AU 21. II. APA ISAKOV: PODJELA KOSOVA I VOJVODINE NE DOLAZI U OBZIR

AUSTRIJA APA 21. II. 2003. Isakov: u obzir ne dolazi ni podjela Kosova ni podjela Vojvodine "U obzir ne dolazi ni podjela južne srpske pokrajine Kosovo ni podjela sjeverne srpske pokrajine Vojvodine, naglasio je u četvrtak u razgovoru za APA-u predsjedatelj reformske stranke Vojvodine Miodrag Isakov. Tim je riječima jedan od najvažnijih političkih vođa u sjevernoj srpskoj pokrajini energično opovrgnuo tvrdnje predsjednika vojvođanskog parlamenta Nenada Čanka koji je poznat po izazovnim izjavama a prije nekoliko dana upozorio je na opasnost podjele Kosova. Ta 'zamisao srpske vlade' zasigurno bi načela i pitanje o podjeli Vojvodine, kazao je Čanak. 'Ne znam što ga je potaknulo da o tome govori', uzvratio je Isakov. Spomenute dvije pokrajine ionako su neusporedive u bilo kojem pogledu - bilo povijesnom bilo onom vezanom za aktualnu situaciju i razvoj događaja, napominje Isakov. U Vojvodini su trenutno u središtu pozornosti reforme i približavanje Europskoj uniji, tumači on. Ta bi pokrajina u budućnosti zaista mogla odigrati ključnu ulogu kao članica zbora europskih regija, napominje Isakov. Na Kosovu pak trenutno ne postoje ni demokratski trendovi ni demokratske strukture ni uvjeti za 'normalan život', podsjeća on. Na samom početku treba u prvom redu riješiti pitanje izbjeglica - tek će se tada moći raspravljati i pregovarati o konačnom statusu pokrajine koja je trenutno pod upravom UN, napominje Isakov. On ne vjeruje da bi se u Vojvodini mogle javiti težnje odcjepljenju. One snage koje priželjkuju odcjepljenje te pokrajine čine jasnu manjinu, tvrdi on. Ne postoji 'ozbiljna stranka ili grupacija' koja bi se za to zalagala a ta bi opcija bila 'neprihvatljiva' i za građane Vojvodine, ističe Isakov. Napokon, u svakoj državi postoji 'mali broj ekstremista', objašnjava on. 'Tko pak sanja takve tajne snove, jako se vara', dodaje Isakov. Vojvodina, gdje žive mnogi Mađari, ponovno je u međuvremenu dobila status autonomne pokrajine unutar Srbije. G. 1989. tadašnji je srpski predsjednik Slobodan Milošević ukinuo autonomiju Kosova i Vojvodine. Isakov je kritizirao odluku kojom je nekadašnja desničarsko- konzervativna mađarska vlada pod vodstvom Viktora Orbana u okviru takozvanog zakona o statusu uvela posebne osobne dokumente za Mađare u susjednim zemljama - pa tako i za pripadnike brojne mađarske manjine na sjeveru Srbij. Time je stvorena 'nepotrebna razlika' među etnijama, dodaje Isakov. Nedopustivo je da slobodan promet osoba bude olakšan samo Mađarima, ističe on. 'Osim toga, neki politički čelnici mađarske manjine u Vojvodini već imaju dvojno državljanstvo', dodaje on. Što se pak tiče daljnjeg razvoja Srbije-Crne Gore, Isakov je očitovao snažan optimizam. Preobrazba Jugoslavije u uniju bila je po njegovim riječima 'delikatna zadaća'. S jedne strane cilj nije bila uspostava nove države a s druge ni produžetak stare, objašnjava on. Usprkos tome, po njegovu je mišljenju realizirana 'uspješna preobrazba u rekordnom roku'. Prvi puta u povijesti Srbija i Crna Gora utemeljile su uniju 'putem pregovora, demokratskim sredstvima i na miran način', tumači Isakov. U dosadašnjoj je povijesti udruživanju dvije republike u pravilu prethodilo 'nasilje', objašnjava on. Naravno, Srbija-Crna Gora očituje i probleme i slabosti ali oni će biti uklonjeni približavanjem Europi, smatra Isakov. Očitovao je i vrlo optimistično predviđanje da nijedna od dvije republike neće iskoristiti svoje pravo da nakon tri godine putem referenduma izabere put u nezavisnost. U kontekstu uspješnog približavanja Europskoj uniji odnosi između Beograda i Podgorice postajat će sve manje važni, prognozira on. 'Svaki korak na putu prema Europi bacat će novo svjetlo na te odnose a za mnoge će se probleme javiti rješenja o kojima trenutno ništa ni ne slutimo'", ističe Isakov na kraju interviewa.