POSLOVNI PREGLED BROJ 303

POSLOVNI PREGLED broj 303 15. - 21. velja~e 2003. SADR@AJ: HRVATSKA VLADA DONIJELA UREDBU O OBVEZNIM ZALIHAMA NAFTE 2 MESI] I RA^AN POTPISALI ZAHTJEV ZA ^LANSTVO RH U EU 2 MINISTAR CRKVENAC O PLASMANU HRVATSKIH EUROOBVEZNICA 2 MOMSP-OV SASTANAK S PODUZETNI^KIM CENTRIMA U OPATIJI 2 U SIJE^NJU U HRVATSKOJ 367,1 TISU]A NEZAPOSLENIH 2 INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U SIJE^NJU PORASLA 0,9 POSTO 2 REKORDNI PROMET U TRGOVINI NA MALO 3 DEFICIT TEKU]EG RA^UNA PLATNE BILANCE 588 MILIJUNA USD 3 BROJ INSOLVENTNIH PRAVNIH OSOBA IZNAD 27 TISU]A 3 HRVATSKIM GRA\ANIMA SVE PRIVLA^NIJI MOBILNI RAZGOVORI 3 PO^EO S RADOM NOVI INVESTICIJSKI FOND - ORBISFOND 3 INA ZAINTERESIRANA ZA KONCESIJU U NAMIBIJI 4 INA POTVRDILA INTERES ZA KUPNJU AVANTI GRUPE 4 NEKOREKTNE I NEPRIHVATLJIVE AKTIVNOSTI INE OKO KUPNJE DRUGE TVRTKE 4 DIREKTOR SISA^KE RAFINERIJE POZDRAVIO ODLUKU O OBVEZNIM ZALIHAMA 4 AGROKOR POSTAO VLASNIKOM BEOGRADSKOG FRIKOMA 4 ZAGREBA^KA GISDATA NA 3. GSM KONGRESU U CANNU 5 ZA LIBERALIZACIJU TR@I[TA POTREBAN NATJE^AJ ZA FIKSNU TELEFONIJU 5 HEP ]E DO\E LI DO [TRAJKA OSIGURATI REDOVITU ISPORUKU STRUJE 5 REKORDNA PRODAJA NA DOMA]EM TR@I[TU OSOBNIH RA^UNALA 5 IBM HRVATSKA PRVI GOLD PARTNER CISCO SYSTEMSA U RH 6 POTICAT ]E SE SVAKA TRGOVINA KOJA POTI^E DOMA]U PROIZVODNJU 6 UGOVOR PODRAVKE I ZAGREBA^KOG EKONOMSKOG FAKULTETA 6 PODRAVKA PRODALA HOTEL "PODRAVINA" TVRTKI "DEM TRADE" 6 U LJUBLJANI PREDSTAVLJENA HRVATSKA APLIKACIJA ZA EU 6 DAROVNICA SVJETSKE BANKE ZA PROJEKT OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE 7 PREZENTACIJA HRVATSKO-AUSTRIJSKE TRGOVINSKE KOMORE 7 SINDIKAT METALACA PROZIVA VLADU ZBOG TE[KO]A U @ELJEZARI 7 SINDIKAT OPERATIVNIH RADNIKA HEP-A NAJAVLJUJE [TRAJK 7 LINI] I SINDIKAT HRVATSKIH @ELJEZNI^ARA BEZ DOGOVORA 8 KAKO SPASITI 10.000 RADNIH MJESTA U HRVATSKOJ TEKSTILNOJ INDUSTRIJI? 8 DODIJELJENE NAGRADE HGK "ZLATNA KUNA" 8 HOK I DALJE TRA@I ZA POJEDINE OBRTE PAU[ALNO OPOREZIVANJE 8 OTVOREN 12. SAJAM SPORTA I NAUTIKE NA ZV-U 9 PRVA IDC KONFERENCIJA O SIGURNOSTI POSLOVNIH I RA^UNALNIH SUSTAVA 9 SUSRET INFORMATI^ARA HRVATSKE I SRBIJE I CRNE GORE 9 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DR@AVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA HRVATSKA VLADA DONIJELA UREDBU O OBVEZNIM ZALIHAMA NAFTE Hrvatska Vlada donijela je u ~etvrtak Uredbu o obveznim zalihama nafte i naftnih derivata prema kojoj }e te zalihe biti du`ni osigurati svi uvoznici nafte i naftnih derivata koji su pro{le godine ostvarili neto uvoz od najmanje 25 tona nafte i derivata. Uredba se podjednako odnosi kako na vrijeme mira tako i rata, njome se pove}ava sigurnost opskrbe naftom i naftnim derivatima, istaknuo je premijer Ivica Ra~an, reagiraju}i time i na pisanje nekih medija koji su, s obzirom na ira~ku krizu, Uredbu ve} nazvali ratnom uredbom. Uredbom obveznici trebaju osigurati zalihu od 25 posto neto uvoza (ukupan uvoz umanjen za izvoz) nafte i naftnih derivata iz pro{le godine, ali bi tu obavezu trebali zadovoljavati postupno tako da bi pune zalihe morali osigurati po~etkom 2006. godine. Od 1. travnja ove godine moraju imati zalihe od 10 posto neto uvoza iz pro{le godine, po~etkom idu}e godine zalihe bi morali pove}ati na 15 posto, po~etkom 2005. na 20 posto, a po~etkom 2006. na 25 posto neto uvoza iz prethodne godine. Uredba obvezuje uvoznike da sami skrbe o propisanim zalihama, a mogli bi ih dr`ati sami ili to ugovoriti sa skladi{tarima (pravim osobama sa sjedi{tem u Hrvatskoj i sa dozvolom za obavljanje energetske djelatnosti). Ministar gospodarstva Ljubo Jur~i} je objasnio da se Uredbom otklanjaju mogu}i poreme}aji u opskrbi naftom i naftnim derivatima, te da se pitanje tih zaliha sada regulira sukladno direktivama EU i standardima me|unarodne agencije za energiju. MESI] I RA^AN POTPISALI ZAHTJEV ZA ^LANSTVO RH U EU Hrvatski predsjednik Stjepan Mesi} i premijer Ivica Ra~an, u nazo~nosti predsjednika Hrvatskog sabora Zlatka Tom~i}a i ~elnika parlamentarnih stranaka u Saboru, u ~etvrtak su u Banskim dvorima sve~ano potpisali zahtjev za ~lanstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji. Premijer Ra~an slu`beno }e u petak u Ateni gr~kom premijeru Constantinosu Simitisu predati hrvatski zahtjev za ~lanstvo, godinu i pol nakon {to je Hrvatska potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridru`ivanju s EU. MINISTAR CRKVENAC IZVIJESTIO VLADU O PLASMANU HRVATSKIH EUROOBVEZNICA Ministar financija Mato Crkvenac izvijestio je u ~etvrtak Vladu o uspje{nom plasmanu hrvatskih euroobveznica, u iznosu od 500 milijuna eura, pro{loga tjedna na europskim financijskim tr`i{tima. Tim su izdanjem postignuti neusporedivo bolji rezultati od ranijih, postignuta je izuzetno povoljna kamatna stopa od 4,625 posto godi{nje, rekao je. Tako|er