrvatskim tvrtkama. Tijekom konferencije, čiji su organizatori tvrtke Infoforum i Poslovna inteligencija, domaći i strani stručnjaci raspravljat će o tome kako prikupljanje i obradu informacija pretvoriti u znanje. Direktor IDC Hrvatska Boris Žitnik kazao je da je BI tržište u našoj zemlji znatno poraslo i to preko 50 posto. Pojasni je da je Hrvatska izuzetak u IT industriji, jer njeno informatičko tržište u posljednje dvije godine ubrzano raste. Značajno će se širiti i u idućim godinama, jer postoji kritična masa potražnje kod domaćih tvrtki koje žele povećati svoju konkurentnost, zaključio je Žitnik. Naveo je da je vrijednost BI tržišta zapadne Europe, bez konzultantskih usluga, u 2001. godini iznosila 1,2 milijarde dolara uz rast od 1,8 posto. To je vrlo skroman rast kada se uspoređuje sa 17 posto rasta u 2000., spori rast nastavio se i u 2002. a u 2003. to tržište bi moglo dostići vrijednost veću od 1,5 milijardi dolara. Govoreći o specifičnostima hrvatskog IT tržišta (tržišta informacijskih tehnologija) Žitnik naglašava da ono tek nastaje i svaki veći pomak daje vrlo velike stope rasta, pa je tako u prošloj godini poraslo čak 30 posto. Tome pogoduje probuđena poslovna klima, pad kamatnih stopa, povećanje proizvodnih aktivnosti i rast olakšice za poduzetnike, rekao je Žitnik. Dodao je da je država u 2000. bila predvidjela 8 milijuna dolara za trošenje na IT proizvode, 2001. čak 54 milijuna dolara, a u 2002. to je povećanje iznosilo između 10 i 20 posto u odnosu na 2001. GISDATA NA SVJETSKOJ IZLOŽBI TELEKOMUNIKACIJA U CANNESU Zagrebačka tvrtka Gisdata, koja se u svom poslovanju većinom bavi područjem primjene geoinformatike u industriji bežičnih telekomunikacija, idućeg će tjedna kao jedina hrvatska tvrtka predstaviti svoje proizvode na jednom od najvećih svjetskih skupova-izložbi o GSM tehnologijama "3GSM World Congress-u", koji se od 18. do 21. veljače održava u Cannesu (Francuska). Na kongresu će Gisdata, kako su izvijestili iz te tvrtke, predstaviti geoinformatička rješenja za telekomunikacijske operatere, ali i za korisnike mobilne telefonije. Riječ je o proizvodima koji operaterima služe za planiranje i optimizaciju GSM i mreže treće generacije te o digitalnim kartama koje su primjenjive na zaslonima GSM (mobilnih) uređaja. Takve karte korisnicima služe za lakše snalaženju u prostoru, kao i u pronalaženju željenih odredišta (benzinskih crpki, bankomata, kulturnih atrakcija, luka za jedriličare i slično) u određenom gradu ili državi. Gisdata je privatna, međunarodna tvrtka, osnovana 1989. godine, od kada se i bavi proizvodnjom i primjenom geoinformatičkih rješenja, kako u Hrvatskoj tako i na području jugoistočne Europe. Osnovni proizvodi su digitalne geografske karte i 3D prikazi zgrada i terena dobiveni preradom satelitskih i aero-foto snimaka. 