IT-FR-kolonijalizam, krize, gospodarstvo-Gospodarstvo/poslovanje/financije-Politika it - 1. II. la repubblica - kolonijalizam ITALIJALA REPUBBLICA1. II. 2003.Kolonije - Crna knjiga "Kada je 1997. u Francuskoj izašla 'Crna knjiga
komunizma', polemike su bile žestoke i produžile su se mjesecima. U tom vatrenom ozračju urednik Robert Laffont odlučio je ponoviti operaciju, primjenjujući je, međutim, na kolonijalizam, širu i složeniju povijesnu stvarnost, čiji zločini sigurno nisu bili manji od onih koji se spočitavaju komunizmu. Za provođenje osjetljivog pothvata pozvan je Marc Ferro, strog povjesničar i autor brojnih knjiga, među kojima se najviše cijeni 'Histoire des colonisations'. Pet godina kasnije, uz suradnju velikog broja stručnjaka s raznih područja, u knjižnice šalje knjigu 'Le livre noir du colonialisme', djelo izrazito bogato podacima i povijesnim rekonstrukcijama, koja iznosi globalnu bilancu jedne pustolovine koja je trajala stoljećima, a čije posljedice se nastavljaju osjećati do naših dana.'Mi zapadnjaci smo uvijek bili vrlo suzdržani u ocjenama kolonijalizma', objašnjava Ferro u svojem uredu u Ecole des Hautes Etudes en Sciences Sociales'.(...)
ITALIJA
LA REPUBBLICA
1. II. 2003.
Kolonije - Crna knjiga
"Kada je 1997. u Francuskoj izašla 'Crna knjiga komunizma',
polemike su bile žestoke i produžile su se mjesecima. U tom vatrenom
ozračju urednik Robert Laffont odlučio je ponoviti operaciju,
primjenjujući je, međutim, na kolonijalizam, širu i složeniju
povijesnu stvarnost, čiji zločini sigurno nisu bili manji od onih
koji se spočitavaju komunizmu. Za provođenje osjetljivog pothvata
pozvan je Marc Ferro, strog povjesničar i autor brojnih knjiga,
među kojima se najviše cijeni 'Histoire des colonisations'. Pet
godina kasnije, uz suradnju velikog broja stručnjaka s raznih
područja, u knjižnice šalje knjigu 'Le livre noir du colonialisme',
djelo izrazito bogato podacima i povijesnim rekonstrukcijama, koja
iznosi globalnu bilancu jedne pustolovine koja je trajala
stoljećima, a čije posljedice se nastavljaju osjećati do naših
dana.
'Mi zapadnjaci smo uvijek bili vrlo suzdržani u ocjenama
kolonijalizma', objašnjava Ferro u svojem uredu u Ecole des Hautes
Etudes en Sciences Sociales'.(...)
- Vi pravite razliku između prve faze kolonijalizacije od one u 19.
i 20. stoljeću imperijalizma? Možete li objasniti razliku?
= Prva je kolonijalizacija bila organizirana i vođena od strane
kraljeva i plemstva, gotovo privatno, dok u fazi kolonijalnog
imperijalizma cijela državna struktura stavljena je u službu
kolonijalnog projekta. Uz to je imperijalizam podržavalo cijelo
javno mišljenje, u ime krivo shvaćenog domoljublja. Prije toga su
europska stanovništva bila sasvim izvan i ravnodušna spram
kolonijalnih osvajanja. U 19. i 20. stoljeću stanje se promijenilo
i londonski taksisti mogu s ponosom govoriti o 'njihovom'
carstvu.(...)
- Postoje li druga obilježja imperijalizma 19. stoljeća?
= Drugi aspekt te druge faze kolonijalizma je masovno intervencija
banaka i velikih tvrtki, koje izravno počinju nadzirati
kolonijalno izrabljivanje. Od tuda će se kasnije roditi
kolonijalizam bez kolona, onaj koji omogućava nadziranje
teritorija kroz gospodarsku dominaciju, bez slanja vojnika.
Otomansko carstvo tako prelazi pod financijski i gospodarski
nadzor Engleza, ali bez stvaranja pravih kolonija. Isto su mogle
učiniti Sjedinjene Države u Južnoj Americi. Danas, u gospodarskoj
vladavini multinacionalnih tvrtki nad gospodarstvom određenih
zemalja reproducira se ista shema.
- To je ono što govore antiglobalisti...
= Multinacionalni imperijalizam kapitalističkih tvrtki i velikih
banaka, nadzire gospodarstva cijelih država, stvarajući novi oblik
neokolonijalizma. Razlika je što konce više ne vuku nacionalni
entiteti koje se može identificirati, već anonimni i neuhvatljivi
kolonizatori. Posljedično se žrtve tih stanja ne mogu okomiti na
prepoznatljivog invazora. Pobuna protiv anonimnih kapitala je
mnogo teža. Bilo je mnogo lakše boriti se protiv kolonijalnih
postrojbi došlih iz Europe.", razgovarao Fabio Gambaro.