UN: IZABRANI SUCI ICC-A, HRVATSKI ZA DLAKU NIJE PROŠAO

izvještava: Slavoljub LEKO, dopisnik Hine iz Washingtona UJEDINJENI NARODI, 8. veljače (Hina) - Zemlje stranke suda izabrale su u petak suce Međunarodnog kaznenog suda (ICC), a hrvatski kandidat za dlaku nije prošao.#L# Zemlje koje su ratificirale Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda i čine skupštinu stranaka suda izabrale su u petak kasno navečer, nakon sedam krugova glasovanja, posljednjih sedam sudaca od ukupno potrebnih 18 sudaca koji će prvi suditi na novom sudu. Skupština stranaka koja broji 85 zemalja izabrala je 18 sudaca od ukupno 43 kandidata, a pri izboru su morali biti poštivani strogi kriteriji spolne, regionalne i stručne zastupljenosti. Među kandidatima je bio i hrvatski pravnik Ivo Josipović, stručnjak kaznenog procesnog i međunarodnog procesnog prava, koji je na kraju završio na 19 mjestu po broju glasova. Zadnjega dana izbora, koji traju od ponedjeljka, glasovanje je bilo posebno dramatično, naročito za hrvatskog predstavnika. U četvrtom krugu glasovanja iz istočnoeuropske skupine, kojoj pripada i Hrvatska, latvijska kandidatkinja i hrvatski kandidat su dobili po 49 glasova, a uz njih je bio i slovenski, sa znatno manje glasova. Predloženo je da u narednim glasovanjima, u kojima više nisu bili obvezni kriteriji pa ni regionalni, u igri u toj regiji ostanu samo ta tri kandidata, a da se ostale četiri zemlje povuku. Tri zemlje su pristale, ali ne i četvrta, tako da je u izborima ostalo svih sedam kandidata. Josipović je tada imao 95 posto izgleda da bude izabran, ali nakon neuspjelog regionalnog dogovora glasovi su rapršeni na sedam kandidata i ti izgledi su izblijedjeli. "Uskogrudošću jedne zemlje", rekao je za Hinu hrvatski predstavnik pri Ujedinjenim narodima Ivan Šimunović, "ne samo da nije izabran hrvatski kandidat nego ni drugi predstavnik istočne Europe, koliko je trebalo pripasti regiji, nego samo latvijska predstavnica" Anita Usacka. On nije želio reći ime te istočnoeuropske zemlje. Hrvatska je, rekao je Šimonović, kada je vidjela da su izbori zapali u slijepu ulicu, a da njezin kandidat ne može biti izabran, postupila džentlmenski i povukla se te za to pobrala priznanje predstavnika svih zemalja. "Hrvatska je svojim postupkom omogućila dovršenje izbora sudaca, a time i konstituiranje Suda", kazao je Šimonović. Povukavši se Hrvatska je omogućila izbor francuskog predstavnika Clauda Jorde koji, dok je Josipović u igri, nije mogao dobiti dvije trećine glasova koliko je potrebno da bi bio izabran. Svojim činom Hrvatska je pridobila simpatije Skupštine zemalja stranaka koja bira suce, što može mnogo značiti za izbor hrvatskog suca nakon tri ili šest godina kada će se vršiti reizbor dijela sudaca. Šimonović je na kraju, obraćajući se Skuštini zemalja stranaka, kazao kako će Hrvatska podupirati rad Suda, ali i da se nada da će u narednim izborima biti više zadovoljena regionalna zastupljenost. Izbori su protekli i u raznoraznim igrama, a jači su na kraju izvukli više nego što im pripada. Zapadna Europa je trebala imati minimalno tri predstavnika, a izabrano je šest njezinih sudaca. U novom Međunarodnom kaznenom sudu sudit će suci iz Njemačke, Velike Britanije, Latvije, Bolivije, Italije, Samoe, Francuske, Cipra, Kanade, Finske, Trinidada i Tobaga, Irske, Malija, Južne Koreje, Brazila, Gane, Kostarike i Južne Afrike. Glasovali su tajnim glasovanjem predstavnici 85 zemalja stranaka, a da bi bio izabran, sudac je morao dobiti dvije trećine glasova, dakle 57. Trećina od 18 sudaca će biti izabrana na trogodišnji, trećina šestogodišnji i trećina devetgodišnji mandat. Jedino se devetogodišnji mandat ne može obnoviti. Svih 18 sudaca koji budu izabrani prisegnut će 11. ožujka kada u Den Haagu bude inauguriran Međunarodni kazneni sud. Očekuje se da će Sud stvarno početi s radom krajem 2003. i bit će prvi svjetski stalni sud za suđenje pojedincima odgovornim za ratne zločine, uključujući genocid i zločine protiv čovječnosti, te zločin agresije. (Hina) sl br