ZAGREB, 6. veljače (Hina) - Za poboljšanje stanja u tekstilnoj, odjevnoj i kožno-obućarskoj industriji Ministarstvo gospodarstva može u kratkom roku, odnosno već u ovoj godini, proizvođačima samo kroz skori početak rada Agencije za
poticanje izvoza ponuditi marketinšku potporu na inozemnim tržištima te organizaciju i djelomično financiranje nastupa na domaćim i stranim sajmovima.
ZAGREB, 6. veljače (Hina) - Za poboljšanje stanja u tekstilnoj,
odjevnoj i kožno-obućarskoj industriji Ministarstvo gospodarstva
može u kratkom roku, odnosno već u ovoj godini, proizvođačima samo
kroz skori početak rada Agencije za poticanje izvoza ponuditi
marketinšku potporu na inozemnim tržištima te organizaciju i
djelomično financiranje nastupa na domaćim i stranim
sajmovima.#L#
Rekao je to ministar gospodarstva Ljubo Jurčić na današnjem
Gospodarskom forumu - tradicionalnom susretu predstavnika
tekstilne i kožarske industrije s predstavnicima Vlade u sklopu
sajmova tekstilne i kožarske industrije Dani mode na Zagrebačkom
velesajmu.
Najznačajnija dugoročna mjera, pak, trebala bi biti izobrazba
stručnog kadra, kojeg kao i u ostalim gospodarskim granama, i u ovim
djelatnostima nedostaje na svim razinama - od tehnološke do
upravljačke. Također, treba odrediti gospodarski cilj ovih
djelatnosti, kao i troškove postizanja tog cilja, a zatim poslove i
teret podijeliti između Vlade, poslodavaca i sindikata, kazao je
Jurčić.
Najveći udarac hrvatskoj industriji, pa tako i tekstilnoj i
kožarskoj djelatnosti, bilo je nestajanje tzv. "socijalističkih
tržišta". O povratku na ta "stara tržišta" ne možemo govoriti, jer
njih više nema, odnosno ta su tržišta osim nama sada otvorena i
konkurenciji iz cijelog svijeta. Kako nismo uspjeli održati
konkurentnost na domaćem, pitanje je možemo li dostići
konkurenciju i na inozemnim tržištima, rekao je Jurčić.
Izlaz iz trenutne situacije, ipak će najvećim dijelom biti na samim
proizvođačima, koji osim na proizvodnji, moraju poraditi na svim
aspektima poslovanja, od dizajniranja, distribucije, marketinga i
sl., a posebice na izradi vlastitih, kvalitetnih i prepoznatljivih
robnih marki, rekao je ministar gospodarstva.
Tema Foruma bilo je stanje i perspektive u tim djelatnostima, koje
karakteriziraju dvije značajne odrednice - značajan udio u broju
zaposlenih i vanjskotrgovinskom prometu prerađivačke industrije.
U prerađivačkoj industriji hrvatska tekstilna i odjevna industrija
po broju zaposlenih nalazi se na prvom mjestu, sa 34.028 zaposlenih
ili 14,2 posto svih zaposlenih u prerađivačkoj industriji.
Kožarska industrija, pak, zapošljava oko 8.765 radnika, što je 3,65
posto zaposlenih u prerađivačkoj industriji.
Istodobno, ove su grane industrije izrazito izvozno orijentirane
te u ukupnom izvozu Hrvatske sudjeluju sa 16,3 posto (719,7
milijuna američkih dolara do kraja studenog 2002. godine).
(Hina) tp/rub ds