FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

FRANC-LIBERATION OD 3.2.03. AMERIČKI POVRATAK U PROŠLOST

FR-US-kriza-Diplomacija-Vlada-0Plaće/Mirovine-Makrogospodarstvo franc-liberation od 3.2.03. američki povratak u prošlost FRANCUSKALIBERATION3.II.2003.Bush: povratak u prošlost"Američkim je čelnicima jasno: Njemačka i Francuska jesu 'stara Europa'. U utrci dvaju kontinenata za suvremenošću moramo ipak ustvrditi da su u ovom času Sjedinjene Države, po nekim aspektima, na putu da se vrate stotinu godina unatrag. Nakon gotovo triju desetljeća stalnog porasta nejednakosti, Amerika je već dostigla svoju razinu spočetka XX. stoljeća i trenutno je na putu da nastavi s hiperkoncentracijom prihoda i bogatstava koji su bili obilježje Starog Kontinenta pred Prvi svjetski rat. Udio od 1 posto najbogatijih kućanstava skočio je s oko 8 posto nacionalnog dohotka u 1970. na današnjih gotovo 20 posto, što iznosi 50 posto prihoda najsiromašnijih. Udio od 10 posto najbogatijih kućanstava dostiže gotovo 45 posto nacionalnog dohotka, što je razina koju su Francuska i Njemačka imale 1913. Te su promjene dobrim dijelom posljedica naglog povećanja plaća koje poduzetnici izglasavaju sami sebi u sustavu upravljanja poduzećima koji je izvan svakog nadzora. Mogu se protumačiti i regresivnim kretanjem u poreznoj politici.
FRANCUSKA LIBERATION 3.II.2003. Bush: povratak u prošlost "Američkim je čelnicima jasno: Njemačka i Francuska jesu 'stara Europa'. U utrci dvaju kontinenata za suvremenošću moramo ipak ustvrditi da su u ovom času Sjedinjene Države, po nekim aspektima, na putu da se vrate stotinu godina unatrag. Nakon gotovo triju desetljeća stalnog porasta nejednakosti, Amerika je već dostigla svoju razinu spočetka XX. stoljeća i trenutno je na putu da nastavi s hiperkoncentracijom prihoda i bogatstava koji su bili obilježje Starog Kontinenta pred Prvi svjetski rat. Udio od 1 posto najbogatijih kućanstava skočio je s oko 8 posto nacionalnog dohotka u 1970. na današnjih gotovo 20 posto, što iznosi 50 posto prihoda najsiromašnijih. Udio od 10 posto najbogatijih kućanstava dostiže gotovo 45 posto nacionalnog dohotka, što je razina koju su Francuska i Njemačka imale 1913. Te su promjene dobrim dijelom posljedica naglog povećanja plaća koje poduzetnici izglasavaju sami sebi u sustavu upravljanja poduzećima koji je izvan svakog nadzora. Mogu se protumačiti i regresivnim kretanjem u poreznoj politici. U tom smislu, najnovije odluke predsjednika Busha mogu samo pogoršati stvar. Odobri li Kongres odluku Bijele kuće, glavnina novca namijenjenog tobožnjem 'programu oporavka' ići će na smanjivanje poreza na zaradu koji plaćaju američke tvrtke na račun dividenda koje isplaćuju dioničarima. U stvarnosti, dividende su daleko najkoncentriraniji oblik prihoda. Kao što ističu mnogi američki gospodarstvenici, smanjivanje poreza na dividende samo će povećati prihode najbogatijih, što nipošto nije problem američkog gospodarstva danas. Riječ je, naime, o potpuno ideološkoj odluci koja se uklapa u cjelokupan plan temeljitog i sustavnog preispitivanja same zamisli o progresivnom oporezivanju. Pošto je bitno smanjio poreznu stopu na prihod za najviše plaće i odlučio da će bezuvjetno ukinuti porez na nasljedstvo (ne bude li novih odluka, predviđa se da bi se porezna stopa na nasljedstvo postupno smanjivala svake godine te bi za deset godina bila 0 posto), Bush sada udara na jedan od posljednjih zaštitnih mehanizama koji su ograničavali mogućnost obnove društva koje živi od rente. Na području porezne politike, američka vlada trenutno pokušava zaboraviti XX. stoljeće. SAD, dakako, raspolaže i drugim adutima u sučeljavanju s XXI. stoljećem, primjerice visokoškolskim sustavom koji je puno dinamičniji i konkurentniji od europskog. Ipak, odlučivši se za plutokratsko društvo, George W. Bush okreće leđa idealu pojedinačnih zasluga na kojemu je izgrađen SAD naspram 'staroj Europi' i koji nedvojbeno nadilazi dvojak politički mandat koji su mu 2000. povjerili birači", piše Thomas Piketty, ravnatelj za istraživanje u Visokoj školi za društvene znanosti.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