WASHINGTON, 15. siječnja (Hina) - Balkanske zemlje ostvarile su u 2002. razočaravajući napredak u ljudskim pravima najviše zahvaljući odbijanju pune suradnje s Haškim sudom (ICTY), ocijenio je u utorak Human Rights Watch (HRW) u
svojem godišnjem izvješću o stanju ljudskih prava u svijetu.
WASHINGTON, 15. siječnja (Hina) - Balkanske zemlje ostvarile su u
2002. razočaravajući napredak u ljudskim pravima najviše
zahvaljući odbijanju pune suradnje s Haškim sudom (ICTY), ocijenio
je u utorak Human Rights Watch (HRW) u svojem godišnjem izvješću o
stanju ljudskih prava u svijetu.#L#
"Nasuprot većem dijelu prošloga desetljeća u ovoj godini je
ostvaren neprekidan mir, ali razočaravajući napredak u ljudskim
pravima", stoji u izvješću o 2002. godini te organizacije za
zaštitu ljudskih prava iz New Yorka.
"Nastavak neuspjeha vlada da se obračunaju sa zločinima počinjenim
tijekom ratova nastalih raspadom Jugoslavije bio je glavni problem
sa štetnim utjecajem na povratak izbjeglica, pomirbu i političku
normalizaciju", stoji u skupnom dijelu izvješća o Hrvatskoj,
Jugoslaviji, BiH i Makedoniji.
"Balkanske države nisu slijedile put mnogih bivših sovjetskih
zemalja nazad prema autoritarnosti prošlosti, ali nisu niti
nedvosmisleno izabrale vladavinu zakona, poštivanje ljudskih
prava i europske integracije", ocjenjuje HRW.
Za Hrvatsku u skupnom dijelu HRW kaže da se predsjednik Stjepan
Mesić snažno zalagao za pozivanje na odgovornost za ratne zločine i
suradnju s Haškim sudom, ali da je imao malo vlasti da to i provede,
dok je hrvatska vlada neumoljivo odbila uhititi dvojicu hrvatskih
generala koje je tražio Haški sud.
HRW navodi da se više od polovice od 24 osobe koje je optužio ICTY,
među njima i najtraženiji Radovan Karadžić, nalaze na slobodi u
Republici Srpskoj koja odbija surađivati sa Sudom.
SR Jugoslavija također izbjegava svoje obveze prema ICTY-ju. Zakon
koji je usvojila pod pritiskom prijetnje Sjedinjenih Država da će
joj uskratiti pomoć pun je rupa, a unatoč zahtijevima Suda
nastavlja skrivati optuženog vojnog vođu bosanskih Srba Ratka
Mladića, stoji u izvješću.
HRW primjećuje da Haški sud još nije optužio niti jednog kosovskog
Albanca za ratne zločine tijekom kosovskog sukoba unatoč
pokrenutim istragama, niti su Srbija ili UN-ova misija na Kosovu
pozvali na odgovornost niže rangirane Srbe.
HRW navodi da su, istina, vlasti u BiH, Hrvatskoj i Srbiji tijekom
2002. pokrenule suđenja za ratne zločine ali da su "u sve tri zemlje
ti postupci bili ozbiljno manjkavi uz očigledne pritiske na
svjedoke i pristrano sudstvo".
HRW zaključuje da se u 2002. godini Balkan nije pomirio sa svojom
ratnom prošlošću.
"Rezultat je bila teška nepravda tisućama žrtava ratnih zločina
počinjenih tijekom jugoslavenskih ratova", kaže organizacija za
zaštitu ljudskih prava.
To je također imalo duboke posljedice na obnovu regije,
reintegraciju i politički razvitak.
"S etničkim zajednicama koje jedna drugu i dalje smatraju
kolektivno krivom za ratne zločine izbjeglice i prognanici
oklijevaju vratiti se doma u zajednice gdje će biti u manjini", kaže
HRW.
Što više, nastavlja HRW, nepozivanje na odgovornost za nasilja
tijekom rata pomoglo je da se održe zakoni koji su neke izbjeglice i
prognanike lišili njihove predratne imovine uz navod da su svoje
domove napustili dragovoljno, a ne iz straha.
Više od 1,5 milijun izbjeglica i prognanika ne može ili se ne želi
vratiti u svoje predratne domove, a etničko čišćenje postaje tako
sve više nepovratno, kaže HRW.
(Hina) sl dh