NJ 22. I. SPGOL SALAMEH: VAŽNA JE IRAČKA NAFTA

NJEMAČKA SPIEGEL ONLINE 22. I. 2003. Salameh: "Jastrebovi su kratkovidni" Elektronska inačica poznatog tjednika "Spiegel online" objavljuje interview Michaela Sontheimera s britanskim stručnjakom za naftu i savjetnikom pri Svjetskoj banci Mamdouhom Salamehom. Tema razgovora: nafta i rat protiv Iraka. - Doktore Salameh, kako stoje stvari s iračkim naftnim zalihama i što one znače za Sjedinjene Države? = Dokumentirane iračke zalihe nafte iznose 150 milijardi barela - posrijedi je oko 15 posto naftnih zaliha, dokumentiranih u cijelom svijetu. Osim toga, Irak raspolaže i procijenjenim zalihama od 215 milijardi barela. To znači da Irak ukupno ima oko 50 posto više nafte nego Saudijska Arabija. - Usprkos tome, kada je u pitanju kriza oko Iraka, predstavnici američke vlade ne spominju naftu. = Ne, oni, naravno, puno rađe govore o povredama ljudskih prava i o oružju za masovno uništenje, iako su iračke zalihe nafte bez ikakve sumnje jako značajne za strategiju i sigurnost Sjedinjenih Država te iako aktualnu iračku krizu uopće nije moguće razumjeti bez naftne dimenzije. - Morate to pobliže objasniti. = SAD uvoze gotovo 60 posto nafte koju potroše a otprilike polovinu te količine uvoze s Bliskog Istoka. No, uvoz će rasti a dugoročno gledano, samo Bliski istok može utažiti silovitu žeđ Amerikanaca za naftom. - Polazite od pretpostavke da će ovisnost američke privrede o nafti ostati na dosašnjoj razini? = U međuvremenu su pokrenuta intenzivna istraživanja o obnovljivim oblicima energije. Usprkos tome, u studiji koju sam izradio za Svjetsku banku, došao sam do zaključka da će se - ne dođe li do brzog i radikalnog zaokreta u energetskoj politici, što je krajnje nevjerojatno - 2050. godine samo 12 posto primarne globalne potražnje za energijom pokrivati obnovljivim oblicima energije - u SAD taj udio iznosi manje od šest posto. - Gledano iz te perspektive, pristup velikim količinama nafte pristupačne cijene pitanje je opstanka posebno za Sjedinjene Države. = Točno. Zato strateški cilj američke vlade mora biti raspolaganje i kontrola presudnih zaliha nafte. U Saudijskoj Arabiji već su stacionirani američki vojnici ali tamošnje zalihe nisu dovoljne. Amerikanci trebaju Kuvajt, Ujedinjene Arapske Emirate - i Irak. - Amerikanci se ne mogu osloniti čak ni na Saudijce. = Saudijska je Arabija stabilna zemlja ali u narodu je prisutna duboka nesklonost stacioniranju američkih vojnika u toj zemlji. Takvo pak raspoloženje predstavlja plodno tlo za djelovanje al- Qa'ide. Zato je vlada u Ryadu izjavila da neće otvoriti svoj zračni prostor za napad na Irak i zato su odnosi trenutno tako napeti. - Neće li u kontekstu tih napetosti Irak postati još važniji za američku vladu a ustoličenje režima u Bagdadu koji će biti pod kontrolom Washingtona još primamljivije? = Da, umjesto da zajedno s Irakom tragaju za miroljubivim rješenjem, u okviru kojeg će američki naftni koncerni moći otvarati nova naftna polja, Amerikanci očigledno namjeravaju silom prigrabiti iračku naftu. - Smatrate li raspravu o iračkom oružju za masovno uništenje tek izlikom za rat za naftu? = Razmotrimo malo takozvane 'države-nitkove' i njihovo oružje za masovno uništenje. Sjeverna Koreja priznala je da njezini nuklearni znanstvenici razvijaju