WASHINGTON, 10. veljače (Hina/Reuters) - Znanstvenici su prvi put uspjeli genetski izmijeniti ljudske matične stanice - što je prvi korak prema pretvaranju tih stanica u korisno terapijsko sredstvo.
WASHINGTON, 10. veljače (Hina/Reuters) - Znanstvenici su prvi put
uspjeli genetski izmijeniti ljudske matične stanice - što je prvi
korak prema pretvaranju tih stanica u korisno terapijsko sredstvo.
#L#
Koristeći se metodom zbog koje su laboratorijski miševi postali
toliko korisni za genetičare, istraživači sa Sveučilišta Wisconsin
izbrisali su gen koji uzrokuje bolesti iz embrionalne matične
stanice. Sada možemo kontrolirati razvoj stanica i usmjeriti ih
tako da se pretvore u moždano tkivo, srčane stanice ili stanice
gušterače, objasnio je dr. Thomas Zwaka koji je vodio istraživanje
o matičnim stanicama zajedno s američkim stručnjakom Jamesom
Thomsonom.
"Ovo nam omogućuje manipulaciju svakim dijelom ljudskoga genoma",
rekao je Zwaka, njemački liječnik i molekularni biolog.
Thomsonov laboratorij prvi je u svijetu proizveo ljudske
embrionalne matične stanice, uzete od embrija koji su odbačeni na
klinikama za umjetnu oplodnju.
Matične stanice uzima se iz oplođenoga jajašca koje se podijelilo
samo nekoliko puta, a svaka od njih "pamti" kako će se pretvoriti u
bilo koju tjelesnu stanicu. Kako stare, stanice se programiraju i
ne mogu više promijeniti smjer razvoja.
Znanstvenici se nadaju da bi te stanice mogle zamijeniti moždane
stanice uništene Parkinsonovom bolešću, stanice koje odumiru u
dijabetesu tipa 1, ili uništene stanice leđne moždine.
Zwaka, čija su istraživanja objavljena u časopisu Nature
Biotechnology, upozorava da je dosad bilo teško programirati te
stanice.
"Tkivo se može pročistiti, ali problem s ljudskim embrionalnim
matičnim stanicama je u tome što ponekad zapamte previše pa umjesto
željenog tkiva stvore nedefiniranu masu poznatu kao teratom",
objašnjava Zwaka.
On se, međutim, nada, da se ovom metodom geni mogu izmijeniti tako
da kontroliraju vrstu tkiva koje stvaraju stanice. Njegovi
suradnici to već pokušavaju postići s moždanimn stanicama koje
proizvode dopamin, a koje umiru prilikom Parkinsonove bolesti.
Metoda bi se mogla koristiti i za stvaranje "univerzalnih"
donatorskih zaliha stanica ili staničnih nizova. Geni zbog kojih
imunološki sustav tijela odbacuje tkivo, mogli bi se otkloniti.
"Takav bi se stanični niz mogao presaditi na svakog pacijenta",
rekao je Zwaka.
Ovom bi se metodom zaobišlo i terapeutsko kloniranje - druga
obećavajuća ali neispitana metoda koja zahtijeva uzimanje stanice
od pacijenta i stvaranje embrija tehnikom kloniranja iz kojega se
zatim uzimaju matične stanice.
(Hina) vk dgk