FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

BIH-DNEVNI LIST-27.I. Ž. OBRADOVIĆ: PROBLEM JE U SARAJEVU

BA-stolac-Glasila/mediji-Politika bih-dnevni list-27.I. ž. obradović: problem je u sarajevu BiHDNEVNI LIST27. I. 2003.Nije problem u Stocu, nego u SarajevuRazgovor sa Željkom Obradovićem, načelnikom općine Stolac. Razgovarala: Mirjana SkokoPosebno želim naglasiti da općina Stolac nije općina Stolac iz 1991. Na ovakvu daytonsku općinu Stolac ne mogu se primijeniti standardi iz 1991. Naime, često se od općine Stolac traži da poštuje odnose po popisu pučanstva iz 1991. Općina Stolac je daytonski podijeljena na dva dijela (57% FBiH, 43% RS), te za općinu Stolac popis iz 1991. nije mjerodavan kao za druge općine. Stvoreni su novi odnosi, i teritorijalni i demokratski, i tu se činjenicu treba uvažavati Iza Vas je još jedna poslovna godina. Možete li u kratkim crtama izreći sud o rezultatima rada općinske administracije i funkcioniranju izvršne vlasti na području općine Stolac i koji su najveći problemi s kojima se susrećete?Imajući u vidu da je ustroj i jačanje institucija sustava bio prioritet u radu općinskih vlasti, mogu reći da smo ipak koliko-toliko ustrojili općinske službe, a i sjednice Općinskog vijeća su
BiH DNEVNI LIST 27. I. 2003. Nije problem u Stocu, nego u Sarajevu Razgovor sa Željkom Obradovićem, načelnikom općine Stolac. Razgovarala: Mirjana Skoko Posebno želim naglasiti da općina Stolac nije općina Stolac iz 1991. Na ovakvu daytonsku općinu Stolac ne mogu se primijeniti standardi iz 1991. Naime, često se od općine Stolac traži da poštuje odnose po popisu pučanstva iz 1991. Općina Stolac je daytonski podijeljena na dva dijela (57% FBiH, 43% RS), te za općinu Stolac popis iz 1991. nije mjerodavan kao za druge općine. Stvoreni su novi odnosi, i teritorijalni i demokratski, i tu se činjenicu treba uvažavati Iza Vas je još jedna poslovna godina. Možete li u kratkim crtama izreći sud o rezultatima rada općinske administracije i funkcioniranju izvršne vlasti na području općine Stolac i koji su najveći problemi s kojima se susrećete? Imajući u vidu da je ustroj i jačanje institucija sustava bio prioritet u radu općinskih vlasti, mogu reći da smo ipak koliko- toliko ustrojili općinske službe, a i sjednice Općinskog vijeća su se skoro redovito održavale. Možda bi o radu općinskih službi trebalo upitati i one koji koriste usluge općinske administracije, obične ljude. Vjerujem kako bi njihov odgovor i te kako bio mjerodavan i odgovarajući. Ipak, nisam do kraja zadovoljan s funkcioniranjem općinskih službi i općenito radom općinskih tijela vlasti. Zato što možda nismo jasno i do kraja artikulirali naše stolačke probleme i potrebe, pa se još uvijek osjeća prilična pasivnost u radu općinskih službi. Nastojali smo i čini mi se da smo uspjeli donekle poboljšati komunalni sustav u gradu i općini, ali to nije ni izdaleka ono što želimo i ova godina će dati neke odgovore po pitanju komunalnih problema u našoj općini. Što možete izdvojiti iz rada izvršne vlasti u protekloj godini? Nastojali smo uvjeriti predstavnike međunarodne zajednice da je Stolac normalna općina. Vjerujem da javnost zna da je samo za općinu Stolac važio tzv. dvotrećinski kvorum koji je zapravo bio mehanizam blokade rada Općinskog vijeća od bošnjačkih vijećnika, a ne mehanizam zaštite nacionalnih interesa. U Općinskom vijeću koji broji 17 vijećnika 11 ih je iz reda hrvatskoga naroda, a šest iz reda bošnjačkoga. Ukidanjem odredbe o dvotrećinskom kvorumu u Statutu općine Stolac od visokog predstavnika stvoreni su uvjeti za normalno funkcioniranje Općinskog vijeća i drugih tijela vlasti. Dobar ustroj općinskih službi najvidljiviji je i u provedbi imovinskih zakona gdje smo, unatoč velikoj