FRANC-LE MONDE 24.1.03. FRANCUSKI 'ATLAS' ZLOČINE PRIPISUJE SAMO HRVATIMA?

FRANCUSKA LE MONDE 24.I.2003. Časoslov protiv 'liberalne globalizacije' "Zahvaljujući časopisu Courrier International, već dugo znamo za francusku inačicu 'Svijeta u...', godišnje izdanje 'The Economista' koje donosi predviđanja o najvećim geopolitičkim i gospodarskim izazovima. Čitatelji koji se ne slažu sa sustavnom ultraliberalnom dimenzijom raščlamba u britanskom tjedniku, imaju ubuduće odgovor, jednako sjajne izradbe: Atlas Le Mondea Diplmomatiquea, neku vrstu časoslova liberalne antiglobalizacije. Njegova kartografska, statistička i infografička oprema je izuzetna. Što se tiče ikonografije, Atlas je, premda nije toliko sustavan kao druga slična izdanja kao što je Atlaseco Nouvel Observateura koji omogućuje usporedbu između različitih zemalja i područja, što ovdje nije moguće, puno raznovrsniji i često vrlo osebujan, zbog čega je nezaobilazan. Ispod Aragonova pitanja koje je uzeto kao moto - 'Rađa li se novi svijet ili to umire budućnost...' - Ignacio Ramonet, ravnatelj izdanja, govori o 'parnom valjku liberalne globalizacije', 'glavnoj značajki' 'novog povijesnog razdoblja' nakon 'pada Berlinskog zida i sloma Sovjetskog Saveza', zbog kojih su izvan uporabe mnoge naše prijašnje reference'. Navodi kobne 'glavne posljedice' globalizacije: 'gubitak neovisnosti vlada, slabljenje uloge stranaka, moć financijskih tržišta, borbena politika orijaških poduzeća, jačanje mafijaških mreža, sve veći broj poreznih utočišta, zaduženje zamalja na jugu, uništavanje okoliša', a napose pojava 'jedine hipersile, Sjedinjenih Država koje gospodare Š...Ć svijetom koji je ušao u novo imperijalno razdoblje bremenito nesigurnošću i prijetnjama'. Potonje su popisane i opisane u dvama glavnim dijelovima. Prvi, tematski, bavi se 'lomovima' globalizacije u obliku u kojemu se očituju na tržištu, pretjerano naoružavanje, tehnologije, okoliš, demokracija, sukobi... Drugi dio opisuje Zemlju po zemljopisnim područjima, a neke su zemlje posebno obrađene. Svaki put, Atlas daje prednost povijesnom kontekstu i originalnosti u obradi tema, pred iscrpnošću. Čitatelj koji se slaže s predodžbom Atlasa koja se sustavno potvrđuje, tu će naći čvrstu argumentaciju; kritičniji će čitatelj otkriti neke činjenične pogrješke, a napose propuste - poglavito u svezi s povoljnim učincima globalizacije - koji umanjuju ugled djela, pretvarajući ga u oruđe 'antiglobalizacije', umjesto 'alterglobalizacije'. Neki dijelovi, napokon, izazivaju nelagodnost. Zadržat ćemo se, među ostalim, na onima posvećenim slomu komunističkog bloka koji odišu nostalgijom za vremenom u kojemu su se svjetski izazovi lakše dali prepoznati. Tekst koji istražuje 'krvavu podjelu Jugoslavije' posebno iznenađuje. Uz obrazloženje da se 'raspala' zbog pritisaka MMF-a i zapadnih sila koji su, kao i u zemljama koje su se oslobodile sovjetskog skrbništva, nametnuli 'liberalni zaokret' koji se shvaća kao uzrok svih zala, 'nacionalističke vlasti' u Beogradu, Zagrebu i Sarajevu izjednačene su u odgovornosti za izazivanje sukoba. U napisu je uspješno zanemaren pojam koji je simbol zadnjih balkanskih ratova, a to je 'etničko čišćenje', prava strategija koju su provodili Slobodan Milošević, bosanski Srbi, a djelomice i Hrvatska Franje Tuđmana čije će žrtve većinom biti bosanski muslimani. Autori ne spominju ni pokolj u Srebrenici, koncentracijske logore i institucionaliziranu segregaciju na Kosovu. Jedini masovni zločin koji izrijekom spominju je... 'protjerivanje krajinskih Srba iz Hrvatske'. Pošto je izašlo sto tisuća primjeraka, Atlas je u drugom tjednu prodaje tiskan u još trideset tisuća primjeraka. Le Monde diplomatique ga planira, naiđe li na uspješan prijam, obnavljati svake druge godine", piše Sylvain Cypel.