HRVATSKA SE PRIDRUŽUJE MIROVNIM PROSVJEDIMA PROTIV RATA U IRAKU

Piše: Branka Radman ZAGREB, 14. veljače (Hina) - Hrvatski mirovni aktivisti zakazali su za subotu u Hrvatskoj mirovne prosvjede protiv rata u Iraku, pridruživši se tako brojnim inicijativama i prosvjedima koji se posljednjih dana održavaju diljem svijeta, a koji će svoj vrhunac doživjeti 15. veljače, na Svjetski dan akcija protiv rata u Iraku, kada će se slični prosvjedi održati na svim kontinentima.#L# Prosvjedima koji će se toga dana održati u 350 gradova svijeta pridružit će se i hrvatski građani na antiratnim okupljanjima najavljenim u Zagrebu, Osijeku, Puli, Zadru, Splitu, Šibeniku, Vukovaru i Kninu. Inicijator okupljanja je Građanska inicijativa "Dosta je ratova", u kojoj su se okupile brojne nevladine mirovne udruge, a građani će na skupovima moći potpisati peticiju protiv rata te za povlačenje hrvatskog potpisa s izjave Vilniuske skupine, koju je javnost doživjela kao otvorenu potporu službenoj politici SAD-a i vojnom rješenju iračke krize. Na središnjem antiratnom prosvjedu u Zagrebu očekuje se sudjelovanje javnih djelatnika i umjetnika, a uvodno će govoriti akademik Ivan Supek, čelnik Alijanse za treću Hrvatsku. Organizatori su do sada u više navrata isticali kako prosvjed nije usmjeren protiv SAD-a i njegovih građana, nego protiv politike predsjednika Georgea W. Busha prema Iraku, podsjećajući da se brojne antiratne akcije održavaju upravo na tlu Amerike. Na mirovnim prosvjedima najavljenim za subotu diljem svijeta okupit će milijuni prosvjednika, a organizatora procjenjuju da bi to mogao biti najveći globalni antiratni prosvjed, na kojem će se zajedno naći ljudi svih društvenih slojeva i etničkih skupina. U Londonu organizatori očekuju oko 500.000 ljudi što bi, smatraju, moglo zadati udarac sve slabijoj popularnosti britanskog premijera Tonyja Blaira, najodanijeg Bushovog saveznika u čvrstoj politici prema Iraku. Održavanje mirovnih skupova planirano je i u ruskim, američkim, australskim te afričkim gradovima, a prosvjedovat će se i u jednoj istraživačkoj bazi na Antarktiku. Predstavnici više hrvatskih nevladinih organizacija ocijenili su ovih dana da rat nije sredstvo koje nudi dugoročno rješenje i izrazili bojazan da upotreba sile samo može generirati novo terorističko nasilje. Oni ističu da, umjesto akcije jedine svjetske supersile u ulozi svjetskog policajca, treba ojačati ulogu UN-a dajući mu veće ovlasti uključujući i moguće slanje mirovnih snaga u Irak. Najnovija ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da na zapadu ne postoji izrazito jaka, pogotovo ne jednoglasna podrška napadu na Irak. Kako izvješćuju agencije, većina Amerikanaca podupire upotrebu sile kako bi se svrgnuo irački diktator Sadam Husein i bez odobrenja UN-a - prema anketi Washington Posta i NBC-a njih 57 posto, a prema CNN-u i Gallupu 63 posto. I većina Britanaca poduprla bi vojnu akciju protiv Iraka, no većina ih istodobno ne misli da je najveća prijetnja svjetskom miru Irak - najviše njih, čak 32 posto, kao najveću prijetnju miru vide upravo SAD. Oko dvije trećine Portugalaca protivi se napadu na Irak iako portugalska vlada podupire američku politiku, a 65 posto smatra da nema razloga za napad na tu zemlju. Prema anketama, čak 77 posto Francuza protivi se ratu u Iraku, prenijele su agencije. Hrvatska javnost također je u anketama pokazala antiratno raspoloženje. Stoga su, nakon što je Hrvatska prošlog tjedna potpisala izjavu Vilniuske skupine kojom se podupiru napori SAD i međunarodne zajednice na razoružanju Iraka, uslijedile brojne reakcije i prosvjedi. Pojašnjavajući hrvatsko stajalište premijer Račan ustvrdio je kako Hrvatska podupire mirno rješenje krize i da nije donijela nikakvu odluku o ulasku u rat. U dokumentu o stajalištima Vlade o iračkoj krizi ističe se pak kako izjava te skupine predstavlja "oblik dodatnog političkog pritiska" kako bi Irak ispunio zahtjeve iz rezolucije VS UN o razoružanju. Oči svjetske javnosti okrenute su sada novom sastanku Vijeća sigurnosti na kojemu će glavni inspektori podnijeti novo izvješće o iračkoj suradnji. Da su pripreme za rat, unatoč svemu, već prilično poodmakle svjedoči činjenica da je 100.000 vreća za leševe i 6.000 lijesova stiglo početkom veljače iz SAD-a u američku bazu na Siciliji, a prvi dobrovoljci iz inozemstva, koji žele poslužiti kao živi "ljudski štit", stigli su u Bagdad. Zanimljivo je da se ne radi o predstavnicima arapskog svijeta nego 11 Talijana, 2 Kanađanina i jednom Španjolcu. Prema nekim procjenama, rat u Iraku mogao bi odnijeti čak 500.000 života i pokrenuti rijeke izbjeglica. (Hina) br ps