KIRKENES, 31. siječnja (Hina/Reuters) - Otapanjem arktičkoga leda mogao bi se u idućih deset godina otvoriti prolaz za brodove između Atlantskog i Tihog oceana, pa bi tako globalno zagrijavanje na sjeveru, koje ugrožava staništa
polarnih medvjeda, karibua i drugih životinjskih i biljnih vrsta, brodovlasnicima moglo donijeti profit.
KIRKENES, 31. siječnja (Hina/Reuters) - Otapanjem arktičkoga leda
mogao bi se u idućih deset godina otvoriti prolaz za brodove između
Atlantskog i Tihog oceana, pa bi tako globalno zagrijavanje na
sjeveru, koje ugrožava staništa polarnih medvjeda, karibua i
drugih životinjskih i biljnih vrsta, brodovlasnicima moglo
donijeti profit. #L#
Istraživanja Ujedinjenih naroda (UN) predviđaju da bi Arktik mogao
ostati posve bez leda u ljeto 2080. godine, a polarni prolaz, koji
je dosad bio zatvoren, mogao bi postati konkurencija Panamskom i
Sueskom kanalu.
"Vjerujem da ćemo u idućih deset godina riješiti probleme prijevoza
robe Sjevernim morskim putom tijekom cijele godine", kazao je
Alexander Medvedev, direktor ruske brodarske kompanije Murmansk.
"To će nam skratiti put od Japana do Europe za najmanje 10 do 15
dana, pogotovo ljeti", izjavio je za Reuters.
S druge strane Arktika, Sjeverozapadnom prolazu, morskom putu
između Atlantskog i Tihog oceana uz sjevernu obalu Sjeverne
Amerike, trebat će više vremena da se otopi.
"Sjeverozapadnom prolazu vjerojatno će trebati još 20 godina da se
otopi", kazao je Peter Wadhams, profesor oceanografije na
sveučilištu Cambridge.
No, premije osiguravajućih društava za putovanja kroz ta dva
prolaza vjerojatno će biti tako visoke da bi troškovi mogli
premašiti prednosti koje donosi kraće putovanje.
Pomorci su stoljećima uzalud tražili kraći put od Europe do Dalekog
Istoka - Kolumbo je otkrio Sjevernu Ameriku 1492. godine ploveći
prema zapadu u nadi da će stići do Japana. Ta je potraga mnoge
istraživače stajala života, uključujući Nizozemca Wilhelma
Barentsa i Engleza Henryja Hudsona, po kojima su Barentsovo more i
Hudsonov zaljev dobili ime. Barentsov se brod nasukao 1596. godine,
a Hudson je umro nakon pobune na svom brodu 1611.
Finsko-švedska ekspedicija prošla je kroz Sjeverno ledeno more
1878. godine, a Norvežanin Roald Amundsen prvi je prošao kroz
Sjeverozapadni prolaz 1906. godine.
No, čak i uz topljenje leda, trebat će milijarde dolara kako bi se
otvorili pomorski putevi. Luke u sjevernoj Rusiji propadaju nakon
završetka hladnog rata, kad su nuklearni ledolomci predvodili
bojne brodove između Atlantskog i Tihog oceana.
"Prepreke su više ekonomske i političke prirode - potrebno je mnogo
infrastrukture: navigacijska pomoć, osoblje za potrage i
spašavanje, mogućnost čišćenja zagađenja", kazao je Wadhams.
Ekolozi traže zaštitu za oko četiri milijuna autohtonih stanovnika
tog područja, kao i sprečavanje svojevrsne "zlatne groznice",
odnosno poplavu lovaca na brzu zaradu zahvaljujući eksploataciji
plina, drva i minerala.
"Topljenje leda olakšat će put do sjevernog Sibira i ostalih
divljih područja", izjavio je Svein Tveitdal, direktor UN-ova
Polarnog centra. "Zato mora postojati strategija održivog razvoja
za Arktik. On ne smije postati nova Afrika, u kojoj su kolonijalisti
ubrzano eksploatirali sve resurse."
UN-ova istraživanja pokazuju da se arktički led od sedamdesetih
godina 20. stoljeća smanjivao za približno tri posto godišnje, te
da su temperature zraka tijekom prošlog stoljeća porasle za
otprilike pet stupnjeva Celzija.
Istraživanje polja plina i nafte povećat će rizik od zagađenja,
poput katastrofe tankera Exxon Valdez kraj Aljaske 1989. godine.
Norveška planira otvoriti prvo polje plina u Barentsovu moru 2006.
Polarna su područja najosjetljivija i kad je riječ o globalnom
zagrijavanju koje uzrokuje izgaranje fosilnih goriva poput nafte.
Znanstvenici tvrde da te emisije stvaraju pokrivač oko Zemlje i
podižu temperature.
Novi će polarni putevi skratiti put za približno 4.000 nautičkih
milja od Europe do Dalekog Istoka u usporedbi s putem kroz Panamski
ili Sueski kanal, dok bi put sjeverno od Kanade mogao biti skraćen
za 6.000 nautičkih milja za supertankere koji su se iz Venezuele
uputili u Japan. Brodovi koji su preveliki da bi prošli kroz
Panamski kanal moraju putovati oko Južne Amerike.
I Japan je zainteresiran za prijevoz nuklearnog otpada u Europu
kroz Arktik, čemu su se oštro usprotivili ekolozi koji tvrde da bi
takav teret mogao ostati zarobljen u ledu.
Naime, jedna od posljedica globalnog zagrijavanja je hlađenje
nekih područja dok se većina zagrijava pa se led na nekim mjestima
topi, dok na drugima postaje deblji. To bi moglo uvelike
zakomplicirati bilo kakve planove prijevoza tereta kroz
novonastale arktičke prolaze.
(Hina) jšk dgk