ZAGREB, 13. veljače (Hina) - Rat nije način kojim treba rješavati pitanje Iraka, posebice u izvedbi jedne svjetske sile, već problem treba rješavati diplomatskim sredstvima u okviru Ujedinjenih naroda uz moguće raspoređivanje mirovnih
snaga, jedinstvena je ocjena predstavnika nekoliko hrvatskih nevladinih udruga i organizacija na tiskovnoj konferenciji u četvrtak u Zagrebu.
ZAGREB, 13. veljače (Hina) - Rat nije način kojim treba rješavati
pitanje Iraka, posebice u izvedbi jedne svjetske sile, već problem
treba rješavati diplomatskim sredstvima u okviru Ujedinjenih
naroda uz moguće raspoređivanje mirovnih snaga, jedinstvena je
ocjena predstavnika nekoliko hrvatskih nevladinih udruga i
organizacija na tiskovnoj konferenciji u četvrtak u Zagrebu.#L#
"Pitanje rata protiv Iraka nije vojno, nego moralno pitanje", rekao
je govoreći ispred Europskog pokreta Hrvatska Vlatko Silobrčić,
istaknuvši da je potpuno neprihvatljivo da se sukobi u 21. stoljeću
rješavaju oružjem te da treba prosvjedovati protiv načela da se
sporovi rješavaju oružanim putem. Po njegovu mišljenju, ratom se
dugoročno ništa ne rješava, a njegove posljedice biti će iznimno
teške, uključujući, prema procjenama, i oko 500.000 žrtava.
"Pokrenut će se kolo mržnje i fundamentalizma", smatra Silobrčić,
dodajući da ostaje upitno da li će se time riješiti problem
terorizma.
Govoreći ispred Alijanse za treću Hrvatsku akademik Ivan Supek
upozorio je da će vojna akcija koja se "vodi pod lozinkom protiv
terorizma samo umnožiti nove teroriste", ukazavši na primjer
Palestine i tamošnjih fundamentalista. On se založio za to da se sve
daljnje akcije vrše pod okriljem UN-a, upozorivši protiv vojne
dominacije SAD-a kao jedine svjetske supersile koja preuzima ulogu
svjetskog policajca.
"Moramo se držati Povelje UN-a i rezolucije UN o ljudskim pravima,
koje zabranjuju sve ratove osim obrambenih", upozorio je Supek
dodajući da se zalaže za to da se i preostala supersila počne
razoružavati i da taj proces krene svuda. On je, međutim, upozorio,
da je vojni proračun SAD-a veći nego što je bio u doba hladnog rata.
"Suočeni s opasnošću oružja za masovno uništenje i terorizma, mi
moramo težište prebaciti na Ujedinjene narode", rekao je Supek
dodajući da je stajalište mirotvoraca da cijeli svijet treba
razoružati, a da ostanu samo snage mira UN-a. To što je Sadam Husein
nesumnjivo diktator, nije razlog da se pokrene vojna akcija protiv
Iraka, smatra Supek.
Čelnica Centra za mirovne studije Vesna Teršelič najavila je, u ime
Građanske inicijative "Dosta je ratova", antiratne prosvjede koji
će se u subotu održati u više hrvatskih gradova - Zagrebu, Puli,
Splitu, Osijeku, Zadru, Vukovaru, Šibeniku i u Kninu.
"Želimo vrlo jasno reći da ne želimo rat niti da se rat vodi u naše
ime", rekla je Teršelič pozvavši hrvatsku vladu na preispitivanje
odluke da se stavi potpis na izjavu Vilniuske skupine te na saborsku
raspravu o tome.
Ona je upozorila na to da zasad nije dokazano da Irak ima nuklearno
oružje te da će cijena rata biti enormna i financijski i u ljudskom
smislu, pokrećući rijeke izbjeglica. Upozorila je da su hrvatski
građani u anketama pokazali da ne podupiru rat protiv Iraka.
Govoreći ispred Pokreta za demokraciju i socijalnu pravdu Slavko
Kulić ustvrdio je da rat u Iraku "neće biti ni preventivni, ni
obrambeni niti pravedni rat" te da Hrvatsku i njene građane nitko
nema pravo gurati "u institucije nasilja" a da u tome nema potporu
ni naroda ni Sabora. Upozorivši protiv nametanja jednog monopola
Ujedinjenim narodima, on je istaknuo da će primjena sile izazvati i
ekološku katastrofu.
Građanska inicijativa "Dosta je ratova" organizator je i današnjeg
okruglog stola koji se pod nazivom "Rat protiv Iraka - što nama
znači Irak", održava u Zagrebu a na kojemu sudjeluju slovenski
sociolog Rastko Močnik, saborski zastupnik Pavle Kalinić, američki
mirovni aktivist Maple Rasza i drugi.
(Hina) br ps