je naglasio da su tro{kovi takvog zadu`ivanja znatno manji u odnosu na protekle godine, navode}i da bi tro{kovi servisiranja zadu`enja u istom iznosu, po na primjer uvjetima iz 1999. bili oko 100 milijuna eura ve}i. Vlada je Saboru uputila zakonski prijedlog kojim bi se ratificirao Ugovor o slobodnoj trgovini sa SRJ. Taj je ugovor potpisan 23. prosinca pro{le godine u Beogradu. MOMSP-OV SASTANAK S PODUZETNI^KIM CENTRIMA U OPATIJI Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetni{tvo (MOMSP) organizira radni sastanak s poduzetni~kim centrima i inkubatorima koji }e se odr`ati 24. i 25. velja~e u Opatiji, izvijestili su iz MOMSP-a. Jedan od ciljeva sastanka je informirati poduzetnike u lokalnim sredinama o mogu}nostima koje im se pru`aju kroz programe Ministarstva i aktivnosti poduzetni~kih centara i inkubatora, preko kojih se realiziraju poticajne mjere MOMSP-a. Na sastanku }e biti rije~i i o projektu osnivanja info-centara za poduzetni{tvo kao jedinstvenog "call centra" za a`urno informiranje poduzetnika. Info centri, kako se predvi|a, otvorit }e se u svim `upanijama i povezati se s poduzetni~kim centrima i drugim institucijama. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI U SIJE^NJU U HRVATSKOJ 367,1 TISU]A NEZAPOSLENIH Krajem sije~nja u Hrvatskom zavodu za zapo{ljavanje bilo je evidentirano 367.118 nezaposlenih, {to je za 956 osoba ili 0,3 posto vi{e nego u mjesecu prije, a za 44 tisu}e osoba ili 10,7 posto manje nego u sije~nju 2002. godine. Tijekom sije~nja HZZ-u je prijavljeno ukupno 9,4 tisu}a slobodnih radnih mjesta, {to je ~ak 42,8 posto manje nego u istom mjesecu pro{le godine. Ovakav je pad, poja{njavaju iz Zavoda, rezultat izmjena zakonskih odredbi po kojima poslodavci nemaju vi{e zakonsku obvezu prijavljivanja potreba za radnicima, te se taj trend mo`e i dalje o~ekivati. INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA U SIJE^NJU PORASLA 0,9 POSTO Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u sije~nju ove godine bila je ve}a za 0,9 posto nego u istom mjesecu 2002. U usporedbi pak s prosje~nom mjese~nom proizvodnjom u 2002. industrijska je proizvodnja u prvom ovogodi{njem mjesecu manja za 9,9 posto, objavio je Dr`avni zavod za statistiku. U 2002. godini industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj zabilje`ila rast za 5,4 posto u odnosu na godinu prije. REKORDNI PROMET U TRGOVINI NA MALO Ukupan promet u trgovini na malo u Hrvatskoj je u 2002. godini ostvario realni porast od 12,5 posto, {to je najve}i rast od 1997. godine. Tako zna~ajnom godi{njem rastu, po ocjenama analiti~ara Hrvatske gospodarske komore, pridonijela je daljnja liberalizacija vanjske trgovine i pove}anje konkurencije na doma}em tr`i{tu (veliki trgova~ki lanci), reduciranje kupovina doma}eg stanovni{tva u inozemstvu, smanjivanje 'sive' ekonomije te pove}anje raspolo`ivog dohotka stanovni{tva kroz vrlo visoko zadu`ivanje kod poslovnih banaka. Stanovni{tvo se tijekom jedanaest mjeseci pro{le godine zadu`ilo kod poslovnih banaka za rekordnih 11,9 milijardi kuna, {to je porast za 39,5 posto u odnosu na kraj 2001. godine. DEFICIT TEKU]EG RA^UNA PLATNE BILANCE 588 MILIJUNA USD Po privremenim podacima HNB-a, u prvih devet mjeseci pro{le godine deficit na teku}em ra~unu iznosio je 588,5 milijuna ameri~kih dolara, a prati ga pozitivan efekt kapitalnih i financijskih transakcija i porast me|unarodnih pri~uva sredi{nje banke. Zabilje`eni deficit na ra~unu teku}ih transakcija u prvih devet mjeseci 2002., u iznosu od 588,5 milijuna dolara, za 135,2 posto je ve}i nego u istom razdoblju 2001. kada je iznosio 250,2 milijuna dolara. U tome je razdoblju deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom iznosio 3,8 milijardi dolara, {to je 23,4 posto ve}i iznos nego u istom razdoblju godine prije. Istodobno je ostvareni suficit usluga bio 8,9 posto ve}i, dosegnuv{i 2,86 milijardi dolara. Time je i pokrivenost robnog deficita suficitom usluga u prvih devet lanjskih mjeseci pala na 75,1 posto, sa 85,1 posto u istom razdoblju 2001. odnosno sa 91,7 posto iz istog vremena 2000. BROJ INSOLVENTNIH PRAVNIH OSOBA IZNAD 27 TISU]A Ukupni iznos dospjelih prijavljenih naloga za pla}anje u Hrvatskoj je u studenome pro{le godine iznosio 14,55 milijardi kuna, a blokirane je `iro ra~une imalo 27.353 pravnih osoba sa ukupno 48.821 zaposlenim. Od toga je 86,8 posto blokiranih pravnih osoba sa 91,5 posto nepodmirenih naloga u blokadi du`e od godinu dana. Ukupno smanjenje dospjelih nepodmirenih naloga u prvih jedanaest mjeseci 2002. godine iznosi 2,8 milijardi kuna, koliko je ostvareno i u cijeloj 2001., podaci su FINA-e koje prenosi najnovija "Gospodarska kretanja" Hrvatske gospodarske komore. Broj blokiranih pravnih osoba u jedanaest mjeseci pro{le godine smanjen je za 6,5 tisu}a, dok se u 