ZAGREB, 27. siječnja (Hina) - O "Projektu hrvatskoga odgojno-obrazovnog sustava za 21. stoljeće", koji je Vlada prihvatila krajem studenoga, raspravljano je danas na tematskoj sjednici saborskoga Odbora za obrazovanje, znanost i
kulturu.
ZAGREB, 27. siječnja (Hina) - O "Projektu hrvatskoga odgojno-
obrazovnog sustava za 21. stoljeće", koji je Vlada prihvatila
krajem studenoga, raspravljano je danas na tematskoj sjednici
saborskoga Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu.#L#
Predsjednik toga Odbora Hrvoje Kraljević naglasio je da su u
javnosti do sada najviše rasprave izazvala pitanja obrazovanja
učitelja i nastavnika, pitanje organiziranja odgojno-obrazovnih
cjelina, poznatih u javnosti kao modeli 3+3+3 ili 4+4+4 te dužina
trajanja osnovne škole.
Ministar prosvjete i športa Vladimir Strugar ukratko je obrazložio
Projekt koji ide za modernijom i fleksibilnijom obrazovnim
sustavom koji će biti usklađen s europskim, s novim načinom
vrednovanja uspjeha, permanentnim obrazovanjem, usavršavanjem
učitelja i povećanim ulaganjem u obrazovanje i znanost.
Tome je suprotstavljen prijedlog program koji je potpisala skupina
od 374 znanstvenika, među kojima 118 akademika, a koji je poznat kao
inicijativa akademika Vladimira Paara.
On je obrazložio taj prijedlog koji je na sjednicu stigao službeno
kao civilna inicijativa. Prijedlog je zasnovana na modelu
austrijsko-mađarsko-hrvatskog školstva 4+4+4 i prati ga zahtjev da
se razmatra ravnopravno kao i Vladin prijedlog.
U prijedlogu se ističe zahtjev da Hrvatska ostane na spomenutom
tradicionalnom modelu te da ne prihvaća strani model
devetogodišnje škole jer bi on bio skup i doveo bi do pada kvalitete
obrazovanja.
Paar se pozvao na stavove EU i SAD da ne treba rasipati novac i
energiju na promjenu modela te predložio da se raspoloživi novčani
i kadrovski potencijali usmjere prema nastavniku i prema
kontinuiranom povećanju kvalitete nastave.
Više govornika je podržalo Paarov prijedlog naglašavajući značaj
"sadržaja, a ne forme" u obrazovanju. Neki od njih zatražili su
povlačenje Vladina dokumenta smatrajući ga previše manjkavim. Više
njih smatra također da je reforma obrazovanja pod snažnim utjecajem
istresenih krugova, a da će tijekom 21. stoljeća znanost i društvo
prožimati duboke i stalne promjene.
Nikola Pastuović, koji je sudjelovao na izradbi Prijedloga
projekta ocijenio je da je nemoguće odvojiti sadržaj i formu te se
zauzeo za ostanak tradicionalnog modela koji bi se korigirao
elementima unutrašnje diferencijacije učenika, koja bi se postupno
uvodila.
Vinko Filipović smatra da sustav ne može izdržati tako radikalne
promjene, da je preskup te da bi Ministarstvo prosvjete najprije
trebalo utvrditi osnovne pedagoške standarde.
Dekan Učiteljske akademije Ivan Silov tražio je veću prisutnost
struke kod kreiranja i provođenja nastave. Nada se da će učiteljski
poziv imati veći znanstveni karakter.
Ravnatelj zavoda za unaprjeđenje školstva Josip Milat vidi samo
varbalni ali ne i stvarni sukob o predloženoj koncepciji školstva.
Predložio je da se prigovor tiskaju i budu dio javne rasprave, te se
usprotivio zahtjevu da se povuče prijedlog projekta.
Ratimir Kvaternik iz Ministarstva prosvjete i športa odbio je
kritike na račun Prijedloga projekta i rekao da će studije
izvodljivosti određivati daljnji korake reforme.
Akademik Ivo Šlaus ocijenio je Vladin prijedlog početnim
dokumentom o kojem treba raspravljati, a Paarov podnesak kao valjan
odgovor na poziv na raspravu.
Po Šlausu, ne samo učitelji, nego i znanstvenici moraju imati
kontakta s učenicima. Potrebno je što prije uvoditi djecu u svijet
rada, potreban je zakon o školstvu koji će useljavati u Hrvatsku
mlade znanstvenike, a nezaposlene treba doškolovati u procesu
kojem će podjednako sudjelovati škole, sami nezaposleni i tvrtke
koje trebaju kadrove za koje se školuju.
U petipolsatnoj raspravi na saborskom Odboru sudjelovalo je oko
dvadeset govornika iz više organizacija i institucija školstva i
znanosti.
(Hina) iluc mc