ZAGREB, 21. siječnja (Hina) - Tri nacrta zakona o državnoj naknadi za štetu nastalu tijekom Domovinskog rata, koje je u prošli četvrtak hrvatska Vlada uputila u saborsku proceduru, ne rješavaju pravne probleme koje je 2002. zabilježio
Europski sud za ljudska prava i stoga ih treba revidirati, priopćila je u utorak misija Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u Hrvatskoj.
ZAGREB, 21. siječnja (Hina) - Tri nacrta zakona o državnoj naknadi
za štetu nastalu tijekom Domovinskog rata, koje je u prošli
četvrtak hrvatska Vlada uputila u saborsku proceduru, ne rješavaju
pravne probleme koje je 2002. zabilježio Europski sud za ljudska
prava i stoga ih treba revidirati, priopćila je u utorak misija
Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u Hrvatskoj.
#L#
Hrvatska Vlada je u prošli četvrtak utvrdila tri zakonska
prijedloga kojima će se regulirati odgovornost države za štetu koju
su prouzrokovali pripadnici oružanih i redarstvenih snaga tijekom
Domovinskog rata (od 17. kolovoza do 30. lipnja 1996. godine),
štetu nastalu uslijed terorističkih akata i javnih demonstracija
te za štetu nastalu u bivšoj SFRJ, ali samo ako je oštećenik
hrvatski državljanin i ako je šteta nastala u Hrvatskoj.
U priopćenju Misije OESS-a kaže se da bi ti "zakoni trebali
osiguravati potpuna rješenja za one koji su bili pogođeni odlukom
Sabora 1996. godine o prestanku svih sudskih postupaka u kojima se
tražila naknada za štetu uzrokovanu terorističkim aktima,
pokrenutih prema članku 180. Zakona o obveznim odnosima".
"Na sličan način oni bi trebali osiguravati pravni lijek za one koji
su bili pogođeni odlukom Sabora iz 1999. godine o obustavi svih
sudskih postupaka za štetu koju su počinile Hrvatske oružane snage
i policija između 1990. i 1996. godine. I konačno, oni bi trebali
uređivati obveze za štetu nanesenu pojedincima koje je Hrvatska
naslijedila kao sljednica bivše Socijalističke federativne
republike Jugoslavije (SFRJ)", nastavlja se u priopćenju.
Prema priopćenju OESS-a, nacrt Zakona o naknadi štete nastale
uslijed terorističkih akata, koji je prošlog četvrtka proslijeđen
Saboru, dopušta samo tužbe zbog osobne povrede, iako je
obustavljeni zakon dopuštao tužbe zbog oštećenja i uništenja
imovine.
"Nije u skladu s međunarodnim zakonskim obvezama Hrvatske da se
sudske presude kojima se dodjeljuje naknada za oštećenje imovine,
kao i neriješene tužbe, retroaktivno prekidaju. To bi bio slučaj
ukoliko bi Sabor usvojio nacrt Zakona o odgovornosti za štetu
uslijed terorističkih akata, kakav je sada napisan", rekao je,
prema priopćenju, voditelj misije OESS-a u Hrvatskoj Peter
Semneby.
Vladina obveza reguliranja ovog pitanja proizlazi iz presude
Europskog suda za ljudska prava iz ožujka 2002. u predmetu Kutić
protiv Hrvatske, kojom je odlučeno da prekidanje neriješenih
sudskih postupaka od strane sabora prema članku 180. Zakona o
obveznim odnosima, uslijed nepostojanja novih zakona, predstavlja
kršenje prava na pristup sudu.
Prema Zakonu koji je Vlada predložila, obitelj Kutić, koja je
tražila naknadu zbog uništenja imovine, više ne bi mogla tražiti
naknadu štete, tvrdi OESS.
Nacrt Zakona o naknadi štete počinjene od strane pripadnika
Hrvatskih oružanih snaga i policije u razdoblju od 1990. do 1996.
godine, na sličan način ne omogućuje pravni lijek za saborsku
obustavu procesuiranja neriješenih slučajeva iz 1999. godine. Čini
se kako nacrt Zakona isključuje praktički svu naknadu za štetu
počinjenu od strane oružanih snaga i policije, s obzirom na široku
retroaktivnu definiciju "ratne štete" za koju država nije
odgovorna. Nedavno je Europski sud prihvatio reviziju nekoliko
slučajeva kako bi ustanovio postoji li u obustavi procesuiranja
neriješenih sudskih slučajeva iz 1999. godine povreda prava na
pristup sudu, navodi OESS.
Predloženi zakon o odgovornosti za štetu koju su uzrokovali
pripadnici oružanih i redarstvenih snaga tijekom Domovinskog rata
predviđa da država odgovara za štete koje nemaju karakter ratne
štete. Ratnom štetom se smatra šteta koja je nastala u vrijeme i na
prostoru odvijanja vojnih borbenih akcija (npr. bombardiranje).
Hrvatska ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović rekla je
prilikom predstavljanja zakonskih prijedloga da međunarodno pravo
ne obvezuje ni jednu državu da bilo kojoj osobi nadoknadi ratnu
štetu, dodajući da je Hrvatska to činila i čini kroz obnovu u kojoj
se prema svim građanima postupa jednako.
Treći nacrt Zakona regulira obvezu Hrvatske na plaćanje naknade za
štetu počinjenu pojedincima za koju je bila odgovorna bivša SFRJ
prije neovisnosti Hrvatske. Predloženo ograničenje na zahtjeve
državljana i nedržavljana iz država s uvjetom uzajamnosti izaziva
zabrinutost da bi neke oštećene osobe mogle ostati bez pravnog
lijeka, stoji u priopćenju OESS-a.
(Hina) pp/sv rt