nevjerici, postigli izvrsne rezultate. Možemo reći da je Stolac riješio provedbu imovinskih zakona u cijelosti i sada se možemo posvetiti drugim prioritetima. Važno je naglasiti da nije bilo nijedne nasilne deložacije, što pokazuje dobru koordinaciju općinskih službi i ostalih institucija vlasti. Većina gradova u BiH ima problema s odlaganjem otpada. Kako je općina Stolac riješila ovaj problem? Jedan od projekata na koje smo potrošili mnogo energije je bilo rješavanje pitanja općinskog odlagališta. Općinsko vijeće je na prijedlog Vijeća načelnika jednoglasno donijelo odluku da se na Njivicama, naselju udaljenom nekoliko kilometara od Stoca, uredi i izgradi privremeno odlagalište otpada. Projekt su financijski podržali UNHCR, a logistički SFOR. Potpisan je i trojni ugovor između navedenih subjekata. Međutim, skupina mještana, većinom Bošnjaka, "spontano" je spriječila SFOR-ove opkopare da priđe spomenutoj lokaciji. Bez obzira na sve, nastojat ćemo pitanje odlagališta riješiti, nadam se na korektan način i u interesu prije svega naroda Stoca. Što biste, kao načelnik, mijenjali u Stocu? Čitavo vrijeme, koliko sam u Stocu kao načelnik, nastojim prije svega promijeniti odnos prema Stocu koji je krajnje nekorektan. Spomenuo sam provedbu imovinskih zakona. Zašto ne spomenuti sigurnosnu situaciju koja je na zavidnoj razini zahvaljujući u prvom redu angažiranosti općinskih vlasti i profesionalizmu u radu Policijske uprave i MUP-a HNŽ-a. Po ostvarenom povratku Stolac je također među prvima u BiH. Međutim, kada je u pitanju pomoć Stocu, tu smo zasigurno među posljednjima u BiH. Pitam se zašto? U infrastrukturu grada i općine uopće se ne ulaže. Naravno da je bilo, i još uvijek ima neriješenih pitanja u općini Stolac, ali gdje ih to nema u ovako uređenoj BiH. Nije problem u Stocu, problem je negdje drugdje, možda u Sarajevu. Posebno želim naglasiti da općina Stolac nije općina Stolac iz 1991. Na ovakvu daytonsku općinu Stolac ne mogu se primijeniti standardi iz 1991. Naime, često se od općine Stolac traži da poštuje odnose po popisu pučanstva iz 1991. Općina Stolac je daytonski podijeljena na dva dijela (57% FBiH, 43% RS), te za općinu Stolac popis iz 1991. nije mjerodavan kao za druge općine. Stvoreni su novi odnosi, i teritorijalni i demokratski, i tu se činjenicu treba uvažavati. Svjedoci smo brojnih reakcija oko izgradnje vjerskih objekata u Stocu. Što možete reći o tome? Stolačke vlasti nisu protiv obnove i izgradnje vjerskih objekata, jer isti bi trebali biti poruke mira i tolerancije. Međutim, u BiH se sve politizira, pa tako i s obnovom i izgradnjom vjerskih objekata. U Stocu postoje objekti četiriju vjerskih zajednica i većinom su svi objekti pretrpjeli određena razaranja. Trenutno se obnavljaju ili su obnovljene tri katoličke crkve, obnavlja se i pravoslavna crkva, a i židovska zajednica je dobila potrebitu dokumentaciju za obnovu svoga vjerskoga objekta. Obnavljaju se i objekti Islamske zajednice. S vjerskim zajednicama nastojimo imati dobru i korektnu suradnju. Međutim, samo s Islamskom zajednicom Stolac imamo poteškoća u komunikaciji gdje, čini mi se, pojedincima iz Islamske zajednice Stolac to i odgovara. Obnova Careve džamije u Stocu se nažalost htjela iskoristiti i prikazati kao općinsko protivljenje obnovi vjerskih objekata, što i iz podataka koje sam Vam dao očito nije istina. Općinske vlasti još uvijek ne posjeduju projekte obnove spomenute džamije iako je to i zakonska obveza te samim time nemamo uvida u proces obnove, što me uistinu iznenađuje, a i žalosti. Vjerujem da će doći vrijeme i na tome radimo da se samo kroz dijalog, razumijevanje i poštivanje institucija sustava može doći do kvalitetnih rješenja.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