HRVATSKA RASIPA VODU ZBOG KOJE ĆE SE U SVIJETU VODITI RATOVI

Piše: Ivo Lučić ZAGREB, 26. siječnja (Hina) - Oko dvije trećine stanovnika Zemlje moglo bi već za dvadesetak godina ostati bez slatke vode, a u Hrvatskoj se ona rasipa i onečišćuje, iako je ima napretek, upozoravaju stručnjaci.#L# To je osnovna komparativna činjenica na početku godine koju je UN proglasio Međunarodnom godinom slatkih voda. Njezin smisao je naglasiti važnost ograničenih količina slatkih voda i potrebu održivog raspolaganja slatkim vodama i njihove veće zaštite. Procjenjuje se da će u 21. stoljeću upravo ubrzano smanjenje svjetskih zaliha raspoložive slatke vode postati glavno ekološko, sigurnosno i gospodarsko pitanje. U svijetu bi se tako moglo pojaviti 300 žarišta međudržavnih sukoba zbog povećane potrošnje vode, za razliku od dosad kada je voda znala poticati pozitivnu komunikaciju sukobljenih strana. Stanovništvo u svijetu već danas troši preko polovice svih dostupnih zaliha slatke vode u rijekama, jezerima i podzemnim vodonosnicima. Nastavili se potrošnja današnjom brzinom, dvije trećine stanovnika Zemljine kugle bit će žedno do 2025., procjenjuje UN. Hrvatska pak spada među zemlje s većim zalihama slatke vode po glavi stanovnika. Prema podacima koje prenosi časopis Hrvatske vode iz inozemnih stručnih izvora, godišnje po stanovniku Hrvatska raspolaže s gotovo 16 tisuća kubičnih metara vode. U hrvatskoj stručnoj javnosti sumnja se u vjerodostojnost tih podataka, iako postoji slaganje da su količine slatke vode velike. Splitski hidrolog dr. Ognjen Bonacci rekao je Hini da godišnja količina slatke vode u Hrvatskoj po stanovniku iznosi nešto manje od šest tisuća kubičnih metara. "No svakako da su i to velike količine", rekao je Bonacci. Od ukupne godišnje potrošnje vode u Hrvatskoj, oko 45 posto se troši u vodoopskrbi, od čega se gubi skoro polovica, podaci su vodoprivrednih vlasti. Vodeni tokovi i podzemne vode su uz to i dalje izloženi velikim onečišćivačima. Najveći problem očuvanja slatke vode u Hrvatskoj su nerazvijena i stara mreža odvodnje te nedovoljno pročistača za vodu, službeni su podaci. "U nizu hrvatskih gradova u toku je izgradnja sustava odvodnje i pročistača, ali su potrebe za izgradnjom mnogo veće od mogućnosti", rekao je Hini generalni direktor Hrvatskih voda Jakša Marasović. "Naš je cilj održati postojeću kakvoću slatkih i morskih voda u Hrvatskoj." Marasović je napomenuo da kakvoća hrvatskih voda ipak većinom zadovoljava kriterije, osobito nakon 1990., kad je smanjen negativan utjecaj industrije. Na zemlji se ukupno nalazi 1.386 milijuna kubičnih kilometara vode, od kojih je 97,5 posto slana voda čija je desalinizacija još uvijek preskupa. Za ljudske potrebe može se koristiti samo 0,8 posto ukupne količine vode na zemlji (ako se zanemari voda smještena u snijegu i ledenjacima koja čini ostalu količinu slatke vode). Godišnje se može obnoviti približno 43 tisuće kubičnih kilometara vode. Porastom broja stanovnika gotovo se prepolovila količina raspoloživih voda od 1970. do sredine devedesetih, kada su zalihe iznosile 7,5 tisuća kubičnih metara po stanovniku, podaci su objavljeni lani u Hrvatskim vodama od rujna. UN preko Međunarodne godine slatkih voda poziva stoga vlade, nacionalne i međunarodne organizacije, nevladine organizacije i privatni sektor da dobrovoljno doprinesu očuvanju slatke vode na zemlji, njezinom što racionalnijem korištenju i zaštiti okoliša uopće. Jedan od ciljeva jest da se shvati da na svijetu postoji samo jedna voda. (Hina) iluc vl