BA-stolac-Glasila/mediji-Politika bih-dnevni list-27.I. ž. obradović: problem je u sarajevu BiHDNEVNI LIST27. I. 2003.Nije problem u Stocu, nego u SarajevuRazgovor sa Željkom Obradovićem, načelnikom općine Stolac. Razgovarala: Mirjana
SkokoPosebno želim naglasiti da općina Stolac nije općina Stolac iz 1991. Na ovakvu daytonsku općinu Stolac ne mogu se primijeniti standardi iz 1991. Naime, često se od općine Stolac traži da poštuje odnose po popisu pučanstva iz 1991. Općina Stolac je daytonski podijeljena na dva dijela (57% FBiH, 43% RS), te za općinu Stolac popis iz 1991. nije mjerodavan kao za druge općine. Stvoreni su novi odnosi, i teritorijalni i demokratski, i tu se činjenicu treba uvažavati Iza Vas je još jedna poslovna godina. Možete li u kratkim crtama izreći sud o rezultatima rada općinske administracije i funkcioniranju izvršne vlasti na području općine Stolac i koji su najveći problemi s kojima se susrećete?Imajući u vidu da je ustroj i jačanje institucija sustava bio prioritet u radu općinskih vlasti, mogu reći da smo ipak koliko-toliko ustrojili općinske službe, a i sjednice Općinskog vijeća su
BiH
DNEVNI LIST
27. I. 2003.
Nije problem u Stocu, nego u Sarajevu
Razgovor sa Željkom Obradovićem, načelnikom općine Stolac.
Razgovarala: Mirjana Skoko
Posebno želim naglasiti da općina Stolac nije općina Stolac iz
1991. Na ovakvu daytonsku općinu Stolac ne mogu se primijeniti
standardi iz 1991. Naime, često se od općine Stolac traži da poštuje
odnose po popisu pučanstva iz 1991. Općina Stolac je daytonski
podijeljena na dva dijela (57% FBiH, 43% RS), te za općinu Stolac
popis iz 1991. nije mjerodavan kao za druge općine. Stvoreni su novi
odnosi, i teritorijalni i demokratski, i tu se činjenicu treba
uvažavati
Iza Vas je još jedna poslovna godina. Možete li u kratkim crtama
izreći sud o rezultatima rada općinske administracije i
funkcioniranju izvršne vlasti na području općine Stolac i koji su
najveći problemi s kojima se susrećete?
Imajući u vidu da je ustroj i jačanje institucija sustava bio
prioritet u radu općinskih vlasti, mogu reći da smo ipak koliko-
toliko ustrojili općinske službe, a i sjednice Općinskog vijeća su
se skoro redovito održavale. Možda bi o radu općinskih službi
trebalo upitati i one koji koriste usluge općinske administracije,
obične ljude. Vjerujem kako bi njihov odgovor i te kako bio
mjerodavan i odgovarajući. Ipak, nisam do kraja zadovoljan s
funkcioniranjem općinskih službi i općenito radom općinskih tijela
vlasti. Zato što možda nismo jasno i do kraja artikulirali naše
stolačke probleme i potrebe, pa se još uvijek osjeća prilična
pasivnost u radu općinskih službi. Nastojali smo i čini mi se da smo
uspjeli donekle poboljšati komunalni sustav u gradu i općini, ali
to nije ni izdaleka ono što želimo i ova godina će dati neke odgovore
po pitanju komunalnih problema u našoj općini.
Što možete izdvojiti iz rada izvršne vlasti u protekloj godini?
Nastojali smo uvjeriti predstavnike međunarodne zajednice da je
Stolac normalna općina. Vjerujem da javnost zna da je samo za općinu
Stolac važio tzv. dvotrećinski kvorum koji je zapravo bio mehanizam
blokade rada Općinskog vijeća od bošnjačkih vijećnika, a ne
mehanizam zaštite nacionalnih interesa. U Općinskom vijeću koji
broji 17 vijećnika 11 ih je iz reda hrvatskoga naroda, a šest iz reda
bošnjačkoga. Ukidanjem odredbe o dvotrećinskom kvorumu u Statutu
općine Stolac od visokog predstavnika stvoreni su uvjeti za
normalno funkcioniranje Općinskog vijeća i drugih tijela vlasti.