2001. pove}ao za 1,1 tisu}u. HRVATSKIM GRA\ANIMA SVE PRIVLA^NIJI MOBILNI RAZGOVORI Hrvatski gra|ani su u 2002. na razgovore mobilnim telefonima 'potro{ili' gotovo 1,5 milijardi minuta, {to je za ~ak 38,1 posto vi{e nego 2001, {to govori o sve ve}oj popularnosti i prihva}enosti mobilne komunikacije. Od toga se vi{e od 95 posto odnosi na unutarnji promet, pa su tako na doma}e razgovore hrvatski gra|ani utro{ili lani 1,43 milijarde minuta ili 38,1 posto vi{e, a na one s inozemstvom 65 milijuna minuta ili 38,3 posto vi{e nego 2001, objavio je Dr`avni zavod za statistiku. U zadnjem tromjese~ju 2002. na razgovore u pokretnoj mre`i utro{eno je 351 milijun minuta ili 10 posto vi{e nego u istom razdoblju 2001, od ~ega je samo 23 milijuna minuta otpalo na me|unarodni promet ali je to pove}anje od ~ak 91,7 posto vi{e. U telekomunikacijskim uslugama i dalje dominira fiksna telefonija u kojoj je utro{eno {est puta vi{e minuta nego u mobilnoj. U fiksnoj (nepokretnoj) telefonskoj mre`i u 2002. utro{eno je preko devet milijardi minuta ili 6,2 posto vi{e nego 2001, a u zadnjem tromjese~ju 2002. godine 2,4 milijardi minuta ili 12,4 posto vi{e nego u istom razdoblju lani. Prema podacima objavljenim u listopadu, u Hrvatskoj je ukupno bilo 2,1 milijuna mobilnih i 1,75 milijuna fiksnih priklju~aka. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE PO^EO S RADOM NOVI INVESTICIJSKI FOND - ORBISFOND Tvrtka KD Investments izvijestila je u ~etvrtak da je s radom po~eo novi otvoreni investicijski fond -OrbisFond - u sklopu njihove grupe. Rije~ je o umjereno konzervativnom fondu, koji }e prvenstveno ulagati u dr`avne i komunalne obveznice (goverment and municipal bonds), blagajni~ke i trezorske zapise (treasury bills) te druge vrijednosne papire. Rije~ je o drugom fondu u sklopu KD Investmentsa, koji ve} upravlja otvorenim dioni~kim fondom Victoria. Uz pomo} vi{egodi{njeg iskustva stru~njaka koji uspje{no vode fondove u Europi postignuti su izvanredni rezultati, jer smo kombinirali ulaganja na razli~itim tr`i{tima, izjavio je Ivan Rajnpreht, predsjednik Uprave KD Investments Zagreb. 4. TVRTKE INA ZAINTERESIRANA ZA KONCESIJU U NAMIBIJI ^elnici hrvatske naftne kompanije Ine za vrijeme boravka u Namibiji razgovarali su s du`nosnicima te afri~ke dr`ave o mogu}nostima Inina ulaganja u istra`ivanje i proizvodnju nafte, odnosno o mogu}nostima dobivanja koncesije za istra`ivanje i proizvodnju nafte i plina s jednog od tamo{njih naftnih polja, priop}eno je u utorak iz Ine. Predsjednik Uprave Ine Tomislav Dragi~evi} s ~elnicima Naftaplina i Crosca u Namibiji je boravio pro{li tjedan, a tom prigodom razgovarali su s ~elnicima namibijske Vlade, parlamenta, kao i dr`avnim du`nosnicima za gospodarstvo, rudarstvo i energetiku, financije, te predstavnicima energetske tvrtke Namcora. Razgovaralo se o razvoju naftnog i plinskog poslovanja, razradi le`i{ta, te razmjeni tehni~kih i profesionalnih iskustava u poslovanju naftom i prirodnim plinom s naglaskom na izgledima i mogu}nostima Ine za dobivanje koncesije za istra`ivanje i proizvodnju nafte i plina s jednog od tamo{njih naftnih polja. INA u idu}ih pet godina namjerava ulo`iti vi{e od milijardu dolara u istra`ivanje i proizvodnju nafte i plina, napose u inozemstvu. INA POTVRDILA INTERES ZA KUPNJU AVANTI GRUPE Hrvatska naftna kompanija INA pregovara i zainteresirana je za kupnju austrijske Avanti grupe i njenih 189 benzinskih postaja, ali jo{ je prerano davati bilo kakve, a ponajmanje kona~ne zaklju~ke oko tog projekta, priop}eno je u ponedjeljak iz Ine. "Istina je da su pregovori u tijeku, da je INA zainteresirana za takav projekt, te da njezini stru~njaci analiziraju bitne podatke o samoj tvrtki i opravdanosti Inina ulaska u realizaciju toga posla. Me|utim, s obzirom da je potrebno obaviti jo{ pregovora i analiza, prerano je davati bilo kakve, a ponajmanje kona~ne zaklju~ke, {to }e uslijediti tek kad se donesu kona~ne ocjene i potvrdi opravdanost projekta, o ~emu }e INA na vrijeme izvijestiti javnost", navodi se u priop}enju kojim su iz Ine reagirali ~lanak objavljen u jednim dnevnim novinama. Vijest da su zavr{ili tajni pregovori Ine o kupovini austrijske Avanti grupe za prodaju naftnih derivata objavio je "Jutarnji list". U ~lanku pod nazivom "INA kupuje lanac od 189 benzinskih crpki u Europskoj uniji" navodi se da su zavr{ili tajni pregovori izme|u Ine i austrijske Avanti grupe o kupnji njenih 189 benzinskih postaja, i to 109 u Austriji, 42 u Ma|arskoj, 11 u ^e{koj, 20 u Slova~koj, {est u Rumunjskoj i jedne u Bugarskoj. U tekstu se navodi da za sada jo{ nije utvr|ena kona~na cijena koju bi INA trebala platiti za 189 crpki, no da je neslu`beno rije~ o oko 50 milijuna eura, te preuzimanju 90 milijuna eura dugovanja austrijske tvrtke. NEKOREKTNE I NEPRIHVATLJIVE AKTIVNOSTI