ZAGREB, 25. veljače (Hina) - Zbornik o Ivanu Milčetiću, u koji su uvršteni radovi četrdesetak sudionika znanstvenog skupa o tom književnom povjesničaru, filologu i etnologu, predstavljen je danas u Društvu hrvatskih
književnika.
ZAGREB, 25. veljače (Hina) - Zbornik o Ivanu Milčetiću, u koji su
uvršteni radovi četrdesetak sudionika znanstvenog skupa o tom
književnom povjesničaru, filologu i etnologu, predstavljen je
danas u Društvu hrvatskih književnika.#L#
Znanstveni skup, održan 2001. u Varaždinu i Malinskoj, bio je
potaknut nedovoljnim poznavanjem djela Ivana Milčetića (1853.,
Milčetići na Krku - 1921., Varaždin). Radio je kao gimnazijski
profesor u Zagrebu, Rijeci i Varaždinu. Ističu se njegovi tekstovi
o književnim poslanicama, književni portreti i članci o hrvatsko-
talijanskim književnim vezama.
Milčetićevi radovi su folkloristički, etnološki, lingvistički i
književno-povijesni, no najviše ih je posvećeno glagoljaštvu,
rekao je Stjepan Damjanović, sudionik skupa.
Damjanović je izdvojio njegove jezikoslovne prinose,
dijalektološke rasprave i članke o tome kako bi trebao izgledati
hrvatski književni jezik.
Govoreći o Milčetićevu bavljenju razdobljem ilirizma akademik
Miroslav Šicel je podsjetio da se on protivio ilirskom imenu i ideji
ilirizma u Gajevo doba. Ocijenio je da je Milčetić označio početak
promatranja književnog djela kao autonomnog proizvoda ljudskog
duha, što je bio "skromni uvod u pozitivističke metodološke
postupke u nas na početku 20. stoljeća".
Po riječima glavnoga urednika zbornika Tihomila Maštrovića, mnogo
je razloga zbog kojih se čak i u struci malo znalo o Milčetiću - on
nije napisao nijednu veću sintezu, a najveći dio opusa ostao mu je
raspršen u brojnoj periodici. Napomenuvši da se većinom poznaje
njegova Hrvatska glagoljska bibliografija, Maštrović je naglasio
da taj zbornik znači Milčetićevo vraćanje u svijest i znanje
suvremenih hrvatskih književnih istraživača.
Izdavač Zbornika su Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, a
suizdavač Matica hrvatska Varaždin.
Znanstveni skup o Ivanu Milčetiću bio je sedmi u nizu "Hrvatski
književni povjesničari", u kojem se dosad obradilo stvaralaštvo
Mihovila Kombola, Slavka Ježića, Franje Fanceva, Tome Matića,
Alberta Halera i Branka Vodnika. O svima njima objavljeni su
popratni zbornici.
(Hina) ag mc