FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

AU 21.I.-DS-CENZURA ISTRAŽIVANJA U SAD-U

AT-US-KOMENTARI-Istraživanja-Politika au 21.I.-ds-cenzura istraživanja u sad-u AUSTRIJADER STANDARD21. I. 2003.Prisila za znanost"Klima u dosadašnjem istraživačkom raju Americi razvidno se pogoršava. Iz straha od atentata biološkim oružjem američki predsjednik George W. Bush pokušava znanost podvrgnuti opasnoj, pretjeranoj i beskorisnoj cenzuri.Sveučilišta i istraživački instituti ipak se s pravom boje da će SAD zbog restriktivnih mjera izgubiti privlačnost za sve znanstvenike iz cijeloga svijeta. To bi moglo ugroziti međunarodnu predvodničku ulogu Sjedinjenih Država u istraživanju i razvitku - i imati kobnih posljedica za ostatak svijeta.Ako se pomnije promotre već provedene mjere cenzure, vidi se Bushova umišljena 'osovina zla' i druge diskriminacije: vlada je na popis znanstvenog promatranja stavila ukupno 38 mogućih uzročnika primjenjivih za biološko oružje.Oni koji žele raditi s jednim od tih virusa, bakterija ili otrova, trebaju dopuštenje ministarstva pravosuđa koje najprije ispituje životopis znanstvenika. Oni koji su već bili pred sudom, ne dobivaju dopuštenje. Znanstvenici koji su nekad imali psihičkih
AUSTRIJA DER STANDARD 21. I. 2003. Prisila za znanost "Klima u dosadašnjem istraživačkom raju Americi razvidno se pogoršava. Iz straha od atentata biološkim oružjem američki predsjednik George W. Bush pokušava znanost podvrgnuti opasnoj, pretjeranoj i beskorisnoj cenzuri. Sveučilišta i istraživački instituti ipak se s pravom boje da će SAD zbog restriktivnih mjera izgubiti privlačnost za sve znanstvenike iz cijeloga svijeta. To bi moglo ugroziti međunarodnu predvodničku ulogu Sjedinjenih Država u istraživanju i razvitku - i imati kobnih posljedica za ostatak svijeta. Ako se pomnije promotre već provedene mjere cenzure, vidi se Bushova umišljena 'osovina zla' i druge diskriminacije: vlada je na popis znanstvenog promatranja stavila ukupno 38 mogućih uzročnika primjenjivih za biološko oružje. Oni koji žele raditi s jednim od tih virusa, bakterija ili otrova, trebaju dopuštenje ministarstva pravosuđa koje najprije ispituje životopis znanstvenika. Oni koji su već bili pred sudom, ne dobivaju dopuštenje. Znanstvenici koji su nekad imali psihičkih problema, također ne. Znanstvenici iz Iraka, Irana, Kube, Libije, Sirije, Sudana i Sjeverne Koreje ionako ih ne dobiju - bez obzira kako su dugo već u zemlji i za koji institut rade. A oni koji se pridržavaju propisa, bit će kazneno gonjeni, zbog opće zaštite i uhićeni. Nikad se ne zna. Te se mjere kao i cenzura istraživačkih rezultata u stručnim časopisima o kojoj se razmišlja, objašnjavaju već objavljenim studijama o proizvodnji smrtonosnih virusa primjenjivih za biološko oružje. Treba nešto poduzeti da takve opasne upute za proizvodnju više ne dospijevaju u javnost. Činjenica da rezultate vojnih istraživanja treba držati pod ključem, nije nova i opravdana je. Nove se mjere ipak odnose na civilna istraživanja. No što bi se dogodilo da primjerice Australci nisu objavili svoju prijepornu studiju o genski preinačenom virusu mišjih boginja koji brzo odnese svakog miša kojeg zahvati? Drugi znanstvenici koji rade na cjepivima ne bi mogli koristiti te rezultate, do cilja bi stigli kasnije ili možda uopće ne bi. Ipak su Australci sami priznali da objavljivanje nije bilo baš mudro. A potencijalni atentatori? Iako ti studijski rezultati kriju neke potencijalne opasnosti, ipak je vrlo upitno može li se taj pokus na životinjama prenijeti i na ljude - ako teroristi uopće dobiju ljudski virus boginja. Ako ga ipak mogu dobiti, proizvodnja takvog genetsko-tehničkog smrtonosnog virusa krajnje je skupa i zamršena. Drugi već postojeći uzročnici poput antraksa, atentatorima su lakši za primjenu. Ostaju još huljske države, kako ih naziva Bush: ako imaju biološko oružje za masovno uništenje, imaju ga već odavno a imaju i odgovarajuće znanstvenike. Pretpostavka da su samo američki znanstvenici sposobni za razvoj tako prljavih borbenih tvari i da ih zbog toga treba nadzirati, ipak je pomalo arogantna. Postavlja se i pitanje koji bi studijski rezultati uopće mogli biti opasni. Nove tehnike s kojima se primjerice lijekovi umjesto u obliku pilula uzimaju raspršivačem, mogle bi se koristiti i za širenje otrovnih tvari. A istraživanja virusa za gensku terapiju mogla bi se možda zlorabiti za proizvodnju biološkog oružja. Te bi spoznaje pak mogle pomoći milijunima ljudi. Cenzurirati? Nikada! Ne takve civilne rezultate istraživanja koji čovječanstvu mogu donijeti korist", piše Andreas Feiertag.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