Dobar ustroj općinskih službi najvidljiviji je i u provedbi
imovinskih zakona gdje smo, unatoč velikoj nevjerici, postigli
izvrsne rezultate. Možemo reći da je Stolac riješio provedbu
imovinskih zakona u cijelosti i sada se možemo posvetiti drugim
prioritetima. Važno je naglasiti da nije bilo nijedne nasilne
deložacije, što pokazuje dobru koordinaciju općinskih službi i
ostalih institucija vlasti.
Većina gradova u BiH ima problema s odlaganjem otpada. Kako je
općina Stolac riješila ovaj problem?
Jedan od projekata na koje smo potrošili mnogo energije je bilo
rješavanje pitanja općinskog odlagališta. Općinsko vijeće je na
prijedlog Vijeća načelnika jednoglasno donijelo odluku da se na
Njivicama, naselju udaljenom nekoliko kilometara od Stoca, uredi i
izgradi privremeno odlagalište otpada. Projekt su financijski
podržali UNHCR, a logistički SFOR. Potpisan je i trojni ugovor
između navedenih subjekata. Međutim, skupina mještana, većinom
Bošnjaka, "spontano" je spriječila SFOR-ove opkopare da priđe
spomenutoj lokaciji. Bez obzira na sve, nastojat ćemo pitanje
odlagališta riješiti, nadam se na korektan način i u interesu prije
svega naroda Stoca.
Što biste, kao načelnik, mijenjali u Stocu?
Čitavo vrijeme, koliko sam u Stocu kao načelnik, nastojim prije
svega promijeniti odnos prema Stocu koji je krajnje nekorektan.
Spomenuo sam provedbu imovinskih zakona. Zašto ne spomenuti
sigurnosnu situaciju koja je na zavidnoj razini zahvaljujući u
prvom redu angažiranosti općinskih vlasti i profesionalizmu u radu
Policijske uprave i MUP-a HNŽ-a. Po ostvarenom povratku Stolac je
također među prvima u BiH. Međutim, kada je u pitanju pomoć Stocu,
tu smo zasigurno među posljednjima u BiH. Pitam se zašto? U
infrastrukturu grada i općine uopće se ne ulaže. Naravno da je bilo,
i još uvijek ima neriješenih pitanja u općini Stolac, ali gdje ih to
nema u ovako uređenoj BiH. Nije problem u Stocu, problem je negdje
drugdje, možda u Sarajevu. Posebno želim naglasiti da općina Stolac
nije općina Stolac iz 1991. Na ovakvu daytonsku općinu Stolac ne
mogu se primijeniti standardi iz 1991. Naime, često se od općine
Stolac traži da poštuje odnose po popisu pučanstva iz 1991. Općina
Stolac je daytonski podijeljena na dva dijela (57% FBiH, 43% RS), te
za općinu Stolac popis iz 1991. nije mjerodavan kao za druge općine.
Stvoreni su novi odnosi, i teritorijalni i demokratski, i tu se
činjenicu treba uvažavati.
Svjedoci smo brojnih reakcija oko izgradnje vjerskih objekata u
Stocu. Što možete reći o tome?
Stolačke vlasti nisu protiv obnove i izgradnje vjerskih objekata,
jer isti bi trebali biti poruke mira i tolerancije. Međutim, u BiH
se sve politizira, pa tako i s obnovom i izgradnjom vjerskih
objekata. U Stocu postoje objekti četiriju vjerskih zajednica i
većinom su svi objekti pretrpjeli određena razaranja. Trenutno se
obnavljaju ili su obnovljene tri katoličke crkve, obnavlja se i
pravoslavna crkva, a i židovska zajednica je dobila potrebitu
dokumentaciju za obnovu svoga vjerskoga objekta. Obnavljaju se i
objekti Islamske zajednice. S vjerskim zajednicama nastojimo imati
dobru i korektnu suradnju. Međutim, samo s Islamskom zajednicom
Stolac imamo poteškoća u komunikaciji gdje, čini mi se, pojedincima
iz Islamske zajednice Stolac to i odgovara. Obnova Careve džamije u
Stocu se nažalost htjela iskoristiti i prikazati kao općinsko
protivljenje obnovi vjerskih objekata, što i iz podataka koje sam
Vam dao očito nije istina. Općinske vlasti još uvijek ne posjeduju
projekte obnove spomenute džamije iako je to i zakonska obveza te
samim time nemamo uvida u proces obnove, što me uistinu iznenađuje,
a i žalosti. Vjerujem da će doći vrijeme i na tome radimo da se samo
kroz dijalog, razumijevanje i poštivanje institucija sustava može
doći do kvalitetnih rješenja.