AU 8. II. DS: ISTOČNA EUROPA ZA NOVAC

AUSTRIJA DER STANDARD 8. II. 2003. Istočna Europa slijedi apel SAD "U bugarskom ministarstvu financija neki su vjerojatno zadovoljno trljali ruke: na kraju krajeva, pobjedonosni američki rat protiv Iraka podrazumijeva novac za državnu blagajnu. Time se misli na 1,7 milijardi dolara starog iračkog duga i na obećanje Amerikanaca da Sofija neće biti zaboravljena kada u upraviteljsku fotelju u Bagdadu zasjedne američki vojni guverner. Stari irački dugovi, vezani za građevinske projekte bugarskih inženjera još iz razdoblja socijalizma - a možda i za isporuke oružja, kao što pretpostavlja bugarski tisak - vjerojatno su bugarskom parlamentu u petak olakšali posao oko donošenja odgovarajuće odluke o Iraku. Ta crnomorska država odobrit će Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima pravo na prelet njezina teritorija, stavit će na raspolaganje uporište svog ratnog zrakoplovstva Sarafovo, gdje bi moglo biti stacionirano 18 američkih vojnih zrakoplova, i, na kraju, poslati u Zaljev i 150 bugarskih vojnika, specijaliziranih za kemijsko i biološko oružje. Sličnu je odluku u četvrtak donio i slovački parlament: istočna Europa slijedi apel Sjedinjenih Država. Naravno, vlade na potezu o Tallinina do Sofije ne govore o novcu i ostalim povlasticama u kontekstu sukoba s Irakom. Mogući rat protiv Sadama Huseina proglašavaju pitanje morala i suočavanja s prošlošću: 'Naše zemlje prepoznaju opasnosti koje u sebi krije tiranija, kao i posebnu odgovornost demokratskih država u obrani naših zajedničkih vrijednosti', istaknuto je u priopćenju 'Vilniuske skupine', koju čini deset zemalja-kandidata za pristup NATO-u (Albanija, Bugarska, Estonija, Hrvatska, Letonija, Litva, Makedonija, Rumunjska, Slovenija i Slovačka). Objava navedenog priopćenja precizno je usklađena s nastupom američkog ministra vanjskih poslova Colina Powella pred Vijećem sigurnosti UN. U međuvremenu se pokazalo da je inicijator priopćenja kojim je očitovana solidarnost sa SAD bila Letonija. No, premijeri navedenih zemalja poput Slovaka Mikulasa Dzurinde opovrgavaju tvrdnje da istočni Europljani u prvom redu ne žele neposlušnim stavom u krizi oko Iraka ugroziti svoj prijem u NATO sljedeće godine. Osim toga, neke od spomenutih zemalja - poput Rumunjske - nisu ni same potpuno odriješene krivnje u pitanju Iraka (primjerice, rumunjske vojne firme pregovarale su s Bagdadom u razdoblju od 1994.-1999. g.) a neke su pak - poput novih članica NATO-a Mađarske i Poljske, zacementirale svoje proameričko stajalište narudžbama vojnog materijala: Budimpešta će za 55 milijuna dolara kupiti rakete tipa Sidewinder a Varšava 48 borbenih zrakoplova tipa F-16", ističe na kraju priloga Markus Bernath.