INE OKO KUPNJE DRUGE TVRTKE Ministarstvo gospodarstva ocijenilo je "apsolutno nekorektnim i neprihvatljivim" bilo kakve poslovne aktivnosti hrvatske naftne kompanije Ina oko spajanja i preuzimanja, promjene vlasni{tva ili kupnje udjela u drugim tvrtkama, u vrijeme postupka njene privatizacije. U Ministarstvu gospodarstva smatraju kako je u trenutku kada je u tijeku postupak prodaje 25 posto dionica Ine, apsolutno nekorektno i neprihvatljivo sve ono {to mijenja dugoro~nu strategiju hrvatske naftne kompanije u odnosu na onu predstavljenu potencijalnim strate{kim partnerima. Pritom napominju da su prema svjetskim obi~ajima i poslovnoj etici nedopustive bilo kakve poslovne aktivnosti kada je neka tvrtka ili njezin dio predmet prodaje. DIREKTOR SISA^KE RAFINERIJE POZDRAVIO ODLUKU O OBVEZNIM NAFTNIM ZALIHAMA Direktor INA-Rafinerije nafte u Sisku Boris ^avrak "pozdravio je Vladinu Odluku o obveznim zalihama nafte i naftnih derivata kojom se uvoznicima nafte i ostalih naftnih proizvoda name}u ista pravila kao i Ini u izvozu". Na tribini sisa~kog Dru{tva ekonomista, ra~unovo|a i financijskih djelatnika u @upanijskoj komori u Sisku ^avrak je u ~etvrtak Vladinu odluku nazvao "opravdanom i nu`nom". Naveo je da je "do sada svatko mogao u Hrvatsku uvesti {to god je htio od naftnih derivata bez ikakvih ograni~enja i za{tite doma}e rafinerijske prerade i proizvodnje". "Ako je sisa~ka Rafinerija htjela izvesti, primjerice, u Mad`arsku, morala je polo`iti novac ili tromjese~ne zalihe", dodao je. Naglasio je da }e se tom odlukom uvesti red na tr`i{tu onoliko koliko }e dr`ava biti sposobna nadzirati njezinu provedbu". AGROKOR POSTAO VLASNIKOM BEOGRADSKOG FRIKOMA Hrvatski Koncern Agrokor postao je u srijedu vlasnikom ve}inskog paketa od 55,49 posto dionica beogradske tvrtke Frikom, najve}eg proizvo|a~a sladoleda i smrznute hrane u Srbiji, izvijestili su iz Koncerna. Ugovor su u Beogradu potpisali predsjednik uprave Agrokora Ivica Todori}, direktor srpske Agencije za privatizaciju Mirko Cvetkovi} i direktor Frikoma Du{an Pavlovi}. Kupoprodajna cijena za 55,49 posto dionica Frikoma iznosi 11 milijuna ameri~kih dolara. Ve} u prvoj godini Agrokor }e ulo`iti 17,5 milijuna dolara u nove investicije. U socijalni program namijenjen zaposlenima Agrokor }e u skladu sa svojim strate{kim opredjeljenjem ulo`iti i dodatnih 18,5 milijuna dolara, istaknuli su u Agrokoru. Frikom ve} zauzima oko 50 posto tr`i{ta Srbije te je u zna~ajnoj mjeri prisutan u Makedoniji. Svoju novu poziciju Agrokor }e, kako su pojasnili, koristiti za {irenje na ostala tr`i{ta u regiji te tr`i{te Rusije, s kojom Srbija ima uspostavljen povla{teni re`im uvoza za velik broj proizvoda. Agrokor, ulaskom na tr`i{te Bosne i Hercegovine, a sada i Srbije i Makedonije, ostvaruje jedan od svojih strate{kih ciljeva - {irenje na regionalnim tr`i{tima. Kupnjom Frikoma koncern Agrokor, istaknuli su, postao je jedna od najve}ih kompanija za proizvodnju sladoleda i smrznute hrane u Europi, a Ledo i Frikom regionalni lideri. ZAGREBA^KA GISDATA NA 3. GSM KONGRESU U CANNU U sklopu 3. svjetskog kongresa telekom industrije, koji se odr`ava u Cannesu, u ~etvrtak je svoje mogu}nosti predstavila i jedina hrvatska tvrtka-izlaga~, zagreba~ka Gisdata, koja uz digitalne karte, izra|uje i geoinformati~ka rje{enja za mobilnu telefoniju, posebno lokacijske karte. Direktor Gisdate Boran Lon~ari} nastup u Cannesu ocijenio je vrlo produktivnim, najavljuju}i {irenje poslovanja tvrtke na regiju srednje i jugoisto~ne Europe. Glavna tema kongresa je razvoj i primjena tre}e generacije mobilne telefonije i integriranje interneta, videa, s ubrzanjem prijenosa podataka. Kao posjetitelji kongresa, u Cannesu su i predstavnici hrvatskih tvrtki - VIPNeta, HT-a, Siemensa, Sony Erisccona. ZA LIBERALIZACIJU TR@I[TA POTREBAN NATJE^AJ ZA FIKSNU TELEFONIJU Za dalji razvoj hrvatskog telekomunikacijskog tr`i{ta u 2003. potrebno je {to prije objaviti natje~aj za fiksnu telefoniju ~ime bi se, unato~ najavljenoj cijeni za tu koncesiju od 40 milijuna kuna, u Hrvatskoj stvorili pravi uvjeti za liberalizaciju tr`i{ta. Izjavio je to predsjednik Uprave "mobilkom austria" Boris Nem{i} u sklopu svjetskog kongresa operatera mobilne telefonije 3GSM koji se do 21. velja~e odr`ava u Cannesu. Naglasio je i da je tvrtka VIPnet, u ve}inskom vlasni{tvu "mobilkom austrie", spremna natjecati se za tu koncesiju, kao i za koncesiju UMTS-a - za tre}u generaciju mobilne telefonije u Hrvatskoj. Nem{i} je dodao da bi za Hrvatsku bilo jako dobro da se i taj natje~aj objavi u ovoj godini, budu}i se sli~ni najavljuju u mnogim europskim zemljama. Najavljenu cijenu za UMTS koncesiju u Hrvatskoj, od 132 milijuna kuna, Nem{i} je ocijenio realnom, za razliku od cijene za koncesiju za fiksnu mre`u koju dr`i preskupom. Uvo|enje novog