9. POSEBAN PRILOG DRŽAVNE POTPORE U HRVATSKOJ DVA I POL PUTA VEĆE OD ZEMALJA EU Subvencije iz državnog proračuna u Hrvatskoj su 2000. iznosile 2,4 posto BDP-a, dok su u se u EU kretale od 0,46 do 1,44 posto BDP-a u pojedinim zemljama članicama. Samo su subvencije iz proračuna u Hrvatskoj dva i pol puta veće od ukupnih državnih potpora (subvencija, povoljnih kredita, poreznih poticaja i sl.) u pojedinm zemljama EU. Zato valja očekivati da će EU od Hrvatske zahtijevati da smanji izdvajanja za državne potpore i da ih preusmjeri u korist horizontalnih ciljeva, a na štetu sektorskih i ad hoc potpora. Zaključak je to Marine Kesner Škreb i Mie Mikić u radu "Državne potpore u EU i Hrvatskoj", objavljenoj u knjizi "Pridruživanje Hrvatske EU - izazovi ekonomske i pravne prilagodbe". Autorice posebno upozoravaju na nedostatak javno dostupnih informacija o vrstama, primateljima i iznosima državnih potpora u Hrvatskoj. Na to upozoravaju i iz Ministarstva financija, koje je pripremilo prijedlog zakona o državnim potporama kojega je Vlada uputila Saboru. U Hrvatskoj, stoji u obrazloženju tog prijedloga, nije sustavno uređeno područje državnih potpora, ne postoji tranparentni uvid u opseg i volumen tih potpora. Dva su cilja predloženog zakona - cjelovito rješavanje i zaokruživanje sustava zaštite tržišnog natjecanja, čiji je dio i sustav državnih potpora, uređenje mehanizma kojim će se moći učinkovito i transparentno provoditi državna politika u području gospodarskih odnosa, te ispunjavanje obveza temeljem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU. Zakon bi se odnosio na sve djelatnosti, osim poljoprivrede i ribarstva koji su izuzeti. Predviđa se osnivanje i neovisnog tijela za nadzor i provedbu državnih potpora - Hrvatska agencija za državne potpore, koja bi za svoj rad odgovarala Saboru. Ta bi agencija trebala sastaviti sveobuhvatan popis svih programa potpora i te programe uskladiti s kriterijima EU u razdoblju od najviše četiri godine od stupanja na snagu SSP-a. Naime, člankom 70. stavkom 7. SSP-a predviđen je rok od četiri godine, koji teče od 1. siječnja 2002., tijekom kojeg će se dodjela državnih potpora u Hrvatskoj ocjenjivati prema uvjetima koji vrijede za područja Europske unije na kojima je životni standard neuobičajeno nizak ili gdje postoji velika nezaposlenost. Preciznih podataka koliki je iznos državnih potpora u Hrvatskoj za sada nema. No, Marina Kesner Škreb i Mia Mikić upozoravaju da su državna ulaganja u poticanje gospodarstva znatna, da su usmjerena na poticanje razvoja pojedinih sektora, uglavnom turizma, brodogradnje, prometa i poljoprivrede, a relativno se malo državnih sredstava ulaže u horizontalne namjene (kojima se pomažu svi sektori i poduzeća podjednako, kao npr. istraživanje i razvoj, zaštita okoliša, razvoj malih i srednjih poduzeća i sl.). Prema podatcima koje iznose u radu "Državne potpore u EU i Hrvatskoj", iz državnog je proračuna Hrvatske 2000. dodijeljeno 3,8 milijardi kuna tekućih subvencija, što je 2,4 posto BDP-a. Kesner Škreb i Mikić iznose i podatke da je Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) 2000. za programe kreditiranja i za jamstva utrošila ukupno 4,1 milijardu kuna, da je Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo tijekom 2001. dodijelilo 2.264 kredita u ukupnom iznosu 1,1 milijardu kuna (uz kamatne stope od 5,5 do 7,5 posto), da se za programe poticanja zapošljavanja tijekom prošle godine planiralo uložiti 179 milijuna kuna. Osim toga, Zakonom o porezu na dobit dopušteni su porezni poticaji koji imaju obilježja neizravnih državnih potpora poduzećima, npr. niže stope poreza za područja posebne državne skrbi, a tu su i porezni poticaji u slobodnim zonama, za ulaganja, zapošljavanje. Značajan vid potpora u