NJ 20. II. DPA: ANKARA POKUŠAVA IZMAMITI OD WASHINGTONA FINANCIJSKU POMOĆ

NJEMAČKA DPA 20. II. 2003. Milijarde dolara kao ulog u turskoj partiji pokera oko stacioniranja američkih vojnika za rat protiv Iraka "Mogu li SAD u slučaju rata protiv Iraka izbjeći ofenzivu iz smjera sjevera a time i Tursku? U kontekstu navedenog pitanja na koje stručnjaci sugeriraju odgovor 'NE-DA', Ankara tvrdoglavo igra s Washingtonom partiju pokera za nekoliko milijardi dolara vrijedan paket pomoći - novac kojim Turska želi nadoknaditi gospodarske gubitke u slučaju rata u susjednom Iraku. Doduše, Washington je spreman financijski ublažiti turske gubitke u funkciji nadoknade za stacioniranje i tranzit američkih postrojbi. No, stajališta se uvelike razilaze kada je u pitanju visina pomoći. Ankara, koja nakon iskustava iz Zaljevskog rata 1991. g. smatra da je 'opržila preste', želi ovaj puta pismeno jamstvo. 'Sve je zapelo na pitanju novca', komentirali su u četvrtak turski listovi. Amerikanci polako postaju nestrpljivi. Predstavnici američke vlade ne skrivaju da bi američki brodovi, koji čekaju u Sredozemlju nakrcani materijalom i vojnicima, mogli biti preusmjereni u Perzijski zaljev ako Turska ne donese svoju odluku u najkraćem mogućem roku. Naveden alternativni plan, kojim američka vlada želi iznuditi odluku Ankare, turski mediji nazivaju 'planom B'. Washington je dao Ankari rok od 48 sati, izvijestila je američka televizijska postaja CNN. Dok američka vlada čeka odgovor Ankare, turska vlada zastupa stajalište da je na potezu druga strana. Ne može se 'od Turske neprekidno zahtijevati nesebičnost', poručio je šef turske vladajuće stranke AKP Recep Tyyip Erdogan strateškom partneru SAD. U ulozi jokera u partiji pokera s Washingtonom Ankara koristi kartu 'parlamenta'. Sve dok turski zahtjevi ne budu ispunjeni, bit će teško uvjeriti zastupnike da trebaju odobriti stacioniranje američkih vojnika, tvrdi Ankara. Turska istodobno odbacuje prigovor da se cjenka za novac. Washington nije u tom pogledu ništa bolji, ocijenio je list Milliyet. Američka vojska ne želi plaćati porez na naftu za gorivo svojih vozila a vojnici bi pri kupovini u Turskoj trebali biti oslobođeni poreza na dodanu vrijednost, tvrdi Milliyet. Osim toga, Turska bi trebala sama snositi troškove izrade identifikacijskih kartica koje će američim vojnicima omogućiti pristup turskim vojnim objektima. ''Supersila' se cjenka s Turskom oko 10 tisuća dolara', ljuti se Milliyet. Washington i Ankara postigli su pak suglasnost oko vojnih pitanja, pišu turski mediji. Primjerice, turski vojnici, koji bi u slučaju rata trebali umarširati u sjeverni Irak radi 'očuvanja nacionalnih interesa', neće biti podvrgnuti američkom zapovjedništvu. Na sjeveru Iraka Ankara slijedi u prvom red interes sprečavanja nastanka kurdske države i potpadanja važnih naftnih polja kod Mosula i Kirkuka pod kurdsku kontrolu. U međuvremenu su prva američka vojna teretna i oklopna vozila istovarena u turskoj sredozemnoj luci Iskenderun - po službenom tumačenju u okviru modernizacije turskih uporišta i luka, koju je odobrio parlament. 'Nećemo se čuditi ako se sljedećih dana iskrca 50 tisuća Amerikanca koji bi navodno trebali osposobiti uporišta', napiosao je kolumnist Fatih Altayli u visokotiražnom turskom listu Huerriyet" a prenosi Ingo Bierschwale.