operatera fiksne telefonije u Hrvatskoj }e, po ocjeni Nem{i}a, dovesti i do ve}e internetizacije kao i do sni`enja cijena usluga. HEP ]E DO\E LI DO [TRAJKA OSIGURATI REDOVITU ISPORUKU STRUJE Hrvatska elektroprivreda (HEP) i dalje o~ekuje da ne}e do}i do {trajka, koji je manjinski sindikat "Tehnos" najavio za 4. o`ujka, no ako do {trajka ipak do|e HEP isti~e da }e osigurati redovitu isporuku elektri~ne energije. HEP najavljuje u priop}enju da }e, bude li potrebno provesti odgovaraju}u preraspodjelu zadu`enja i zaposlenika kao i sve druge aktivnosti za osiguranje redovite opskrbe potro{a~a. Ujedno ponavlja da neosporava pravo na {trajk ali da se pritom ne smije ugroziti opskrba potro{a~a. "Tehnos", koji od oko 15 tisu}a zaposlenih okuplja 1.700 radnika, u srijedu je odbio sudjelovati u postupku mirenja jer ga Gospodarsko-socijalno vije}e nije organiziralo u zakonskom roku, rekao je Hini predsjednik sindikata Miljenko Prugove~ki. Sindikat tra`i od Uprave vrednovanje i tipizaciju radnih mjesta te okona~anje pregovora o pla}ama za te`e radne uvjete ili }e 4. o`ujka organizirati {trajk do ispunjenja zahtjeva. REKORDNA PRODAJA NA DOMA]EM TR@I[TU OSOBNIH RA^UNALA Hrvatska podru`nica IDC-a, vode}e globalne analiti~ke ku}e za informati~ko-tehnolo{ku (IT) industriju, izvijestila je u utorak da je pro{le godine u Hrvatskoj isporu~eno 145.611 osobnih ra~unala, ~ime je za 17,2 posto prema{ena dosada{nja rekordna prodaja ostvarena u 2001, dok je u odnosu na 2000. zabilje`en rast ve}i od 52 posto. Rezultati istra`ivanja IDC-a Hrvatska pokazuju da je tom rastu najvi{e pogodovao rezultat Hewlet Packarda koji je isporu~io najvi{e "brand" ra~unala, te doma}eg sastavlja~a (asemblera) HG Spot-a koji je u pro{loj godini imao najvi{e isporu~enih konfiguracija stolnih (desktop) ra~unala. Najvi{e je osobnih ra~unala, 28.005 prodao Hewlet Packard i ta je tvrtka na hrvatskom tr`i{tu vode}a u prodaji prijenosnika i poslu`itelja, a druga u stolnim ra~unalima. U toj je kategoriji prvi doma}i sastavlja~ HG Spot s 17.313 ra~unala. Lokalni sastavlja~i ostvarili su 64,5 posto ukupne prodaje, a strani 35,5 posto. Analiti~ar IDC-a Hrvatska Kre{imir Ali} ustvrdio je da je rastu tog segmenta IT industrije pogodovao rast BDP-a, porast investicija u kapital i osobne potro{nje, kao i porast kredita od 20 posto pravnim i ~ak 40 fizi~kim osobama. Ukupna ulaganja dr`ave u taj segment u 2002. bila su za 300 posto ve}a, a uvoz IT opreme u prvoj polovici 2002. godine bio je 15 posto ve}i nego u 2001. IBM HRVATSKA PRVI GOLD PARTNER CISCO SYSTEMSA U RH IBM Hrvatska postala je prvi gold partner Cisco Systemsa u na{oj zemlji, ~ime }e mo}i pru`iti najvi{u razinu informati~ke podr{ke svojim korisnicima, objavljeno je u ponedjeljak na zajedni~koj konferenciji za novinare hrvatskih podru`nica informati~kih divova IBM-a i Cisca. Direktor globalnih usluga IBM Hrvatske Igor Dropuli} ustvrdio je da je IBM najve}i svjetski integrator najboljih softverskih rje{enja i tehnologija s preko 200 tisu}a iskusnih konzultanata za elektroni~ko poslovanje diljem svijeta. Naveo je da IBM Hrvatska ima 12 mre`nih specijalista za Cisco tehnologije, od kojih su samo dvojica stranih. IBM Hrvatska ispunio je kriterije za podru~ja upravljanja mre`om, virtualne privatne mre`e i mre`na sigurnost, be`i~ne komunikacije i pristup mre`i preko birane linije. POTICAT ]E SE SVAKA TRGOVINA KOJA POTI^E DOMA]U PROIZVODNJU Ministarstvo gospodarstva ocjenjuje da dolazak inozemnih trgova~kih lanaca pove}ava konkurenciju na doma}em tr`i{tu i efikasnost trgovine, te isti~e kako }e poticati svaku trgova~ku ku}u koja poti~e doma}u proizvodnju, bez obzira radi li se o trgovini u doma}em ili stranom vlasni{tvu. Iz Ministarstva gospodarstva napominju kako stalno prate i analiziraju stanje u doma}oj trgovini te predla`u mjere kako bi se oja~ala njezina konkurentnost na ovako liberaliziranom tr`i{tu u vrijeme globalizacije. Pritom navode svoje procjene da dolazak inozemnih trgova~kih lanaca pove}ava konkurenciju na doma}em tr`i{tu i efikasnost trgovine kao gospodarske djelatnosti, a sve to u kona~nici donosi korist potro{a~ima, kroz ve}i izbor roba i smanjenje cijena te pridonosi rastu gospodarstva. Po podacima Ministarstva gospodarstva, udio trgovine u bruto doma}em proizvodu iznosi deset posto. Broj prodavaonica u distributivnoj trgovini u usporedbi prvih devet mjeseci pro{le godine s istim razdobljem godine ranije pove}an je za oko 12 posto. Od toga kod pravnih osoba za oko dva posto, a kod obrtnika za 25,5 posto. Broj zaposlenih u distributivnoj trgovini pove}an je u istom razdoblju za 14,3 posto, od ~ega kod pravnih osoba za 10,2 posto, a kod obrtnika za 32,3 posto. Promet u trgovini pove}an je u pro{loj godini u odnosu na godinu ranije za 13,2 posto, {to realno iznosi 12,5 posto. U