atomsko oružje ali George W. Bush ne govori o promjeni vlasti u Pjongjangu. Razlog, naravno, leži u tome što Sjeverna Koreja nema naftu baš kao ni atomske sile Indija ili Pakistan. Irak pak za razliku od spomenutih nuklearnih sila predstavlja prijetnju za Izrael, koji - kao što je poznato - od šezdesetih godina ima nuklearni adut u rukavu. - Zanemarimo li Izrael, kakve bi posljedice po tržišta nafte mogla izazvati invazija Iraka? = Instaliraju li Sjedinjene Države u Bagdadu marionetsku vladu, ova bi što je brže moguće mogla izbaciti na tržište što je više moguće nafte kako bi potkopala OPEC. - Spuštanjem cijena nafte... = ... i prisiljavanjem članica OPEC-a da povećaju proizvodnju kako bi bar održali stabilnima svoje prihode. - Koliko je brzo moguće preplaviti tržišta iračkom naftom? = Zahvaljujući nedostatku rezervnih dijelova i propuštenim ulaganjima iračka naftna industrija nalazi se u prilično žalosnom stanju. Osvoje li Amerikanci Irak, vjerojatno će biti potrebno najmanje godinu dana i ogromna ulaganja da proizvodnja ponovno poraste do razine iz 1990. g., prije rata u Zaljevu. U udvostručenje proizvodnje u roku od 10 godina veliki naftni koncerni morali bi uložiti oko 30 milijardi američkih dolara. - Doduše, taj scenarij pretpostavlja glatku opsadu Iraka. = U što poprilično sumnjam. Strahujem da Amerikanci u slučaju invazije neće moći kontrolirati sve moguće konzekvence. Irak bi mogao biti podijeljen, iako se Bushova uprava trenutno opetovano zaklinje u očuvanje njegova teritorijalnog integriteta. U tom kontekstu valja znati da se najvažnija iračka naftna polja nalaze na sjeveru zemlje, na kurdskom teritoriju, i ponajprije na jugu, na granici s Iranom, gdje žive Šiiti. - Kako bi rat u Iraku mogao utjecati na susjedne zemlje koje eksploatiraju naftu? = Invazija bi mogla ugroziti dinastiju i njezinu vladu u Saudijskoj Arabiji i destabilizirati Kuvajt i moju domovinu Jordan. To bi pak ugrozilo opskrbu cijelog svijeta naftom. - Zar u Washingtonu ne razmišljaju o tom scenariju? = Držim da su jastrebovi u Washingtonu, koji bezuvjetno žele postići vojni uspjeh u sukobu sa Sadamom - a nesumnjivo će ga i ostvariti - kratkovidni. Iako im to nije namjera, mogli bi invazijom izazvati nestabilnost na cijelom Bliskom Istoku i pretvoriti tu regiju u savršeno područje za novačenje članova al- Qa'ide i sličnih terorističkih skupina. - Smatrate da je sigurnu dugoročnu opskrbu naftom najbolje moguće ostvariti miroljubivim sredstvima? = Da. Umjesto prolijevanja iračke i američke krvi predsjednik Bush trebao bi zajedno s Irakom tragati za miroljubivim rješenjem. Od toga bi profitirali svi - naftne kompanije, ljudi na Bliskom Istoku, čitav svijet. Na kraju bi vjerojatno valjalo riješiti i palestinski problem i pitanje mirovnih sporazuma između Izraela i svih arapskih zemalja. No, već bi razvoj događaja u tom smjeru donio koristi američkoj i svjetskoj privredi. - Kako bi tržišta nafte reagirala na invaziju Iraka? = Ako pobjeda u ratu ne bude izborena jako brzo, cijena nafte mogla bi eksplodirati na više od 60 dolara po barelu. Takav razvoj događaja bio b koban za svjetsku i za američku privredu. Predsjednik Bush mogao bi - poput svog oca - dobiti rat protiv Sadama Huseina i izgubiti povjerenje svojih sunarodnjaka i sljedeće izbore.