HR-VLADA-SJEDNICA-Vlada SJEDNICA VLADE SJEDNICA VLADE Hrvatska Vlada donijela je danas Uredbu o obveznim zalihama nafte i naftnih derivata prema kojoj će te zalihe biti dužni osigurati svi uvoznici nafte i naftnih derivata koji su
prošle godine ostvarili neto uvoz od najmanje 25 tona nafte i derivata. Uredba se podjednako odnosi kako na vrijeme mira tako i rata, njome se povećava sigurnost opskrbe naftom i naftnim derivatima, istaknuo je premijer Ivica Račan, reagirajući time i na pisanje nekih medija koji su, s obzirom na iračku krizu, Uredbu već nazvali ratnom uredbom. Uredbom obveznici trebaju osigurati zalihu od 25 posto neto uvoza (ukupan uvoz umanjen za izvoz) nafte i naftnih derivata iz prošle godine, ali bi tu obavezu trebali zadovoljavati postupno tako da bi pune zalihe morali osigurati početkom 2006. godine. Od 1. travnja ove godine moraju imati zalihe od 10 posto neto uvoza iz prošle godine, početkom iduće godine zalihe bi morali povećati na 15 posto, početkom 2005. na 20 posto, a početkom 2006. na 25 posto neto uvoza iz prethodne godine. Uredba obvezuje uvoznike da sami skrbe o propisanim zalihama, a mogli bi ih držati sami ili to ugovoriti sa skladištarima (pravim osobama sa sjedištem u Hrvatskoj i sa dozvolom za obavljanje
SJEDNICA VLADE
Hrvatska Vlada donijela je danas Uredbu o obveznim zalihama nafte i
naftnih derivata prema kojoj će te zalihe biti dužni osigurati svi
uvoznici nafte i naftnih derivata koji su prošle godine ostvarili
neto uvoz od najmanje 25 tona nafte i derivata.
Uredba se podjednako odnosi kako na vrijeme mira tako i rata, njome
se povećava sigurnost opskrbe naftom i naftnim derivatima,
istaknuo je premijer Ivica Račan, reagirajući time i na pisanje
nekih medija koji su, s obzirom na iračku krizu, Uredbu već nazvali
ratnom uredbom.
Uredbom obveznici trebaju osigurati zalihu od 25 posto neto uvoza
(ukupan uvoz umanjen za izvoz) nafte i naftnih derivata iz prošle
godine, ali bi tu obavezu trebali zadovoljavati postupno tako da bi
pune zalihe morali osigurati početkom 2006. godine.
Od 1. travnja ove godine moraju imati zalihe od 10 posto neto uvoza
iz prošle godine, početkom iduće godine zalihe bi morali povećati
na 15 posto, početkom 2005. na 20 posto, a početkom 2006. na 25 posto
neto uvoza iz prethodne godine.
Uredba obvezuje uvoznike da sami skrbe o propisanim zalihama, a
mogli bi ih držati sami ili to ugovoriti sa skladištarima (pravim
osobama sa sjedištem u Hrvatskoj i sa dozvolom za obavljanje
energetske djelatnosti).
Ministar gospodarstva Ljubo Jurčić je objasnio da se Uredbom
otklanjaju mogući poremećaji u opskrbi naftom i naftnim
derivatima, te da se pitanje tih zaliha sada regulira sukladno
direktivama Europske unije i standardima međunarodne agencije za
energiju.
Ministar financija Mato Crkvenac izvijestio je danas Vladu o
uspješnom plasmanu hrvatskih euroobveznica, u iznosu od 500
milijuna eura, prošloga tjedna na europskim financijskim
tržištima.
Tim su izdanjem postignuti neusporedivo bolji rezultati od
ranijih, postignuta je izuzetno povoljna kamatna stopa od 4,625
posto godišnje, rekao je.
Također je naglasio da su troškovi takvog zaduživanja znatno manji
u odnosu na protekle godine, navodeći da bi troškovi servisiranja
zaduženja u istom iznosu, po na primjer uvjetima iz 1999. bili oko
100 milijuna eura veći.
Vlada je s današnje sjednice Saboru uputila zakonski prijedlog
kojim bi se ratificirao Ugovor o slobodnoj trgovini sa SRJ.
Taj je ugovor potpisan 23. prosinca prošle godine u Beogradu.
Na današnjoj sjednici Vladi je predstavljeno Izvješće o reformi
zdravstva od 2000. do 2003., koji nudi niz pokazatelja o
poboljšanju zdravlja nacije.
Ministar zdravstva Andro Vlahušić izdvojio je podatke o dužini
života, padu smrtnosti dojenčadi, padu broja samoubojstava, sve
bolje rezultate projekata transplatacije organa, te dobre
rezultate niza aktivnosti, kakva je primjerice akcija "Recite da
nepušenju".
Vlahušić je najavio da će se organizacijski popraviti mreža
zdravstvenih ustanova i raspored liječnika jer je taj nesrazmjer po
županijama još uvijek velik pa primjerice na tisuću stanovnika u
Zagrebu radi 4,18 doktora, a u Ličko-senjskoj županiji svega 1,34
doktora.
Članovi Vlade posebno su pozdravili što se i u zdravstvu sve više
govori u ekonomskim kategorijama. Za zdravstvo se izdvaja devet
posto BDP-a po čemu je Hrvatska na razini razvijenih zemalja u
Europi, iako je njen BDP bitno manji od te skupine zemalja.
Ukupno će se ove godine za zdravstvo izdvojiti 17 milijardi kuna no
bez dizanja BDP-a neće biti većih materijalnih mogućnosti za razvoj
zdravstva, istaknuli su članovi Vlade.
Hrvatska će Vlada osvajače triju zlatnih medalja na Svjetskom
prvenstvu u skijanju Janicu i Ivicu Kostelić, kao i članove
stručnog vodstva Hrvatske skijaške reprezentacije, nagraditi s
ukupno 1,2 milijuna kuna neto.
Osvajačica dviju zlatnih medalja (u kombinaciji i slalomu) Janica
Kostelić bit će nagrađena s 240.000 kuna neto, a njezin brat Ivica
za zlato u slalomu sa 120.000 kuna neto, rečeno je danas na sjednici
Vlade.
Po sto tisuća kuna neto iznosit će nagrada za četiri člana užeg
stručnog tima (Antu Kostelića, Vedrana Pavleka, Juru Hafnera i
Vicencija Jovana), a po 60.000 kuna neto dobit će ostali članovi
stručnog tima (Slaven Petrović, Igor Jakopović, Ivica Franjko,
Miodrag Radić, Damir Luketić i Ozren Mueller).
Dodaju li se tim iznosima porezi, prirezi i doprinosi, ukupno će iz
proračunske zalihe za nagrade Kostelićima i članovima stručnog
vodstva trebati izdvojiti bruto iznos od ukupno nešto više od dva
milijuna kuna.
Predviđene nagrade znak su velikog priznanje Vlade i cijele
hrvatske sportske javnosti za postignute rezultate, istaknuo je
ministar financija Mato Crkvenac.
Objasnio je da su iznosi nagrada u skladu sa standardima koji su i do
sada korišteni za sportske uspjehe.
Premijer Ivica Račan najavio je na sjednici da bi na iduću Vladinu
sjednicu trebao stići prijedlog uredbe kojom bi se definitivno
regulirali kriteriji za nagrađivanje sportaša za uspjehe na
ljetnim i zimskim Olimpijskim igrama, svjetskim i europskim
prvenstvima.