ZAGREB/LONDON, 2. veljače (Hina) - Kemijska analiza 6.000 godina starih fragmenta posuda pronađenih u Velikoj Britaniji narušila je sliku o pračovjeku kao divljem lovcu koji je najviše volio jesti meso i pokazala da se hranio i
kravljim mlijekom i kozjim sirom.
ZAGREB/LONDON, 2. veljače (Hina) - Kemijska analiza 6.000 godina
starih fragmenta posuda pronađenih u Velikoj Britaniji narušila je
sliku o pračovjeku kao divljem lovcu koji je najviše volio jesti
meso i pokazala da se hranio i kravljim mlijekom i kozjim sirom.
#L#
"Ovo su prvi izravni dokazi o prehrani mliječnim proizvodima koji
su pronađeni na pretpovijesnim nalazištima", kazao je Richard
Evershed, profesor biogeokemije na sveučilištu Bristol.
Arheolozi su već prije pronašli nekoliko predmeta koji su najavili
mogućnost da se pračovjek hranio i mliječnim proizvodima, ali nije
bilo čvrstih dokaza. Dosad je najraniji dokaz o tome bio dio
sumerskoga friza iz bagdadskog muzeja koji prikazuje mužnju prije
4.500 godina. Novi će dokazi pokazati kakvoga su zdravlja bili
ljudi iz vremena neolitika i kako su se hranili, piše New
Scientist.
Ljudi su počeli uzgajati domaće životinje zbog mesa prije približno
10.000 godina, vjerojatno na Srednjem istoku. Evershed misli da se
druga revolucija, u kojoj je čovjek počeo koristiti mlijeko i vunu
životinja, dogodila prije približno 7.000 godina.
Evershed je otkrio da se pračovjek hranio i mliječnim proizvodima,
tražeći ostatke životinjskih i mliječnih masti na fragmentima
posuda iskopanih s 14 nalazišta širom Velike Britanije, koji
datiraju iz razdoblja od prije 6.000 do prije 1.500 godina.
"Do ovoga smo otkrića došli kad smo nedavno otkrili da zahvaljujući
'triku' u metabolizmu preživača možemo otkriti koje masnoće
potječu od mesa, a koje od mliječnih proizvoda", rekao je
Evershed.
Naime, mliječne masti sadrže malo manje stabilnog izotopa ugljika-
13 te malo više ugljika-12. Evershed je ispitao gotovo 1.000
fragmenata posuda i pronašao ostatke mliječnih masti na gotovo
svima.
(Hina) jšk dgk