SJEDNICA VLADE

SJEDNICA VLADE Hrvatska Vlada na današnjoj je sjednici i formalno donijela odluku o podnošenju zahtjeva za članstvo Hrvatske u Europsku uniju. Taj zahtjev premijer Ivica Račan uručit će grčkom Predsjedništvu Europske unije u Ateni, 21. veljače ove godine. Zahtjevu će se priložiti saborska Rezolucija o pristupanju Uniji donijeta konsenzusom svih političkih stranaka u prosincu 2002. Zahtjev za članstvo Hrvatske u EU supotpisat će predsjednici države i Vlade Stjepan Mesić i Ivica Račan. Kada će Hrvatska biti primljena u Uniju ovisi o nama, našim reformskim naporima, ali i o EU i odnosima u njoj, izjavio je ministar vanjskih poslova Tonino Picula, dodajući da i najduže putovanje počinje prvim korakom. Unija je, istaknuo je, izuzetno dinamičan mehanizam, ali, nada se i otvoren. Nadam se da ćemo već ove godine primiti pozitivne signale koji se tiču naše kandidature, izjavio je Picula. Premijer Ivica Račan ističe da je podnošenje aplikacije priznanje Hrvatskoj, odnosno onome što je do sada učinjeno, ali i obveza koju taj korak stavlja pred nju. Donoseći tu odluku, u isto vrijeme izražavamo i nadu za dobra kretanja u EU i napor da riješi probleme koji stoje pred njom, izjavio je premijer na sjednici Vlade. Hrvatska Vlada očekuje da ruska tvrtka Mečelj do kraja ovog mjeseca promjeni tekst ugovora o kupnji sisačke Željezare, da ga napiše na hrvatskom jeziku te pribavi potrebna jamstva, kako bi nakon toga i Vlada mogla izvršiti svoje obveze prema ugovoru i ugovor mogao stupiti na snagu. Ruska strana jučer poslijepodne pristala je na promjenu ugovora i davanje jamstva, izvijestio je ministar gospodarstva Ljubo Jurčić na današnjoj sjednici Vlade. Mečelj je kupio sisačku Željezaru po ugovoru koji je Željezara sklopila s tvrtkom Conares Balkan, registriranom u Hrvatskoj. Njime je regulirano da se u slučaju spora primjenjuje englesko i velško pravo, da je u tom slučaju nadležan sud iz Pariza. Ugovor je napisan na engleskom jeziku. Stoga je ministar gospodarstva od ruske strane zatražio da se promjeni tekst ugovora s obzirom na ugovoreno pravo i jezik, te da se izdaju bankarska jamstva za izvršavanje posla. Ruski je partner jučer poslijepodne na to pristao. Pismenu potvrdu Jurčić je, kaže, dobio od Vladimira F. Ioricha, predsjednika Uprave švicarskog Conares Tradinga, u čijem je sastavu i Conares Balkan. Premijer Ivica Račan opetovao je da je Vladin prvi uvjet poštivanje hrvatskih zakona i propisa, jer se ugovor ne sklapa izravno s ruskim partnerom nego tvrtkom koja je registrirana u Hrvatskoj. Kako potpisani ugovor predviđa neke obveze hrvatske Vlade koje je, kaže Račan, Vlada spremna učiniti - dati jamstvo i skinuti hipoteku - uvjet je da i ruski partner izvrši svoje obveze. Vlada, istaknuo je, inzistira na realnoj garanciji kojom se osigurava puna zaposlenost radnika u idućih pet godina, a ukoliko se ruski partner odluči prekinuti taj posao, radnicima mora biti zajamčeno obeštećenje u visini njihovih šestomjesečnih plaća. Vlada traži poštovanje tih dvaju zahtjeva, zadovoljna je što je ruski partner spreman to ispuniti i ostavlja mu rok do kraja mjeseca kako bi nakon toga i Vlada mogla ispuniti svoje obveze, kazao je Račan. Kako je istaknuto na sjednici Vlade, ugovor kojim je Mečelj kupio Željezaru je potpisan, ali bi stupio na snagu nakon što se izmjeni, odnosno kada ruska strana ispuni svoje obveze, a Vlada donese svoje odluke. Odluke koje bi Vlada trebala donijeti su skidanje hipoteke s nekretnina Željezare, te pristajanje na plaćanje poreza na nekretnine u paušalnom iznosu od 500 eura. Od ruskog se pak partnera, uz izmjene ugovora vezano za pravo i jezik, traži i bankarsko jamstvo na šest milijuna eura, što je iznos za šestomjesečne plaće za 1.700 radnika Željezare. Ako bude garancije, a nadamo se da će biti, mi smo zadovoljni, kazao je naknadno novinarima Jurčić. Objasnio je i da ruski partner u idućih pet godina ne bi bio vlasnik nekretnina Željezare, odnosno da bi nominalno bio njihov vlasnik, ali u pet godina te nekretnine ne bi mogao prodati niti založiti. Ministar kaže da u razdoblju do stupanja ugovora na snagu ruski partner može početi proizvodnju, jer je ugovor potpisan. Sve do stupanja na snagu ugovora obvezu prema Željezari preuzima hrvatska strana, a to, objasnio je Jurčić, znači da Vlada preuzima i obvezu isplata plaća radnicima Željezare za veljaču. Vlada stoji iza tih obveza, ali moguće je da će, zbog svih događaja, te plaće malo kasniti, kazao je ministar gospodarstva. Hrvatska Vlada uvela je danas radnu obvezu za liječnike u štrajku. Odluku o uvođenju radne obveze za zdravstvene djelatnike visoke stručne spreme Vlada je donijela na redovitoj sjednici. Ministarstvo zdravstva predložilo je radnu obvezu jer je nakon četiri tjedna nepružanja zdravstvenih usluga u punom opsegu ugroženo ustavno pravo građana na zdravstvenu zaštitu. Oni ne mogu ostvariti svoja prava iz osnovnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja, izjavio je ministar zdravstva Andro Vlahušić. Vlahušić je iznio podatak po kojemu su u protekla četiri tjedna štrajka mnoge zdravstvene ustanove obavile i do 30 posto manje usluga nego što je uobičajeno. Pravo na štrajk ustavno je pravo, ali je još veće pravo na zdravlje i zdravstvenu zaštitu, poručio je potpredsjednik Vlade Goran Granić. Vlada je izrazila spremnost za nastavak dijaloga s predstavnicima liječničkih udruga, kako bi se vidjelo što sve treba učiniti na rješavanju problema koji su se u zdravstvu kumulirali u proteklih 10-12 godina. Obitelji policajca Željka Murka, kojega je jučer ubio pljačkaš banke u Nedelišću, Vlada je izrazila sućut i obećala pomoć. Željko Murk bio je prometni policajac iz Čakovca, oženjen i otac troje djece. Ubijen je jučer oko 17 sati u Gornjem Kušancu dok je sudjelovao u akciji hvatanja pljačkaša banke. Pljačkaš banke uhvaćen je noćas kad je pokušao preplivati Dravu, izvijestio je članove Vlade ministar unutarnjih poslova Šime Lučin. Lučin je obećao da će MUP hitno ispuniti sve zakonske obveze prema Murkovoj obitelji, a učinit će i najviše što može u školovanju i brizi za njegovu djecu. Kako se doznaje, Lučin je na zatvorenoj Vladinoj sjednici zatražio donošenje pravilnika o sigurnosti za novčarske ustanove, kakve su banke, štedionice i mjenjačnice.