DRŽAVNA JAMSTVA DO IZNOSA OTPLAĆENIH I ISTEKLIH OBVEZA PO RANIJIM JAMSTVIMA

ZAGREB, 25. siječnja (Hina) - Vlada će državna financijska jamstva izdavati do iznosa otplaćenih obveza glavnica, te iznosa isteklih kreditnih obveza za koja su odobrena, davala bi se prvenstveno za prioritetne razvojne projekte, a ne bi ih mogle dobiti tvrtke koje su u gubicima i ne podmiruju obveze prema državi, definirano je odlukom o kriterijima za izdavanje državnih jamstava. #L# Jamstva bi se, prema kriterijima koje je donijela Vlada, davala prvenstveno pravnim osobama korisnicima državnog proračuna, državnim javnim društvima i društvima u većinskom državnom vlasništvu i izvanproračunskim fondovima. Odluku o kriterijima u četvrtak je na zatvorenoj sjednici donijela Vlada, a njihovo donošenje bilo je najavljeno još prošle godine prilikom rasprave o proračunu. Naime, posljednjih je godina u praksi došlo do značajnog povećanja odobrenih jamstava, kao i rasta iznosa aktiviranih jamstava na teret jamstvene zalihe državnog proračuna. Kako se državna jamstva zbrajaju u ukupni javni dug, Vlada je još ranije najavila kriterije za nova jamstva. Tako je i u dokumentima o novom stand by aranžmanu s MMF-om, koji bi se u veljači trebao naći pred odborom direktora MMF- a, najavljeno da će se nova jamstva izdavati samo u iznosu u kojem budu podmirena ili isteknu postojeća. Prema podatcima Ministarstva financija predočenim i za rasprave o prijedlogu ovogodišnjeg proračuna, od 1996. do konca rujna prošle godine izdano je ukupno gotovo 27,5 milijardi kuna jamstava, a krajem rujna jamstvima je bilo pokriveno više od 21,4 milijarde kuna kredita. U devet mjeseci prošle godine izdano je 5,3 milijarde kuna jamstava, a iz proračuna je u tom razdoblju isplaćeno 524,7 milijuna kuna za aktivirana jamstva. Ukupno je od 1998. do konca rujna prošle godine proračun platio 3,6 milijardi kuna obveza koje su bile pokrivene državnim jamstvima. Iznos državnih jamstava u ovoj godini određen je Zakonom o izvršenju proračuna, pa je tako za ovu godinu utvrđen iznos od 5,9 milijardi kuna. Osnovna svrha izdavanja jamstva je potpora ugovaranju povoljnih uvjeta kredita za prioritetne razvojne projekte, potpore kapitalnim ulaganjima u razvitak. Iznimno bi pak Vlada mogla odobriti jamstva za zaduženje određenih korisnika za provedbu projekata koji imaju značenje za regionalnu gospodarsku stabilnost, ublažavanje gospodarske nerazvijenosti određenih područja, obnovu ili hitnu obnovu od posljedica elementarnih nepogoda. Kriteriji izrijekom predviđaju da se državna jamstva neće davati za tekuće troškove ili pokrivanje gubitaka u poslovanju (plaće, tekuća obrtna sredstva i sl.). Na jamstva ne mogu računati ni tvrtke koje ne podmiruju obveze prema državi, posluju s gubitkom i nemaju pozitivno mišljenje državne ili komercijalne revizije za dvije posljednje godine. Vlada je u odluci propisala i osnovne postupke i kriterije za davanje jamstva, te uz ostalo precizirala da jamstvo postaje pravovaljano kada se posebnim ugovorom utvrde prava i obveze korisnika jamstva i odgovarajućim instrumentima osigura fiskalni rizik proračuna, da osiguranje jamstava založnim pravom nad imovinom korisnika kredita vrši državni odvjetnik, da se jamstvo osigurava i ovjerenom izjavom o odgovornosti koju imaju vlasnik i članovi uprave korisnika, uključujući njihovu osobnu imovinu i primanja kao dodatno osiguranje za otplatu kredita. (Hina) bn ds