PARIZ, 27. veljače (Hina/AFP) - Promjena klime, kojom se već desetak godina bave znanstvenici francuskoga Državnoga instituta za istraživanja u poljoprivredi, već se odrazila na stanje na francuskim poljima i šumama.
PARIZ, 27. veljače (Hina/AFP) - Promjena klime, kojom se već
desetak godina bave znanstvenici francuskoga Državnoga instituta
za istraživanja u poljoprivredi, već se odrazila na stanje na
francuskim poljima i šumama. #L#
Zbog promjena klime organizirani su posebni istraživački programi
za proučavanje najosjetljivijih kultura poput vinove loze i
voćki.
Zato se početak berbe grožđa u posljednjih 50 godina već pomaknuo
unaprijed za više od 3 tjedna u mjestu Chateauneuf-du-Pape, u
pokrajini Cotes du Rhone, a breskve, koje su inače vrlo osjetljive
na promjene klimatskih uvjeta, na jugozapadu Francuske u
posljednjih dvadeset godina počinju cvjetati u prosjeku za 0,5 do 1
dan ranije nego prethodne godine.
"Takve promjene, ako se pojačaju, mogle bi početi izazivati
probleme kod oprašivanja cvjetova i velike štete zbog proljetnoga
mraza", upozorava Bernard Seguin, znanstvenik odsjeka francuskoga
Državnoga instituta za istraživanja u poljoprivredi u Avignonu. On
misli da bi bolje poznavanje klimatskih uvjeta u kojima najbolje
uspijeva pojedina vrsta te odabir novih inačica, otpornijih na
klimatske promjene, morali pridonijeti smanjivanju opasnosti.
Znanstvenici se služe matematičkim proračunima za proučavanje
reakcije kultura na moguće promjene. Tako su utvrdili, u slučaju
pšenice na jugoistoku Francuske, da prosječno zagrijavanje od 2
stupnja udvostručuje sadašnje količine ugljičnoga dioksida i
izaziva skraćivanje ciklusa te kulture za oko tri tjedna. "Iako je
bez utjecaja na prinose, ovakvo skraćivanje ciklusa izaziva
smanjivanje količine bjelančevina u zrnu, a to znači i gubitak
kvalitete", smatra Bernard Seguin.
Kad je riječ o šumama u Francuskoj, klimatske promjene bi do 2100.
godine morale pogodovati rastu drveća, ali bi i promjene u
rasporedu padalina tijekom godine (više kiše zimi, a manje ljeti)
bitno utjecale na njihov rast.
Znanstvenici spomenutoga instituta dokazali su, u suradnji s
francuskim meteorolozima, da bi nedostatak vode mogao izazvati
smanjenje prirasta šuma u zapadnom dijelu Francuske zbog velikoga
smanjivanja količine padalina ljeti.
Isti je institut proveo retrospektivno istraživanje o bolestima
hrasta u posljednjih 30 godina promatrajući uzorke zaraženoga
drveća. Tako je dokazano da zimske hladnoće ograničavaju razvoj
jedne gljivične bolesti hrasta (lat. Phytophthora cinnamomi), a u
tijeku je izrada nove karte s predviđanjima o širenju te bolesti.
Osim toga, znanstvenici upozoravaju na utjecaj klimatskih promjena
na rast šuma, uglavnom zbog stakleničkih plinova koji nastaju
ljudskom djelatnošću.
"Rast šuma mogao bi se ubrzati, ali bi one mogle postati još
osjetljivije na suše. Zato već danas moramo razmišljati o izboru
vrsta pri pošumljavanju i upravljanju šumama", misli Bernard
Seguin.
(Hina) rug dgk