VOA-28. I. SVE NA PRODAJU

GLAS AMERIKE _ VOA 28. I. 2003. Nekretnine na Jadranu sve privlačnije strancima. Prilog Dragana Majkića Nekretnine u istarskim, primorskim i dalmatinskim gradovima i ljetovalištima sve više privlače strane kupce. Prošloga ljeta mnogi turisti iz Njemačke, Velike Britanije i Francuske izrazili su interes za kupnju starih kamenih kuća na srednjem Jadranu. Dozvole o vlasništvu stranaca nad nekretninama odobrava Ministarstvo vanjskih poslova, a američki građani mogu slobodno kupovati nekretnine u Hrvatskoj. Stranci stječu nekretnine u Hrvatskoj u skladu sa zakonom o vlasništvu - pod pretpostavkom da među državama postoji reciprocitet tj. uzajamnost u prometu nekretninama. Stranac mora prije svake kupnje provjeriti da li Ministarstvo vanjskih poslova odobrava kupnju građanima određene države, te posjedovati valjane dokumente o kupnji nekretnine. Nikša Kljenak vlasnik splitske agencije Globus za posredovanje u prometu nekretninama kaže za Glas Amerike kako stranac u pravilu za kupnju primjerice jedne kuće čeka dozvolu između 3 do 6 mjeseci. ?Sjedinjene Američke Države ne određuju nikakva ograničenja kod fizičkih i pravnih osoba pri kupnji nekretnina na teritoriju SAD-a, osim u slučaju kada to zadire u sfere nacionalne sigurnosti. To znači da i građani Sjedinjenih Država ukoliko žele kupiti nekretninu u Republici Hrvatskoj to mogu napraviti bez ikakvog ograničenja? - kaže ovaj vlasnik agencije za posredovanje u prometu nekretninama. Po pitanju kupovanja nekretnina u Europi najliberalnija je Njemačka koja ne pravi razliku između stranaca i domicilnog stanovništva pa je ista situacija za njemačke državljane u Hrvatskoj, dok Talijani uvjetuju potvrdu o stalnom nastanjenu. Mađari i Česi ne dopuštaju strancima stjecanje nekretnina. U Austriji odobrenje izdaju pokrajinske vlasti, dok u Velikoj Britaniji stranci slobodno imaju pristup kupovanju nekretnina pa ih takve pogodnosti očekuju i u Hrvatskoj. Duba na Pelješcu, rodno mjesto mnogih američkih umirovljenika Nikša Kljenak, vlasnik agencije za posredovanje u prometu nekretninama, ističe da Hrvati u Americi koji uz američko državljanstvo posjeduju i hrvatsku putovnicu kupuju nekretnine u Hrvatskoj kao i ostali građani, a to znači bez dozvole Ministarstva vanjskih poslova. On dodaje da hrvatski prodavatelji nekretnina ne pristaju na institut obročnog plaćanja jedne kuće na hrvatskoj obali ili na jednom od otoka te izričito zahtijevaju gotovinu, a o transakciji novca između Sjedinjenih Država i banke u Hrvatskoj podsjeća: ?Imali smo iskustvo da američki građani koji drže novac u Americi na bankama prilikom realizacije kupnje nekretnine novac u roku od nekoliko dana stigne na račun banke u Hrvatskoj. Potom se obično izvrši transakcija novca sa računa banke s imena kupca na ime prodavatelja bez ikakvih ograničenja. Želio bih napomenuti kako smo imali realizaciju kupnje nekretnina u kojoj su američki građani kupovali nekretninu i kreditom. U tom slučaju im se uvijek isplati uzeti kredit u Americi jer su povoljnije kamate nego u Republici Hrvatskoj? - tvrdi ovaj mladi poduzetnik. Pri kupnji nekretnine postoji i opcija traženja kredita kod jedne od domaćih banaka, ali takvi zahtjevi još nisu zabilježeni. U tom slučaju američkog ili stranog državljanina očekuje dugotrajna administrativna procedura povezana s hipotekarnim klauzulama i poznavanje više hrvatskih građana koji bi jamčili u procesu kupnje nekretnine. Na primjer, cijena četvornog metra u staroj zgradi na otoku Visu kreće se od 200 do 600 eura, a ovisi o lokaciji, očuvanosti objekta i komunalnoj infrastrukturi. (VOA)