AU 21. I. APA: AMERIKANAC U BEOGRADU

AUSTRIJA APA 21. I. 2003. Sud UN: američki izaslanik odnosi u Beograd "posljednje upozorenje" "Srpskim će vlastima ponovno biti isporučena 'vruća roba'. Naime, u utorak poslijepodne u glavnom gradu Jugoslavije očekuju dolazak Pierrea Richarda Prospera, jednog od čelnih dužnosnika američkog ministarstva vanjskih poslova, koji bi srpskim vlastima trebao prenijeti 'posljednje upozorenje' Washingtona. Prije no što američki Kongres donese odluku o ovogodišnjoj financijskoj pomoći Srbiji u visini 115 milijuna dolara, u Washingonu ponovno načinju pitanje suradnje Beograda sa sudom UN za ratne zločine, počinjene na području bivše Jugoslavije. Po izvješćima medija Prosper će se u odvojenim razgovorima sa srpskim premijerom Zoranom Đinđićem te u srijedu s jugoslavenskim ministrom vanjskih poslova Goranom Svilanovićem raspitati za konkretne rezultate suradnje sa sudom za ratne zločine. Na kritiku glavne tužiteljice Carle del Ponte u vezi s nedostatnom spremnošću Beograda da surađuje sa sudom, ministar vanjskih poslova Svilanović uzvratio je krajem prosinca argumentom da je zahvaljujući posredovanju Beograda sudu dosada izručeno 14 optuženika. No, gospođa Del Ponte uzvraća kontraargumentima. Od ukupno 50 zahtjeva za izručenjem potrebnih službenih dokumenata, vezanih - između ostalog - i za slučaj Slobodana Miloševića, u određenoj je mjeri ispunjeno tek njih 20, podsjeća ona. osim toga, u Srbiji navodno i dalje boravi 12 haaških optuženika. Na prošlotjednoj konferenciji za novinstvo srpski premijer Đinđić priznao je da kazneno gonjenje optuženika baš i nije 'prioritet' za srpsku policiju. Bit će uhićeni ako policija na njih 'naleti', dodao je Đinđić. To vrijedi i za ostale osobe, podvrgnute kaznenom gonjenju, zaključio je srpski premijer. U Washingtonu se vjerojatno neće zadovoljiti navedenim objašnjenjem. Naime, Amerikanci sada sasvim konkretno teže uhićenju nekadašnjih vođa bosanskih Srba Radovana Karadžića i Ratka Mladića. U travnju prošle godine vlasti u Beogradu zakonski su se obvezale uhititi i sudu UN predati sve optuženike koji borave na njihovu teritoriju. Kratko nakon toga vlastima je pošlo za rukom nagovoriti četiri optuženika da se sami predaju sudu. Nekadašnji potpredsjednik jugoslavenske vlade Nikola Šajnović, bivši načelnih glavnog stožera jugoslavenske vojske Dragoljub Ojdanić, nekadašnji vođa hrvatskih Srba Milan Martić i nekadašnji vojni zapovjednik hrvatskih Srba Mile Mrkšić otputovali su u Den Haag u nadi da će biti pušteni na slobodu do početka suđenja. Sudsko vijeće odlučilo se za taj potez samo u slučaju Mile Mrkšića. Proteklih su dana Đinđić i Svilanović neumorno naglašavali veliku kooperativnost bivše srpskog predsjednika Milana Milutinovića, koji se u ponedjeljak predao haaškom sudu. (...) No, Prosper se vjerojatno neće toliko zanimati za Milutinovića, koji je očigledno već dulje vrijeme bio spreman predati se sudu UN. Njegova će pozornost biti usmjerena na nekadašnjeg vojnog zapovjednika bosanskih Srba Ratka Mladića, koji se po podacima Den Haaga skriva u Srbiji. Beograd i dalje tvrdi da nema informacija o Mladićevu prebivalištu. Informacije o navodnim skrovištima umirovljenog generala, koje je opetovano posredovala gospođa Del Ponte, premijer Đinđić odbacivao je kao puke medijske spekulacije. Prošle je nedjelje načelnik glavnog stožera jugoslavenskih oružanih snaga Branko Krga ponovno ustvrdio da vojska nije nadležna za umirovljene časnike te da ih ne štite pripadnici jugoslavenske vojske. To je možda točno. No, nije nikakva tajna da je Mladić i te kako popularan među jugoslavenskim časnicima. Ne treba zaboraviti da su mnogi od njih njegovi nekadašnji suborci. Đinđić je pak svjestan rizika koji u sebi krije policijsko uhićenje generala Mladića. Opravdano se pretpostavlja da bi takva akcija nužno bila popraćena upotrebom oružja i žrtvama. Đinđić ne želi bezuvjetno dodatno umanjiti svoju ionako slabu popularnost. U Beogradu pak trenutno ne postoji druga adresa na koju bi sud UN i Washington mogli uputiti svoje zahtjeve", napominje Breda Ozim na kraju priloga.