Ministarstvu ocjenjuju da je dolazak stranih trgova~kih lanaca utjecao na demonopolizaciju doma}eg tr`i{ta. UGOVOR PODRAVKE I ZAGREBA^KOG EKONOMSKOG FAKULTETA Prehrambena industrija Podravka i Ekonomski fakultet u Zagrebu potpisali su u ponedjeljak ugovor o osnivanju Podravkine menad`erske akademije (Pomak), s ciljem razvoja menad`erskih znanja i vje{tina Podravkinih zaposlenika potrebnih za uspje{nije ostvarivanje poslovnih ciljeva te kompanije. Ugovor su potpisali predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac i dekan Ekonomskog fakulteta Ivan Lovrinovi}. "Podravka u svojoj strategiji definirala znanje i ljude kao izvore konkurentske prednosti. To ujedno zna~i da su ulaganje u ljude i nova znanja osnovne investicije u budu}nost", kazao je Marinac. Lovrinovi} je pozvao i ostale tvrtke da se uklju~e u takve programe, jer bez toga se ne mo`e o~ekivati prosperitet hrvatskog gospodarstva. Program }e zapo~eti po~etkom o`ujka, trajat }e do kraja listopada, a sastojat }e se od dva osnovna modula FBA (Fundamentals of Business Administration) i LIDER. FBA modul pokrivat }e "tvrda" menad`erska znanja i sastojat }e se od vi{e podmodula: op}i menad`ment, upravlja~ko ra~unovodstvo i financijski menad`ment, strate{ki i globalni menad`ment. Drugi osnovni modul LIDER sastavljen je s ciljem razvoja "soft" menad`erskih znanja i vje{tina poput leadershipa, motivacije i nagra|ivanja, komunikacija, organizacijskih sposobnosti itd. PODRAVKA PRODALA HOTEL "PODRAVINA" TVRTKI "DEM TRADE" Koprivni~ka prehrambena industrija Podravka prodala je koprivni~koj tvrtki "Dem Trade" hotel "Podravina", a ugovor o tome potpisali su u utorak ~lan Uprave Podravke Davor Cima{ i vlasnik tvrtke "Dem Trade" d.o.o. Boris Dvorski. Iako u Podravkinu priop}enju nije objavljena cijena kupoprodaje, prilikom objavljivanja natje~aja bilo je istaknuto da je ukupna cijena Hotela s kotlovnicom, opremom, ure|ajima i inventarom 12 milijuna kuna. Prodajom hotela nastavlja se, u skladu sa strategijom te kompanije, Podravkino fokusiranje na prehrambeni i farmaceutski dio poslovanja, {to je i osnova za dono{enje odluke o prodaji pojedinih dijelova Podravke. 5. ME\UNARODNA SURADNJA U LJUBLJANI PREDSTAVLJENA HRVATSKA APLIKACIJA ZA EU Ministar za europske integracije Neven Mimica predstavio je u utorak nave~er u Centru Europa u Ljubljani plan hrvatske vlade za podno{enje aplikacije za punopravno ~lanstvo Hrvatske u Europskoj uniji. Mimica je istaknuo da podno{enje molbe za ~lanstvo 21. ovog mjeseca u Ateni predstavlja korak za koji Hrvatska ima dosta argumenata, a pozitivno }e djelovati i na proces stabilizacije i pridru`ivanja zemalja jugoisto~ne Europe. Po optimisti~koj viziji i scenariju na koji ra~una hrvatska vlada, pregovori Hrvatske i Europske unije o u~lanjenju Hrvatske u EU mogli bi po~eti potkraj 2004. godine, a Hrvatska bi za integraciju u EU bila spremna do kraja 2006. godine, rekao je Mimica govore}i ve}em broju stranih diplomata akreditiranih u Ljubljani, te doma}ih i stranih novinara. Mimica je naglasio da u Hrvatskoj postoji veliki optimizam u pogledu mogu}nosti da Hrvatska sustigne zemlje koje su uklju~ene u proces pro{irivanja Europske unije u drugom krugu (Bugarska i Rumunjska). DAROVNICA SVJETSKE BANKE ZA PROJEKT OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE Svjetska banka darovnicom u iznosu od 350.000 dolara financirat }e projekt obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj, a ugovor o toj darovnici u srijedu su potpisali voditeljica Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj Indira Konjhod`i} i ministar financija Mato Crkvenac. Cilj je te darovnice istra`ivanje mogu}nosti razvoja i priprema projekata obnovljivih izvora energije. Svjetska banka smatra da Hrvatska u projektima iskori{tavanja obnovljivih izvora energije, posebice biomase i vjetra, ima velike potencijale, istaknula je Konjhod`i}. Ministar Crkvenac istaknuo je da je Hrvatska 1997. pokrenula aktivnosti vezane za obnovljive izvore energije, posebice iskori{tavanja biomase, sun~eve i energije vjetra. Konjhod`i} i Crkvenac isti~u da je rije~ o projektima u kojima bi svoj interes mogli na}i i privatni poduzetnici. Inicijativa kao ova daje mogu}nost poticanja lokalne industrije, zapo{ljavanje lokalnog stanovni{tva, poticanje privatnog sektora ~ak i u podru~ju kao {to je energetika, kazao je Crkvenac. Naglasio je da je, uz investicije dr`ave u infrastrukturu, Vladina glavna zada}a u ovoj godini poticanje investicija i razvoj realnog sektora, uklju~uju}i privatne investicije i povezanost s inozemnim partnerima. Darovnica za projekt obnovljivih izvora dvadeset i deveta je darovnica Svjetske banke Hrvatskoj. PREZENTACIJA HRVATSKO-AUSTRIJSKE TRGOVINSKE KOMORE Unapre|enje i daljnje razvijanje gospodarskih odnosa izme|u