Hrvatskoj su i sanacije poduzeća. To se, ističu Kesner Škreb i Mikić, ponajprije odnosilo na brodogradilišta i agrokombinate. Tako je Vlada početkom 2001. donijela prijedlog mjera za konsolidaciju agrokombinata, a njihovi su dugovi procijenjeni na oko 2,2 milijarde kuna, dok su sredinom 2002. usvojene financijske mjere za pomoć brodogradnji u ukupnom iznosu 2,8 milijardi kuna. Ministarstvo financija u obrazloženju predloženog zakona o državnim potporama ističe da će za njegovu provedbu trebati osigurati šest milijuna kuna godišnje iz sredstava državnog proračuna. Ta su sredstva, navodi, potrebna za ustrojavanje Hrvatske agencije za državne potpore, te provođenje sustava državnih potpora. UVJETI ZA POSLODAVCE U HRVATSKOJ VRLO POVOLJNI Europska federacija poslodavaca (FedEE) objavila je izvješće o tome u koje je europske zemlje po kriterijima vezanima uz ljudski potencijal i radne odnose najpovoljnije širiti poslovanje, u kojoj stanje u Hrvatskoj ocjenjuje povoljnim za poslodavce odnosno investitore. U zaključku analize, koja je obuhvatila zemlje zapadne Europe kao i tranzicijske zemlje središnje i istočne Europe, stoji kako prema povoljnosti uvjeta poslovanja za poslodavce samo dvije zemlje "odskaču" od prosjeka, a to su Hrvatska i Estonija. I dok je Estonija izdvojena zbog svojeg skorog priključena EU, za Hrvatsku se navodi kako bi se njena privlačnost za investitore mogla još povećati ukoliko se usvoje predložene promjene radnog zakonodavstva. Kriterij po kojem je Hrvatska svrstana među prvih pet promatranih zemalja jest prosječni broj radnih sati u tjednu, neovisno od zakonskih odredbi o trajanju radnog tjedna. Naime, dok se primjerice u Belgiji tjedno prosječno 'odradi' 33, a u Mađarskoj 34,3 sata, u Hrvatskoj se u prosjeku odrađuje 41,5 radnih sati tjedno. Po podacima koje je prikupio FedEE, pozivajući se na Međunarodnu organizaciju rada (ILO) najveći prosjek ima Turska (45,9 sati), a od tranzicijskih zemalja na ljestvici "najradišnijih", odmah iza Hrvatske, nalazi se samo Latvija. Europska federacija poslodavaca Hrvatsku je, na temelju podataka iz prošle godine prije zakonskih promjena, izdvojila i kao zemlju sa jednom od najnižih stopa doprinosa za mirovinsko osiguranje koje plaća poslodavac. Prema prosječnom trajanju bolovanja, pak, Hrvatska se očito nalazi unutar prosjeka, budući nije navedena niti među zemljama koje bilježe najniže ni najviše stope bolovanja. Izostajanje hrvatskih radnika s posla zbog štrajka također ne privlači pažnju ovog izvješća. Kao zemlja s najvišim prosjekom sati provedenih u štrajku izdvojena je Francuska, a slijede je Italija, Danska, Španjolska i Rusija. Istodobno, u nekim od promatranih zemalja nije zabilježen niti jedan sat štrajka, poput u Estoniji i Slovačkoj, no u izvješću se naglašava kako bi to moglo biti "uljepšavanje" podataka uoči ulaska u EU. Uklapanje u prosjek vjerojatni je razlog i što se Hrvatska ne spominje niti u dijelu analize koji se bavi prosječnom naobrazbom nezaposlenih, kao ni prema kriteriju strogoće zakonskih odredbi glede otpuštanja radnika. I dok Hrvatsku i Estoniju izdvaja kao zemlje u kojima su uvjeti za poslodavce relativno povoljni, izvješće FedEE-a kao zemlje u kojima su uvjeti vrlo nepovoljni za poslodavce izdvaja Francusku, Švedsku, Mađarsku i Dansku.