ZAGREB, 15. siječnja (Hina) - Po novom Pravilniku o rokovima najduljeg trajanja bolovanja ovisno o vrsti bolesti, koji stupa na snagu u petak, 17. siječnja, liječnik u primarnoj zaštiti moći će pacijentu odobriti bolovanje isključivo
do propisanog roka.
ZAGREB, 15. siječnja (Hina) - Po novom Pravilniku o rokovima
najduljeg trajanja bolovanja ovisno o vrsti bolesti, koji stupa na
snagu u petak, 17. siječnja, liječnik u primarnoj zaštiti moći će
pacijentu odobriti bolovanje isključivo do propisanog roka.#L#
Dosad je liječnik samostalno mogao određivati trajanje bolovanja
ovisno o dijagnozi, a po novom pravilniku neće moći produžiti
bolovanje bez odobrenja liječničkog povjerenstva.
Nakon isteka roka za pojedinu bolest liječnik će morati vratiti
pacijenta na posao ili ga uputiti liječničkom povjerenstvu
Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) radi utvrđivanja
prava na daljnje bolovanje, rekla je Hini ravnateljica HZZO-a
Ljubica Đukanović.
U Hrvatskoj ima ukupno 33 liječnička povjerenstva HZZO-a koja se
sastoje od tri liječnika, a ako će trebati organizirat ćemo i
dodatna povjerenstva, najavila je Đukanović.
Zahtjevi za produžavanje bolovanja rješavat će se istoga dana kada
budu primljeni. Povjerenstvo može odrediti najduže bolovanje od
šest mjeseci, dok se dosad na bolovanju smjelo biti i do godinu
dana.
Ako bolovanje traje neprekidno šest mjeseci liječnik je obavezan
uputiti pacijenta nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja za
ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti. Isti je slučaj i za
iznimna bolovanja koja traju duže od šest mjeseci.
Pravilnik obuhvaća 505 različitih dijagnoza prema grupama bolesti,
a bolovanja mogu trajati od tri do najviše 90 dana, ovisno o
bolesti.
Primjerice, za niski krvni tlak i migrenu može se dobiti do sedam
dana bolovanja, kao i za alergijsko curenje nosa ili astmu.
Za šarlah i rubeolu predviđeno je bolovanje do 14 dana, a za ospice,
virusne crijevne infekcije, upalu pluća, gripu i srčanu aritmiju do
21 dan.
Za srčani infarkt i plućnu emboliju može se dobiti do 30 dana, a za
moždani udar do 60 dana.
Bolovanje od 60 dana predviđeno je i za gotovo sve zloćudne tumore,
dok se za dobroćudne tumore dopušta do 42 dana.
Za većinu duševnih bolesti predviđeno je bolovanje do 60 dana, a za
shizofreniju do 90 dana.
Liječnik je obvezan pridržavati se propisanih rokova bolovanja, a
ako ostavi pacijenta na bolovanju dulje od propisanog roka može
biti kažnjen upozorenjem, novčano ili čak prekidom ugovora s HZZO-
om, upozorava Đukanović.
Pravilnik je donijelo Ministarstvo zdravstva na prijedlog Hrvatske
liječničke komore i Stomatološke komore.
(Hina) mp md