VLADA: PRIVATIZACIJOM NISMO RASPRODALI IMOVINU

VLADA: PRIVATIZACIJOM NISMO RASPRODALI IMOVINU Vlada je na današnjoj sjednici odbacila tvrdnje o rasprodaji Hrvatske strancima, ustvrdivši kako Vlada ima strategiju privatizacije, ali bi njezin tijek trebalo ubrzati. "U ove tri godine (mandata Vlade) privatizacija nije bila rasprodaja", rekao je potpredsjednik Vlade Slavko Linić. Kazao je kako Vlada nije zadovoljna procesom prodaje, jer je nedovoljno privatnog kapitala i privatne inicijative u procesu preuzimanja trgovačkih društava. "U privatizaciji imamo vrlo oprezan ulazak stranaca i njihov nedovoljan odziv", ustvrdio je Linić na sjednici Vlade koja je raspravljala o upravljanju državnim portfeljem i privatizaciji. I potpredsjednik Goran Granić slaže se da je proces privatizacije spor. "Nismo bili dovoljno uspješni u privatizaciji, treba završiti taj proces što brže ako želimo uspješno gospodarstvo", poručio je. Ministar obrta, malog i srednjeg poduzetništva Željko Pecek ne slaže se s tezom da treba što prije privatizirati imovinu. "Ne, treba što bolje privatizirati državnu imovinu", rekao je Pecek. Tvrdnje da privatizacija u posljednje tri godine nije bila rasprodaja i da imovina nije rasprodana strancima potpredsjednik Linić potkrijepio je i podacima. U protekle tri godine privatizirano je 1.044 dionička paketa, a većina je prodana na Zagrebačkoj i Varaždinskoj burzi i riječ je uglavnom o tvrtkama u kojima država ima manje od 25 posto udjela. U tom je razdoblju prodano 31 trgovačko društvo u kojima država ima udjel veći od 51 posto. Te su tvrtke prodane javnim prikupljanjem ponuda, a bilo je raspisano skoro 190 natječaja, za neka društva i četiri, pet, jer nije bilo zainteresiranih. Od 31 prodanog društva stanci su kupili samo njih osam, kazao je Linić. U turizmu, rekla je ministrica turizma Pave Župan Rusković, nije pitanje radi li se o strancu ili domaćem vlasniku, već zna li posao, ima li znanje. "Ovo je definitivno posljednji trenutak da se Hrvatska uključi u svjetske turističke trendove. Međutim, bez kapitala takvi planovi teško da se mogu realizirati, budući da potencijalni vlasnici moraju imati planove i izvore sredstava za njihovu realizaciju", poručila je. Članovi Vlade složili su se da ne mogu biti zadovoljni ponašanjem uprava i nadzornih odbora, te posebice upozorili na problem gospodarenja nekretninama u državnom vlasništvu. Ministar Pecek podsjetio je na Vladin zaključak još iz 2001. da državnu imovinu koja nije u funkciji treba što prije staviti u funkciju poduzetništva. Rekao je da je Ministarstvo definiralo mogućnost otvaranja 133.000 novih radnih mjesta u malom gospodarstvu. "Sada smo negdje na pola, ali bez i jedne aktivirane imovine u državnom vlasništvu. Tu brojku o novim radnim mjestima možemo ostvariti, ali nećemo ako neaktivnu državnu imovinu ne stavimo u funkciju malog poduzetništva", ocijenio je Pecek. Hrvatska Vlada utvrdila je danas tri zakonska prijedloga kojima će se regulirati odgovornost države za štetu - onu koju su uzrokovali pripadnici oružanih i redarstvenih snaga u Domovinskom ratu, štetu nastalu uslijed terorističkih akta i javnih demonstracija, te za štetu nastalu u bivšoj SFRJ, ali samo ako je oštećenik hrvatski državljanin i ako je šteta nastala u Hrvatskoj. Ti se zakonski prijedlozi temelje na načelima solidarnosti, pravičnosti i ravnomjernog podnošenja javnog tereta, istaknula je ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović. Vlada je Saboru predložila izmjene Zakona o investicijskim fondovima kojima ograničava ulaganja zatvorenih investicijskih fondova, koji su nastali iz bivših PIF-ova, na samo pet posto vrijednosnih papira jednog izdavatelja, odnosno 10 posto ako udio fonda ne prelazi 40 posto portfelja jednog izdavatelja. Fondovi će zbog toga u roku od godine dana morati prodati svoje većinske pakete u tvrtkama. Vlada se na izmjene odlučila jer su fondovi loši većinski vlasnici tvrtki koje treba restrukturirati. Vodstvima fondova u Vladi također zamjeraju da su novac izvlačili iz poduzeća koja su imali u vlasništvu, te da su upravama tvrtki isplaćivali velike plaća, uz milijune kuna godišnjih nagrada, iako su tvrtke poslovale s gubitkom. Time su, smatraju u Vladi, vlasnici udjela u fondovima, a to su ratni stradalnici, gubili na vrijednosti svoga vlasništva. Vlada je utvrdila Nacionalnu strategiju usklađivanja hrvatskog tehničkog zakonodavstva (normizacija, mjeriteljstvo itd.) s onim u EU, te osnovala radnu skupinu koja će koordinirati provedbu te Strategije. Voditelj skupine je potpredsjednik Vlade Slavko Linić. 'Zeleno svjetlo' dobio je prijedlog CARDS Regionalnog programa za 2002. ukupno vrijedan 43,5 milijuna eura. Vladinu podršku dobili su HAZU-ova Deklaracija o znanju, te paket 'statističkih akata', u kojemu su i prijedlog zakona o službenoj statistici, te program statističkih istraživanja za 2003.