ZAGREB, 5. veljače (Hina) - U našim javnim glasilima nije na djelu cenzura, nego sofisticirane manipulativne tehnike, koje većina ljudi nije kadra prepoznati kao laž, izjavio je istaknuti hrvatski komunikolog Pavao Novosel, govoreći o
napisima u dijelu tiska o cenzuri i manipuliranju te upozorenju o pogoršanju stanja medijskih sloboda.
ZAGREB, 5. veljače (Hina) - U našim javnim glasilima nije na djelu
cenzura, nego sofisticirane manipulativne tehnike, koje većina
ljudi nije kadra prepoznati kao laž, izjavio je istaknuti hrvatski
komunikolog Pavao Novosel, govoreći o napisima u dijelu tiska o
cenzuri i manipuliranju te upozorenju o pogoršanju stanja
medijskih sloboda.#L#
Manipuliranje javnim mnijenjem, za što služe noviji oblici
promidžbe, razvijeno je u svijetu, pa i u nas, napominje Novosel i
kaže kako se danas cijela tehnologija razvila do neslućenih
razmjera, pa se tako i promidžba razvila do razina, neslućenih
prije dvadesetak godina.
"Cenzura je u tome najprimitivniji oblik koji se danas u
civiliziranu svijetu više ne upotrebljava", ističe Novosel.
Smatra da su umjesto toga sada na redu sofisticirane manipulacijske
tehnike, koje golema većina ljudi nije u stanju propoznati kao laž.
To je, među ostalim, kako objašnjava, prešućivanje, što nije isto
što i cenzura, zatim svrhovito redanje obavijesti - na prvim
stranicama su vijesti o potezima neke skupine koje će čitatelji
povoljno primiti, dok su one manje povoljne ostavljene za treću ili
neku udaljeniju stranicu - drogiranje svijesti
senzacionalističkim događajima i napisima, isticanje senzacija
krupnim pismom i na druge načine, zatim interpretacija obavijesti
kakva će nekomu odgovarati, krivotvorenje anketnih rezultata
(jedna stranka dobiva 15 i više posto glasova za samo jedan tjedan),
postavljanje "javnosti" usmjerenih pitanja i tomu slično.
Podsjeća kako se ponekad u javnosti javlja hipoteza o nekakvoj
uroti masovnih medija, i doista se, kako napominje, može smatrati
neočekivanom podudarnost pojedinih listova, posebno dnevnog
tiska, u obradi istih tema.
"Sve se događa kao po dogovoru, odnosno kao da su na djelu upute
nekoga 'tajnog promidžbenog CK', čije naredbe, navodno, novinari
doslovno ispunjavaju. To je, naravno, samo naslućivanje za koje
nema dokaza. Bit će prije da je bit u nečemu drugome, naime u idejnoj
orijentaciji samih novinara ili u ovisnu položaju novinara,
odnosno njihovu strahu da ne izgube svoja mjesta ili čak dobiju
otkaz. Za svaki slučaj tada je najbolje pisati ono što će se
odlučivačima svidjeti", smatra Novosel.
Ističe kako više zabrinjava što se svijest naših građana oblikuje u
skladu s vrjednotama "dirigističkog kapitalizma", koje nemaju
nikakve sveze sa zajedničkim životom, obitelji, solidnim
stvaralačkim radom, moralom i slično.
"Za taj pogled na svijet važan je samo individualni uspjeh u životu,
a taj se određuje kao profit i zarada!", napominje Novosel. Napise i
fotografije u medijima koji tomu pogoduju naziva manipuliranjem
svijesti, protiv kojeg mnogi nemaju obrane, a da o mladima i ne
govorimo.
"Mladi su kategorija koja najviše zabrinjava, upravo su oni
izvrgnuti upornu djelovanju takve dubinske promidžbe, i to dnevnim
'potkožnim' injekcijama", ističe i dodaje: "Ako upitamo za razloge
zbog kojih mladi obrazovani ljudi što prije nastoje otići iz ove
sredine i potražiti svoju 'sreću' drugdje, odgovor će većinom biti
- zarada! - no jeli samo to?"
"To je, nesumjivo, jedna vrsta 'tiha trovanja', koje je mnogo
ozbiljnije i dublje od puka manipuliranja, koje se može nazvati
promidžba u korist dnevnih ciljeva, no ovo je nametanje
'vrijednosnog sustava ljudima', neka vrsta 'povampirenog
inžinjerstva duša', poznatog iz davnih staljinističkih vremena.
U zaključku Novosel ističe da nije riječ o cenzuri, osim iznimno,
nego o "funkcionaliziranim masovnim medijima!".
"Kako je uopće moguće govoriti o etici novinarskoga poziva u
vrijeme kad novinarski kruh ovisi o vlasnicima medija ili o nekim
vladajućim grupama u organizacijama za koje rade. O prevlasti
morala tu ne može biti ni govora", smatra Novosel.
(Hina) mc