ZAGREB, 25. siječnja (Hina) - Svjetski dan borbe protiv gube, odnosno lepre, ili Hansenove bolesti, kako je nazvana po norveškom liječniku koji je 1873. identificirao njenog uzročnika, obilježava se 26. siječnja.
ZAGREB, 25. siječnja (Hina) - Svjetski dan borbe protiv gube,
odnosno lepre, ili Hansenove bolesti, kako je nazvana po norveškom
liječniku koji je 1873. identificirao njenog uzročnika, obilježava
se 26. siječnja. #L#
Od gube je prošle godine u svijetu oboljelo 750.000 ljudi.
Ove se godine Dan borbe protiv gube obilježava pod sloganom
"homeless no more", s ciljem ukidanja posljednjih leprozorija,
koji još postoje u zemljama u razvoju, kaže se u priopćenju
Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ). Danas je naime poznato
da se guba ne prenosi efikasno, kao što se nekada mislilo, te je
potreba za izolacijom nestala.
Iako je guba u Hrvatskoj davno eliminirana, Služba za
mikrobiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) zadržala
je i po potrebi provodi mikrobiološku dijagnostiku gube, jer
postoji mogućnost dolaska bolesnika u zemlju, ili zaraze hrvatskih
građana na putovanju u krajeve gdje još postoje endemska žarišta
gube, kaže se u priopćenju HZJZ-a i napominje se kako je 1993. guba
dijagnosticirana kod jedne osobe stranog državljanstva.
Ta bolest, koja je više od bilo koje druge bolesti u ljudskoj
povijesti izazivala strah i rezultirala diskriminacijom
oboljelih, još se pojavljuje u Aziji, Africi, Južnoj i, veoma
rijetko, u Sjevernoj Americi.
Djelotvoran lijek je pronađen četrdesetih godina 20. stoljeća, no
njime se nije mogla suzbiti bolest u endemskim zemljama. Pod
vodstvom Svjetske zdravstvene organizacije, početkom osamdesetih
godina razvijena je kombinirana terapija koja se pokazala
djelotvornom. Svjetska zdravstvena organizacija u okviru programa
globalne eliminacije lepre svima omogućuje besplatne lijekove.
Zahvaljujući tome programu, broj oboljelih je sa 10 do 12 milijuna
1985. godine, smanjen na spomenutih 750 tisuća prošle godine.
Lepra se iz većine europskih zemalja povukla još tijekom 16.
stoljeća, zadržavši se do 20. stoljeća samo u ograničenim
područjima mediteranskih zemalja i Skandinaviji.
U Europi je prvi leprozorij - mjesto gdje su leprozni u izolaciji
čekali smrt - osnovan u Francuskoj u petom stoljeću, a u 13.
stoljeću, na vrhuncu epidemije, na kršćanskom Zapadu djelovalo je
19.000 leprozorija. U Dubrovniku je takva institucija osnovana
1272. na Čiovu 1372., a u Zagrebu 1431.
(Hina) pp/sdju jn