NJ 21. II. WELT RAČAN: SLOVENIJA JE POZITIVNO UTJECALA NA NAS

NJEMAČKA DIE WELT 21. II. 2003. Račan: "Želimo ući u EU 2007." U razgovoru s Andreasom Middelom hrvatski premijer Ivica Račan navodi da su glavni pozitivni momenti za ulazak Hrvatske u EU stabilni demokratski ustroj, netaknuta tržišna privreda, doprinos stabilizaciji susjednih zemalja i usvajanje ustavnog zakona o zaštiti nacionalnih manjina. "Doduše, etnička panorama iz razdoblja bivše Jugoslavije danas je prošlost. Naš je cilj omogućiti povratak svih izbjeglica bez obzira na njihovu etničku pripadnost. (...) Moja vlada jako dobro surađuje s Den Haagom. Bilo je određenih nesporazuma u vezi sa slučajem Bobetko ali oni su u međuvremenu uklonjeni. Za nas je važno da ne budemo taoci navodnih ratnih zločinaca. Uostalom, visoki hrvatski časnici izvedeni su i pred hrvatske sudove zbog optužbi za ratne zločine. Preostao je samo problem umirovljenog generala Gotovine koji je u bijegu. Čim bude uhićen, bit će, naravno, izručen sudu UN-a. Dakle, općenito vrijedi da ćemo nastaviti našu jako dobru suradnju s Den Haagom, ali da ćemo i dalje u Hrvatskoj sami istraživati ratne zločine. (...) Veselio bih se kada bi i druge balkanske zemlje mogle podastrijeti podjednako dobre argumente za članstvo u EU kao Hrvatska. Slovenija je ispred nas i postat će članicom 2004. g. Slovenija je pozitivno utjecala na našu zemlju. Tako i Hrvatska može pozitivno utjecati na ostale zemlje na području bivše Jugoslavije. (...) Nadasve je važno da sve zemlje jugoistočne Europe imaju perspektivu ulaska u EU. (...) No, budemo li morali čekati na pristup EU zato što druge zemlje nisu u isto vrijeme završile pripreme za pristup i budemo li, dakle, kažnjeni, to bi u Hrvatskoj izazvalo vrlo jako nezadovoljstvo. Podupiremo koncept regionalne suradnje ali nismo za regionalnu sudbinsku zajednicu koja samo u paketu može pristupiti EU. (...) Trebalo bi nam poći za rukom da Europskoj uniji možda pristupimo zajedno s Bugarskom i Rumunjskom. Bilo bi to 2007. g." U prilogu intervieu Middel navodi sljedeće osnovne podatke o Hrvatskoj: "Hrvatska je nakon Slovenije druga zemlja s područja bivše Jugoslavije koja podnosi zahtjev za članstvom u EU. Ima oko 4,3 milijuna stanovnika, BDP iznosi 30,4 milijarde dolara. S 6700 dolara po stanovniku Hrvatska doseže, primjerice, standard Bugarske. G. 2001. stopa nezaposlenosti iznosila je još 19,1 posto ali u međuvremenu bilježi stalni pad. Sa stopom rasta od 4,1 posto Hrvatska spada među zemlje s najvišim stopama gospodarskog rasta. U usporedbi sa članicama EU, neuobičajeno su visoka izdvajanja za vojsku, koja čine 8,3 posto BDP-a. U EU ta izdvajanja iznose između jedan i tri posto BDP-a pojedinih članica".