hrvatskih i austrijskih tvrtki kao i suradnja s gospodarskim i drugim institucijama u obje zemlje, glavni je cilj Hrvatsko- austrijske trgovinske komore, istaknuto je u srijedu na prezentaciji odr`anoj u Hrvatskoj obrtni~koj komori (HOK). Hrvatsko-austrijske trgovinske komore osnovana je u svibnju pro{le godine sa sjedi{tem u Gracu, a okuplja oko 100 austrijskih i hrvatskih poduze}a i institucija. Predsjednik HOK-a Stjepan [afran naglasio je kako je Komora {ansa za razvoj hrvatskog obrtni{tva, malog i srednjeg poduzetni{tva, za jo{ bolje povezivanje hrvatskog i austrijskog gospodarstva te mogu}nost zajedni~kog izlaska na tre}a tr`i{ta. U posljednje tri godine, dodao je [afran, do{lo je do osjetnog razvoja hrvatskog obrtni{tva pa je tako zaposleno 35 tisu}a novih radnika i to prvenstveno u proizvodnim pogonima. Hrvatskom obrtni{tvu i malom i srednjem poduzetni{tvu potrebni su novi razvojni programi, nova tr`i{ta i nove tehnologije, a upravo je Hrvatsko-austrijska trgovinska komora {ansa za stvaranje takvih programa te mjesto za edukaciju hrvatskih obrtnika i poduzetnika, istaknuo je [afran. 6. SINDIKATI SINDIKAT METALACA PROZIVA VLADU ZBOG TE[KO]A U @ELJEZARI Sindikat metalaca Hrvatske prozvao je u srijedu Vladu {to se splitskoj @eljezeri ne uklju~uje struja, tvrde}i kako je to politi~ka odluka. Regionalni povjerenik SMH za Dalmaciju Vedran Dragi~evi} rekao je kako se radnicima @eljezare upravo ispla}uju tri od {est minimalnih pla}a za kolovoz, rujan i listopad. Do 15. o`ujka trebala bi se dogovoriti isplata preostalih pla}a i razlika. "No te{ko}e time nisu uklonjene jer je tvornica ve} 11. dan u mraku. Dug za struju popeo se na 7,5 milijuna kuna, a @eljezara nije uspjela platiti ni ratu od dva milijuna kuna {to je HEP-ov uvjet da pusti struju", upozorio je. "Ako je Vlada odlu~ila da HEP ne pu{ta struju du`nicima, onda je u redu da ista ta dr`ava, koja je i vlasnik HEP-a, rije{i pitanje @eljezare, t.j. da se sastane Vlada, HEP i Uprava", rekao je i dodao: "Vlada je u @eljezaru ulo`ila 50 milijuna maraka i ne mo`e biti ravnodu{na na ono {to se s njom doga|a." SINDIKAT OPERATIVNIH RADNIKA HEP-A NAJAVLJUJE [TRAJK Nezavisni strukovni sindikat operativnih radnika Hrvatske elektroprivrede (HEP) "Tehnos" najavio je za 4. o`ujka {trajk u proizvodnji, prijenosu i distribuciji elektri~ne energije, koji bi doveo do redukcije struje i iskap~anja potro{a~a, prvenstveno ku}anstava. Predsjednik Tehnosa Miljenko Prugove~ki rekao je da {trajk nije najavljen da bi se tra`ilo pove}anje pla}a ve} isklju~ivo zbog toga {to cijena rada tj. odredbe o tipizaciji i vrednovanju radnih mjesta nisu uklju~eni u kolektivni ugovor, pa poslodavcu ostaje mogu}nost samovoljnog utvr|ivanja pla}a. [trajk je najavljen i zbog odbijanja Uprave HEP-a da pregovara o pla}i za rad u te{kim i za zdravlje opasnim uvjetima, re~eno je na konferenciji za novinare. Ako do 4. o`ujka Uprava HEP-a ne pokrene pregovore s Tehnosom ~lanovi sindikata, koji ve}inom rade kao tehni~ko i operativno osoblje zapo~et }e toga dana u 6 sati ujutro {trajk do ispunjenja zahtjeva. LINI] I SINDIKAT HRVATSKIH @ELJEZNI^ARA BEZ DOGOVORA Potpredsjednik Vlade RH Slavko Lini} u utorak je razgovarao s predstavnicima Sindikata hrvatskih `eljezni~ara (SH@), ali bez dogovora o pove}anju cijene rada budu}i da je, kako napominje Lini}, kolektivni ugovor potpisan, a prihvatili su ga sindikati koji imaju 80 posto ~lanstva od ukupno 13.000 radnika H@-a. SH@ je ispred zgrade hrvatske Vlade organizirao polusatni prosvjed na kojem se okupilo 300 sindikalnih zastupnika tra`e}i pove}anje cijene sata rada za 20 posto te pove}anje stimulacije i vrednovanje ote`anih uvjeta rada. Pla}e su od 1999. u H@-u porasle 34,6 posto {to je najvi{e od svih trgova~kih dru{tava u dr`avnom vlasni{tvu, rekao je Lini} dodaju}i da je to na razini hrvatskog prosjeka. Predsjednik SH@ Ivan Forga~ ocijenio je da su sada{nji odnosi pla}a nepo{teni jer su na nekim radnim mjestima pla}e pove}ane 30 posto, a na drugim samo tri posto. Lini} je ustvrdio da }e se sada{nja situacija rije{iti strukturnim promjenama, odvajanjem neosnovne djelatnosti i strukturiranjem `eljeznice na tri osnovne djelatnosti: putni~ki promet, teretni promet i infrastrukturu. KAKO SPASITI 10.000 RADNIH MJESTA U HRVATSKOJ TEKSTILNOJ INDUSTRIJI? Samo tijekom pro{le godine u hrvatskoj tekstilnoj industriji ostalo je bez posla 3.500 radnika, a ukoliko se ni{ta ne poduzme procijene govore da }e za nekoliko godina bez posla u toj djelatnosti ostati jo{ 10.000 ljudi. Upozoreno je to na sastanku u Vara`dinu na kojem je predstavljen sindikalni projekt unapre|ivanja konkurentnosti hrvatskih tekstilaca. Hrvatskoj tekstilnoj industriji potrebna je modernizacija, te organiziran nastup na tr`i{tu zapadne Europe kako bi njen udio u hrvatskom izvozu