ZAGREB, 29. siječnja (Hina) - Hrvatski institut za povijest objavio je opsežno znanstveno djelo "Četnički zločini u Bosni i Hercegovini 1941.-1945." Zdravka Dizdara, koji istražuje povijest Drugoga svjetskoga rata u Hrvatskoj i Bosni
i Hercegovini.
ZAGREB, 29. siječnja (Hina) - Hrvatski institut za povijest objavio
je opsežno znanstveno djelo "Četnički zločini u Bosni i Hercegovini
1941.-1945." Zdravka Dizdara, koji istražuje povijest Drugoga
svjetskoga rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. #L#
Dostupna dokumentacija, kako napominje autor, potrđuje da su
četnički zločini nad Hrvatima i Muslimanima, nacionalnim manjinama
i pripadnicima antifašističkog pokreta - partizanima u BiH imali
genocidno obilježje, o čemu se dosad nije pisalo ili se vrlo malo
pisalo.
Od 1941. do 1945. u BiH je bilo osnovano 14 četničkih korpusa, 76
brigada i dvije pukovnije te je kroz njih prošlo sto tisuća
naoružanih pripadnika pokreta.
Po dostupnim dokumentima od četničkih progona i pokolja u BiH u
Drugom svjetskom ratu izbjeglo je oko 100.000 Hrvata i više od
200.000 Muslimana. Primjerice nakon pokolja Hrvata u istočnoj
Hercegovini u ljeto 1942. s područja lijeve obale Neretve izbjeglo
je 26.000 Hrvata, a nakon pokolja Muslimana u Višegradu u rujnu
1943. iz Podrinja je od četničkog nasilja izbjeglo više od 100.000
ljudi.
Po dosadašnjim rezultatima istraživanja, koji su u početnoj fazi,
kako napominje Dizdar, u izravnu teroru četnici su u BiH ubili oko
45.000 Hrvata i Muslimana, opljačkali, spalili i razorili na
desetke tisuća domova, a potpuno uništili oko 300 sela i manjih
gradova, velik broj katoličkih crkava i muslimanskih džamija.
"Četnički pokret bio je prožet najbrutalnijim velikosrpskim
nacionalizmom i imao je sve karakteristike fašističkog pokreta",
ističe Dizdar, dodajući kako se taj pokret "zalagao za uspostavu
etnički čiste Velike Srbije na području BiH i najvećem dijelu
Hrvatske".
Za petogodišnjeg rata, kako u zaključku knjige napominje autor,
četnici su najprije pod okriljem talijanskoga, a zatim njemačkog
okupatora, uz potporu jugoslavenske izbjegličke vlade te Velike
Britanije i SAD-a pokušali svojim postrojbama ostvariti planirani
genocidni pokolj Hrvata i Muslimana. "Zato uz četnike i svi
spomenuti čimbenici snose dio odgovornosti za njihove zločine",
smatra Dizdar.
Četništvo je od osnutka (1902.) gotovo isključivo bilo sredstvo
srbijanske nacionalističke i ekspanzionističke politike - do kraja
Prvoga svjetskoga rata cilj tog pokreta bio je proširenje Srbije na
jugoistok Balkana (Makedonija i Albanija) a nakon osnivanja
Jugoslavije (1918.) djelovanje tog pokreta, poluvojne
organizacije, usmjereno je na zapad (BiH i Hrvatska).
Problematikom ljudskih gubitaka koje je prouzročio četnički pokret
Zdravko Dizdar počeo se baviti 1991. u sklopu
znanstvenoistraživačkog projekta "Ljudski gubici Hrvatske u
Drugom svjetskom ratu".
(Hina) mc