ZAGREB, 26. siječnja (Hina) - Konačni prijedlog zakona o Hrvatskoj radio televiziji (HRT), koji je Vlada ovoga tjedna uputila Saboru na usvajanje, dopunjen je prijedlozima saborskih zastupnika, te preporukama stranih stručnjaka kojima
će se, tvrdi predlagač, postići neovisniji položaj i djelovanje HRT-a kao javne ustanove.
ZAGREB, 26. siječnja (Hina) - Konačni prijedlog zakona o Hrvatskoj
radio televiziji (HRT), koji je Vlada ovoga tjedna uputila Saboru
na usvajanje, dopunjen je prijedlozima saborskih zastupnika, te
preporukama stranih stručnjaka kojima će se, tvrdi predlagač,
postići neovisniji položaj i djelovanje HRT-a kao javne
ustanove.#L#
U odnosu na prijašnji prijedlog u Konačnom je Vijeće HRT-a
preimenovano u Programsko vijeće HRT-a, a u njemu se po prvi puta
spominje i osnivanje Fonda za pluralizaciju medija u koji bi HRT
mjesečno morao izdvajati tri posto od pretplate. Osnivanje tog
Fonda reguliralo bi se zasebnim zakonom, a svrha bi mu bila da
prikupljena sredstva koristi isključivo za poticanje pluralizma u
elektroničkim medijima.
U sklopu redovitog godišnjeg izvješća koje Programsko vijeće mora
podnositi Saboru, predlaže se da i Ravnateljstvo podnosi izvješće o
poslovanju HRT-a, kako bi Sabor mogao cjelovito raspravljati o radu
i poslovanju te kuće.
Utvrđujući Konačni prijedlog zakona Vlada nije prihvatila
prijedloge nekih saborskih odbora da Sabor potvrđuje Statut HRT-a,
te da se u Programsko vijeće imenuje određeni broj saborskih
zastupnika. Odbijanje tog prijedloga Vlada je obrazložila tvrdnjom
da Sabor imenovanjem i razrješenjem članova Programskog vijeća već
ima dovoljan utjecaj na njegov sastav.
Također nije usvojen prijedlog da se trajanje promidžbenih poruka u
svakom programu smanji s devet na šest minuta u satu programa, jer
je Vlada mišljenja da će se privatizacijom trećeg programa smanjiti
mogućnost emitiranje promidžbenih poruka, što će utjecati na
smanjenje te vrste prihoda HRT-a.
Od početka postupka promjene postojećeg Zakona o HRT-u, koji je
usvajanjem u veljači 2001. nacionalni radio i televiziju po prvi
puta definirao kao javnu ustanovu, tekst izmjena doživio je
nekoliko preinaka, no osnovne ideje nisu se značajnije mijenjale.
To su promjene u načinu izbora i smanjenje članova Vijeća HRT-a,
odnosno Programskog vijeća s 25 na 11 članova, te podjela kuće na
tri organizacijske jedinice - Hrvatski radio, Hrvatsku televiziju
i Glazbenu proizvodnju HRT-a.
Prijedlozima izmjena Zakona, potaknutim javnim raspravama na
kojima su, među ostalim, isticani nedefinirani odnosi i ovlasti
među tijelima HRT-a, neusklađenost programskih i poslovodnih
funkcija, te pad profesionalizma, također se odustalo od odvajanja
radija i televizije.
Prema Konačnom prijedlogu HRT-om bi upravljalo Programsko vijeće,
Ravnateljstvo i Glavni ravnatelj HRT-a. Osnovna zadaća Programskog
vijeća, koje bi temeljem javnog poziva birao Sabor, a ne ministar
kulture kao do sada, bio bi nadzor nad provedbom programskih načela
i zakonskih obveza.
Vijeće bi pak, po provedenom javnom natječaju, imenovalo glavnog
ravnatelja HRT-a, ravnatelje Radija, Televizije i Glazbene
proizvodnje te direktore programa i glavne urednike informativnih
programa radija i televizije. U nadležnosti Vijeća bilo bi i
njihova razrješenja.
Razni prijedlozi izmjena Zakona u javnosti su od samog početka
izazivali burne reakcije.
Vijeće HRT-a, sastavljeno od 22 predstavnika raznih udruga, te tri
predstavnika predsjednika Republike, Sabora i Vlade, već je i samo
pismo ministra kulture Antuna Vujića, koji je u rujnu prošle godine
od čelnika HRT-a zatražio sugestije o izmjenama Zakona, ocijenilo
kao "udar na neovisnost HRT-a".
Neki članovi Vijeća napade na prijedloge zakona nastavili su i
kasnije, ocjenjujući ga "korakom unazad" od javne televizije.
O prijedlozima se u nekoliko navrata oglasio i OESS, koji je za
posljednji prijedlog prije Konačnog ustvrdio da "predstavlja
poboljšanje prethodnih nacrta, te da bi s nekoliko izmjena mogao
osigurati dobru osnovu za novi zakon". Izmjene prijedloga OESS je
ujedno ocijenio i "prihvatljivim pravnim okvirom za pretvorbu HRT-
a u istinski javni elektronički medij".
No, u OESS-u smatraju da se moraju poduzeti dodatni koraci kako bi
se postigao taj cilj. Preporučuju promjene kojima bi se ojačala
neovisnost Vijeća HRT-a i osigurala programska neovisnost Radija i
Televizije, te predlažu dodatno pojašnjavanje internog ustroja i
odnosa između tijela HRT-a.
(Hina) am so