bio ve}i od sada{njih 16 posto. Tu treba misliti i na tr`i{ta dr`ava biv{e Jugoslavije, posebno u situaciji kad je Varteks, kao hrvatski lider u tekstilnoj industriji, dobio natrag poslovne prostora u Srbiji. U Varteksu razmi{ljaju o okupljanju svih hrvatskih tekstilaca, koji bi kroz Varteksovu distributivnu mre`u iza{li na tr`i{te zemalja biv{e Jugoslavije. To je rekao predsjednik Uprave Varteksa Miljenko Vida~ek, uo~i sastanka koji je uprili~io Sindikat tekstila, obu}e, ko`e i gume Hrvatske na kojem je prezentiran sindikalni dugoro~ni Projekt unapre|ivanja konkurentnosti hrvatskih tekstilaca. U ve}ini dr`ava tekstilna industrija je podupirana nizom dr`avnih mjera upravo zbog velikog broja zaposlenih i njene uloge u socijalnoj stabilnosti dr`ave. Hrvatska se ne smije olako odre}i izvozno orijentirane djelatnosti koja uz to zapo{ljava velik broj ljudi, ve} Vlada mora kona~no saslu{ati zahtjeve tekstilaca za modernizacijom i ulaganjem u vlastite robne marke, re~eno je na sastanku. 7. UDRUGE DODIJELJENE NAGRADE HGK "ZLATNA KUNA" Prema izboru Hrvatske gospodarske komore (HGK), najbolja je banka u pro{loj godini u Hrvatskoj bila Raiffeisenbank Austria d.d., najbolji osiguravatelj Croatia osiguranje, dok su me|u tvrtkama za najbolje izabrane Ericsson Nikola Tesla kao velika (sa vi{e od 250 zaposlenika), M SAN Grupa iz Zagreba kao srednja, a zagreba~ki Mobis Electronic d.o.o kao najbolja mala tvrtka. U svakoj je kategoriji bilo pet nominiranih, a najboljima su u srijedu na sve~anoj Skup{tini HGK, dodijeljene tradicionalne nagrade "Zlatna kuna" za 2002. godinu, kojima Komora nagra|uje izvrsnost poslovanja u pro{loj godini na temelju brojnih pokazatelja. Sve~anoj skup{tini HGK-a nazo~an je bio i predsjednik hrvatske Vlade Ivica Ra~an koji je tom prigodom istaknuo kako Vlada ~vrsto stoji iza ekspanzije na{ih tvrtki, budu}i joj nije cilj da hrvatsko gospodarstvo samo opstane u nemilosrdnom okru`enju otvorenoga tr`i{ta, nego da bude motor i vode}i gospodarski subjekt u regiji. HOK I DALJE TRA@I ZA POJEDINE OBRTE PAU[ALNO OPOREZIVANJE Hrvatska obrtni~ka komora (HOK) i dalje tra`i od Ministarstva financija dono{enje podzakonskog akta kojim bi se utvrdile obrtni~ke djelatnosti koje se pau{alno oporezuju, kao i visina pau{alnog dohotka. Zaklju~eno je to, izme|u ostaloga, na sjednici Upravnog odbora HOK-a odr`anoj ovog tjedna, na kojoj je ocijenjeno da se "sa sigurno{}u mo`e tvrditi da se odredba zakona koja omogu}uje pau{alno oporezivanje ne}e primjenjivati niti tre}u godinu nakon dono{enja zakona". Takav stav Ministarstva financija HOK dr`i "nemarnim". Iako se Zakon o porezu na dohodak po~eo primjenjivati od 1. sije~nja 2001. godine, Ministarstvo financija jo{ uvijek nije donijelo podzakonski akt kojim bi utvrdilo djelatnosti koje se pau{alno oporezuju i visinu pau{alnog dohotka, isti~u iz HOK-a. 8. SAJMOVI, KONFERENCIJE, SUSRETI OTVOREN 12. SAJAM SPORTA I NAUTIKE NA ZV-U Zagreba~ki sajam sporta i nautike, jedna od najve}ih sportsko- nauti~kih priredbi u Hrvatskoj i me|u vode}im sajmovima te vrste u jugoisto~noj Europi, otvoren je u srijedu na Zagreba~kom velesajmu, a na njemu }e do 23. velja~e 311 izlaga~a, od kojih 149 doma}ih, prikazati svoje proizvode me|u kojima vi{e od 100 tipova raznih plovila. PRVA IDC KONFERENCIJA O SIGURNOSTI POSLOVNIH I RA^UNALNIH SUSTAVA Hrvatsko tr`i{te ra~unalnog softvera za sigurnost u pro{loj je godini do`ivjelo rast za 44,1 posto u odnosu na 2001. i dosegnulo vrijednost od 4,42 milijuna ameri~kih dolara, dok je ukupna vrijednost tog tr`i{ta u srednjoj i isto~noj Europi lani iznosila 345 milijuna dolara. Glavni pokreta~i rasta doma}eg tr`i{ta sigurnosnog softvera bili su rast bruto doma}eg proizvoda od pet posto, kao i industrijske proizvodnje od 5,4 posto, te ve}e investicije u uvoz ra~unalne opreme od 26,8 posto. Tako|er su tome pogodovali i dr`avni projekti na podru~ju ra~unalne sigurnosti poput legalizacije softvera u dr`avnim tijelima i provo|enje akcije "Autor" od strane BSA i MUP-a, kazano je na prvoj konferenciji o toj vrsti softvera hrvatske podru`nice IDC-a, globalne tvrtke za analizu trendova i stanja u IT industriji. SUSRET INFORMATI^ARA HRVATSKE I SRBIJE I CRNE GORE Hrvatska gospodarska komora (HGK) bila je u ~etvrtak doma}in i organizator prvog poslovnog susreta gospodarstvenika sektora informati~ke tehnologije (IT) Hrvatske te Srbije i Crne Gore koji je okupio vi{e od 60 IT tvrtki iz obiju zemalja. Susret informati~ara nastavak je nastojanja HGK na povezivanju hrvatskih tvrtki s inozemnim partnerima, kao i aktivnosti pribli`avanja tr`i{ta i tvrtki iz Srbije i Crne Gore, zapo~etih 2000. godine odlaskom vi{e od 400 hrvatskih gospodarstvenika u Beograd, rekao je otvaraju}i dana{nji skup direktor Sektora za informatiku i statistiku HGK Marijan Frkovi}.