FRANC-AFP OD 9.2.03. TAJVAN I KINA

FRANCUSKA AGENCE FRANCE PRESSE - AFP 9.II.2003. Tajvan i Kina: između gospodarskih imperativa i želje za neovisnošću "Veze između Tajvana i Kine sve su neodređenije, budući da politička klasa u Tajvanu priželjkuje neovisnost, a poslovni su krugovi masovno ulagali u Kini i potiču na jaku međusobnu integraciju, misle stručnjaci okupljeni u Tokiju. Čini se da ništa neće zaustaviti tajvanska ulaganja u Kini koja iznose 70 milijarda dolara od 1987. Na kontinent se doselilo (ili vratilo) milijun Tajvanaca, od čega ih tristo do četiristo tisuća živi samo u Shanghaiju, istaknuli su tajvanski istraživači na simpoziju koji je japansko sveučilište Keio organiziralo koncem siječnja. Leng Tse-Kang, profesor na sveučilištu Chengchi u Taipeiju misli da je taj fenomen posljedica brzog delociranja tajvanskih orijaša za proizvodnju poluvodiča i prenosivih računala u Kinu. 'Njihov je cilj smanjiti troškove (...). 'Nastaje' osebujna shema 'made in China by Taiwan', rekao je, kazavši kako multinacionalnost omogućuje tajvanskim poduzećima koja su često udružena s američkim i japanskim, da ne budu odveć ovisni o kineskim partnerima. Žele li tajvanski industrijalci zadržati tehnološku prednost i ostati konkurentni moraju internacionalizirati svoj posao, a vlada na otoku ograničila je neka ulaganja, što g. Leng osuđuje. 'Tajvan želi sačuvati demokratski sustav, što proturječi težnji poslovnih krugova da istraže kinesko tržište koje je u punom zamahu', rekao je g. Leng. (...) Tajvan ne smije biti suviše oprezan u približavanju s Kinom, inače će se izolirati od ostatka svijeta, misli. 'Ulagači moraju gledati na Tajvan kao na ulaznu luku (prema Kini)', rekao je, dodavši da otok može 'kulturno i politički utjecati' na susjeda. Premda se može činiti da popušta napetost u bilateralnim odnošajima, predsjednik Chen Shui-Bian izabran je u ožujku 2000. zbog svojih autonomaških stajališta, a Peking je nakon toga prekinuo dijalog s Taipeijem jer otok nije htio prihvatiti shemu 'jedna zemlja, dva sustava'. Lin Cheng-Yi, profesor na tajvanskoj akademiji Sinica misli da Kina vjerojatno ima druge prioritete, ali Tajvan se i dalje 'u svakodnevici sučeljava s vojnom prijetnjom'. Naglasio je da otok i kontinent dijeli tjesnac širok samo 140 kilometara i da Kina, s vojskom od 2,5 milijuna ljudi i Tajvan s tristo tisuća vojnika nisu u ravnopravnom položaju. Peking ima 'četiristo raketa kratkog dometa uperenih prema Tajvanu i šezdeset podmornica, dok Tajvan nema raketa takvog dometa i ima samo četiri podmornice, od kojih su dvije iz 40-ih', dodao je. Tajvan, po njegovu mišljenju, treba ojačati svoj arsenal i uključiti se u američki program proturaketne obrane kako bi 'i ubuduće bio kadar da uzvrati na napadaj' i odvrati svaki pokušaj", piše Francoise Kadri.