ZAGREB, 17. veljače (Hina) - Istraživanje novije hrvatske povijesti od 1848. do danas trebalo bi biti od prvotnoga interesa za hrvatsku historiografiju, ne zaboravljajući pritom ni prijašnja razdoblja hrvatske povijesti od kojih je
nekoliko stoljeća vrlo malo istraženo, izjavio je hrvatski povjesničar Jere Jareb u širem razgovoru za najnoviji broj Časopisa za suvremenu povijest (3/2002.) u povodu 80. godišnjice života.
ZAGREB, 17. veljače (Hina) - Istraživanje novije hrvatske
povijesti od 1848. do danas trebalo bi biti od prvotnoga interesa za
hrvatsku historiografiju, ne zaboravljajući pritom ni prijašnja
razdoblja hrvatske povijesti od kojih je nekoliko stoljeća vrlo
malo istraženo, izjavio je hrvatski povjesničar Jere Jareb u širem
razgovoru za najnoviji broj Časopisa za suvremenu povijest
(3/2002.) u povodu 80. godišnjice života.#L#
U razgovoru s Hrvojem Matkovićem Jareb je rekao kako bi se u
istraživanju posebice trebalo posvetiti vodećim osobama,
strankama, institucijam, ekonomskom i društvenom razvoju te
kriznim prijelomnim godinama.
"Skoro ni jedna vodeća osoba nema solidnog životopisa temeljenog na
arhivskim istraživanjima", izjavio je Jareb, spomenuvši pritom
Jelačića, Mažuranića, Šokčevića, Haulika, Strossmayera,
Kvaternika, Starčevića, Trumbića i druge.
Po Jarebovim riječima, za razdoblje Kraljevine Jugoslavije bez
sumnje trebalo bi objaviti Dnevnik Matka Laginje, te bilješke
Trumbićevih razgovora s političarima i uglednim pojedincima od
1928. do 1938.
Osim toga, hrvatska bi historiografija trebala pripremiti i izdati
temeljna djela prijeko potrebna za svaki ozbiljniji povijesni rad,
smatra Jareb, koji ističe kako ne postoji bibliografija hrvatskih
povijesnih knjiga i brošura. Upozorava i na važnost arhivskih
pomagala i kataloga za Hrvatski državni arhiv, cijeli sustav
državnih arhiva te crkvenih i privatnih.
"Inozemni arhivi od Beča, Budimpešte, Moskve, Rima i Pariza do
Londona i Washingtona trebali bi biti pregledani, proučeni te onda
objavljeni arhivski priručnici u kojima bi bila popisana njihova
građa korisna za hrvatsku povijest", ističe Jareb.
Također smatra da bi bilo važno objaviti biografski leksikon
hrvatskih političara i političkih trudbenika od 1848. do danas.
"Osim detaljnog opisa njihova političkog rada trebalo bi navesti
njihove rukopisne ostavštine, te gdje i koliko su sačuvane",
napomenuo je, dodavši kako bi trebalo istaknuti znanstveni odgoj
mlade generacije hrvatskih povjesničara i njihovo slanje u
inozemstvo na studije i rad u arhivima.
Časopis za suvremenu povijest, koji izdaje Hrvatski institut za
povijest, donosi i više članaka o temema iz novije hrvatske
povijesti te pisano izlaganje Zdravka Tomca "Moji pogledi na
sudbinske odluke koje je donosio dr. Franjo Tuđman u razdoblju od
1989. do 1992.", koje je podastrijeo na znanstvenom skupu
"Tuđmanizam i detuđmanizacija" 7. prosinca 2002.
(Hina) mc